Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Uvozna teletina jeftinija i od domaće svinjetine

Od oko 10-11 tisuća tona prodane teletine godišnje u RH samo je 4100 tona iz domaće proizvodnje
20. kolovoza 2019. u 11:55 9 komentara 2169 prikaza
Ilustracija
Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/7

Iako se teletina drži jednom od skupljih i potrošačkom džepu nedostižnijih kategorija mesa, cjenici u vitrinama brojnih hrvatskih mesnica i trgovačkih lanaca svjedoče suprotno. Primjerice, za kilogram telećih rebara ovih dana treba izdvojiti svega 31,90 kuna, dok juneća rebra koštaju između 34 i 40 kuna. Čak se i za svinjski vrat ili but u mesnicama plaća više, između 35 i 38 kuna, pa se mnogi kupci opravdano pitaju u čemu je kvaka, posebice ako se zna da nam teladi i za tov poslovično nedostaje te da proizvodnja junadi u Hrvatskoj, oko dvije trećine utovljenih grla, uglavnom počiva na uvoznoj teladi.

Ilustracija KLIMATSKE PROMJENE Manje mesa, više bilja – to bi snizilo količinu stakleničkih plinova

Deficit u teletini 60%

– Tako je i s teletinom. U Hrvatskoj u prosjeku godišnje legalno zakoljemo oko 41 tisuću grla teladi koja uglavnom završava u HoReCa kanalu, odnosno u ponudi hotela i restorana te u Dalmaciji za vrijeme turističke sezone. Godišnji broj klanja nismo smanjili ni unatoč činjenici da je i krava iz godine u godinu sve manje, a posljedično tome i teladi, s time da se oko 10-15% klanja odvija i u sivoj zoni. No kako bilo, oko 4100 tona domaće teletine godišnje nedovoljno je u odnosu na potrošnju od oko 10-11 tisuća tona pa se ostatak uveze – kaže Branko Bobetić, direktor gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, koje čini više od 85% tvrtki iz domaće mesne industrije.

Ispada da Hrvati toliko vole teletinu da je troše dvostruko više od EU prosjeka. U nas se po stanovniku pojede 2,5 kilograma, a u EU 28 svega 1,20 kg godišnje. No dok većina zapadnoeuropskih zemalja troši skuplje kategorije teletine koje više i plaćaju poput kotleta, milanskog reza, buta..., hrvatskim se potrošačima uglavnom “servira” najjeftinija kategorija – prednja teleća četvrt – koje se mesne velesile poput Nizozemske rješavaju po izuzetno niskim cijenama, samo da je prodaju, nakon što su namirile vlastito, belgijsko, njemačko, francusko... tržište.

Ilustracija HGK Pšenica će opet u izvoz, a uvest ćemo skupe prerađevine

– Naravno da se takva uvezena teletina u Hrvatskoj prodaje puno povoljnije od domaće i gotovo non-stop je na akciji i bez ovisnih troškova prodaje, čime trgovci privlače kupce. No takav enormni uvoz telećeg mesa uvelike remeti odnose na tržištu, urušava domaći sektor te utječe i na potrošnju domaćeg mesa – objašnjava Bobetić, ističući kako dvostruko veća potražnja za jeftinom teletinom u Hrvatskoj u odnosu na EU generira manju potrošnju govedine. Goveđeg mesa, naime, trošimo 10-ak posto manje od prosjeka EU, 9,5 kg u odnosu na europskih 11 kg. Lani je tako zbog preniskih cijena – i ispod 20 kuna za vratinu ili carsko meso – u nas rasla potrošnja svinjetine. No njezina je cijena u Europi, zbog prijetnje afričke svinjske kuge, zatvaranja te uništenja čitavih farmi u zemljama EU u kojima se pojavila, posljednjih mjeseci rasla 20-25%, a u Hrvatskoj 20%. Sve to utjecalo je na to da se cijena svinjetine gotovo izjednači s teletinom iz uvoza. A ona, da priča bude apsurdnija, čak i nije teletina, nego mlada junetina.

malina Plodova koliko hoćeš U Slavoniji počela masovna sadnja biljke koja donosi golemu zaradu

Tove ih i viškovima mlijeka

– Prosječna težina telećeg trupa u Hrvatskoj je oko 80 kg, a u Nizozemskoj 145, što znači da je telad koju oni šalju na klanje težila između 250 i 280 kg, koliko u nas mlada junad – kaže Bobetić, napominjući kako je pitanje danas, s obzirom na devastirani domaći fond mliječnih krava, je li i jedna četvrtina teladi u tovu danas porijeklom od matičnih grla. Nemamo dovoljno ni mesa ni mlijeka, dok Nizozemci, primjerice, svojim viškovima mlijeka nadohranjuju i tove telad kako bi dobivala na težini prije klanja i plasmana na tržišta visoke kupovne moći. Iako je državna inspekcija ovoga ljeta u pojačanoj kontroli objekata za klanje i prodaju mesa, posebice na obali, prvi rezultati potvrđuju kako bi kontrole trebale biti sustavne i osmišljenije. Javna je, naime, tajna da, prema procjenama upućenih, osim 4-6 tisuća komada domaće teladi, u ‘sivoj zoni’ godišnje zaglavi i oko 400.000 janjaca, 10 mil. pilića... 

Digitalna komora
JESTE LI ISPROBALI
HGK: Naša Digitalna komora sada nudi sve bitne informacije za pokretanje poslovanja
  • Avatar Prigor
    Prigor:

    Napišite koja je godina proizvodnje i zemlju porijekla.

  • mihovil.strujic:

    Hrvatska nema uvoz iz EU jednako kako Zagreb nema uvoz iz Bjelovara. Ne postoji carina niti bilo sto sto bi okarakteriziralo uvoz. Hrvatska nema nikakav pravni nacin uvesti kontrolu tog “uvoza” i lakse bi uvela kontrolu sto dodje iz Bjelovara ... prikaži još! u Zagreb nego sto dodje iz EU. S druge strane, zanimljive su mi tvrdnje da je sve sto dodje iz EU skart, a iz Hrvatske A1 kvaliteta. Nema bas podataka koji to podupiru.

  • DjD:

    Gluposti. Čim je uvozno, kao nevalja. Dečki , prilagodite se tržištu ili nestanite. Što bi sad trebalo, zbog vaše nesposobnosti plaćati 30% više?Treba samo deklarirati ispravno, što je domaće a što uvozno. Pa neka kupac bira.