Karta koja se prije nešto manje od mjesec dana pojavila na Redditu, a prikazuje najvrjednija tla na svijetu, otkrila je podatak koji rijetko ulazi u javne rasprave u Hrvatskoj: velik dio naše zemlje, ali i Srbije, leži na jednom od najdragocjenijih prirodnih resursa koje čovječanstvo ima - tzv. crnoj zemlji. Riječ je o tlu koje je stoljećima hranilo Europu, oblikovalo poljoprivredne sile, poticalo migracije i utjecalo na ratove i gospodarstva, a danas predstavlja potencijal koji se često uzima zdravo za gotovo.
Crna zemlja, poznata i kao černozem, vrsta je tla iznimno bogata humusom, dušikom, fosforom i organskom tvari. Nastajala je tisućama godina u područjima umjerene klime, ispod travnjaka i stepa, gdje su se biljni ostaci sporo razgrađivali i postupno stvarali dubok, plodan sloj zemlje. Upravo ta dubina, koja često prelazi i jedan metar, čini černozem idealnim za ratarske kulture jer zadržava vlagu, a istodobno ostaje prozračan i iznimno hranjiv.
The most valuable soil on Earth
byu/Homesanto inMapPorn
Zbog tih karakteristika, černozem se smatra najplodnijim tlom na svijetu. Na njemu se mogu ostvariti visoki i stabilni prinosi žitarica, uljarica i industrijskih kultura uz znatno manja ulaganja u gnojiva nego na drugim tipovima tla.
Na karti je jasno vidljiv tzv. pojas crne zemlje koji se proteže od istočne Francuske, preko Panonske nizine, Ukrajine i južne Rusije pa sve do zapadnog Sibira. Taj raspored nije slučajan, upravo su se na tim područjima kroz povijest razvijale snažne agrarne regije koje su prehranjivale milijune ljudi.
Unutar tog pojasa nalaze se i istočna Hrvatska te sjeverna Srbija, što ih svrstava među prirodno najpovoljnija poljoprivredna područja u Europi. U Hrvatskoj se černozem i srodna crna tla gotovo u potpunosti nalaze u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Iako prostorno ograničena, ta su područja iznimno vrijedna, piše Agroklub. Upravo zahvaljujući černozemu Slavonija je stoljećima bila poljoprivredna okosnica zemlje, poznata po proizvodnji pšenice, kukuruza, soje i šećerne repe.
Za razliku od krških i planinskih dijelova Hrvatske, gdje je tlo plitko i slabije plodno, istok zemlje raspolaže rijetkim prirodnim kapitalom koji bi, uz sustavno i dugoročno upravljanje, mogao igrati ključnu ulogu u prehrambenoj sigurnosti i izvozu.
Srbija je na karti u još povoljnijem položaju. Gotovo cijela Vojvodina leži na debelom sloju černozema, što toj regiji daje jednu od najvećih kontinuiranih površina najplodnijeg tla u Europi. Upravo zbog toga Vojvodina već desetljećima ima reputaciju „žitnice“ – ne samo Srbije, nego i šire regije. I Hrvatska i Srbija dijele isti prirodni temelj, crnu zemlju Panonske nizine. Razlike nisu u kvaliteti tla, već u njegovu opsegu, načinu upravljanja i dugoročnim strategijama.
Otvori KEKS Pay
Zašto se non stop spominje srbija? Koja je poveznica nas sa tom zaostalom državom?