Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević kaže kako je prvi svoj mandat utrošio za čišćenje nereda i oporavak grada. U drugom najavljuje naglasak na razvoj. U intervjuu otkriva koji će sve projekti biti realizirani iduće godine, koji će tek početi, govori o Bačićevim zakonima, zašto ih drži protuustavnima i kako će se boriti protiv njih, ali i o pritiscima interesnih lobija te svojim političkim planovima.
Što to revolucionarno čeka Zagreb iduće godine?
U proljeće otvaramo bazen Špansko, prvi na zapadu grada, koji se obećavao više od 30 godina, a tad završavamo i Sarajevsku ulicu, prvu tramvajsku prugu sagrađenu nakon 25 godina. Uskoro kreću i radovi Hrvatskih autocesta na vijaduktu kod Ranžirnog kolodvora kako bi se uz cestu i prugu na Sarajevskoj realizirao novi južni ulaz u Zagreb. U drugoj polovini iduće godine trebali bi biti gotovi i radovi na novoj knjižnici i kulturno-obrazovnom centru Paromlin, nakon čega kreće proces preseljenja stotina tisuća knjiga u knjižnicu, a opremanje i otvorenje planirano je za 2027. godinu. To mi je posebno bitan projekt jer sam iz Paromlina 2017. godine počeo politički angažman najavom kandidature za lokalne izbore.
Bilo mi je potpuno neshvatljivo kako je moguće da ispred ureda gradonačelnika desetljećima stoji ruglo. Iduće bi godine trebali završiti i građevinski radovi na stadionu u Kranjčevićevoj, krenuti i nova faza produžene Branimirove i Kolakove ulice, jako bitne obilaznica na istoku grada, a počinju i radovi na novoj tramvajskoj pruzi i kolektoru u Heinzelovoj ulici. Bitan kulturni projekt u koji krećemo za nekoliko mjeseci je obnova kina Europa, simbola grada i jednoga od najboljih art kina u Europi, koje je zatvoreno u vrijeme prošle vlasti. I gradnja Centra za gospodarenje otpadom mogla bi početi krajem sljedeće godine. U idućih mjesec dana očekujemo pozitivno rješenje za studiju utjecaja na okoliš Ministarstva zaštite okoliša. To je najbitniji korak za dobivanje lokacijske dozvole, nakon čega idemo u raspisivanje javne nabave za integrirano projektiranje i gradnju Centra. Paralelno rješavamo financiranje u smjeru da polovinu Centra financiramo iz fondova EU, a drugu polovinu kreditom razvojne banke.
Što biste voljeli vidjeti na prostoru Vjesnika?
Za početak mi je bitno da se zgradu što prije sruši jer predstavlja opasnost i ne bih htio da se sama uruši. Drugi prioritet mi je da država što ranijim rušenjem što prije vrati prometnu propusnost na tom križanju na stanje prije požara. Olakšali smo prometnu situaciju u kratkom roku. U tjedan dana od kada je stigla informacija da podvožnjak kroz Slavonsku, jednu od najprometnijih cesta u državi, moramo zatvoriti, Grad je napravio premosnicu, proširenje ceste i novu regulaciju koja je omogućila vraćanje propusnosti raskrižja na oko 70% u odnosu na stanje prije požara.
Što se tiče urbanizma, drago mi je da je Vlada odlučila da će se o onome što će se tamo graditi odlučiti putem arhitektonskog natječaja. Gradu je bitno da budemo dio tog natječaja, nadamo se i u žiriju kako bismo mogli utjecati na izgled jedne od najbitnijih lokacija u Zagrebu. Iako Grad nije vlasnik, želimo dati svoj doprinos u odluci o sadržajima koji će tamo biti, a smatram da bi bilo dobro da tamo budu javni sadržaji i da ih gradi javni investitor.
Je li i Grad zainteresiran biti investitor?
Nije isključeno ni da budemo suinvestitori s državom jer imamo brojne potrebe za novim javnim sadržajima. I do sada smo više puta pokazali da kad god postoji potreba, nađemo s državom zajedničko rješenje. Primjeri su stadion Maksimir, koji ćemo zajedno financirati, a dobra je suradnja i u realizaciji i financiranju Centra za gospodarenje otpadom.
Svi se žale na javni gradski promet. Imate li rješenje?
Provodimo znatna ulaganja u vozni park ZET-a. Ove godine Končar nam je isporučio 20 naručenih tramvaja, a u idućih 20 mjeseci isporučit će ih još toliko. Cilj je da se svi visokopodni tramvaji maknu s ulica, ali kada uvodimo nove, ne izbacujemo automatski odmah stare, već neke od njih ostavljamo kako bismo pojačali one linije gdje je to potrebno. No nije dovoljno samo ulagati u vozni park. Imamo situaciju sa žutom trakom koja se krši nemilice, što usporava tramvajski promet. Kazne su smiješne, 30 eura, a kazniti vozača može samo policija. Uskoro se mijenja Zakon o sigurnosti prometa i tražit ćemo podizanje tih kazni, ali i spuštanje takvih nadležnosti na jedinice lokalne samouprave kako bi takve prekršaje kažnjavali prometni redari.
Nabavili smo i četiri električna autobusa kao pilot-projekt, što su prvi takvi veliki električni autobusi u javnom gradskom prijevozu u Hrvatskoj. Iduće nam godine dolazi više od 60 novih električnih autobusa, a plan za idućih deset godina je da sve autobuse prebacimo na struju i još im povećamo broj. Riječ je o ogromnim financijskim izdacima, koji će se dobrim dijelom financirati novcem EU u suradnji s Ministarstvom prometa, kao i u slučaju tramvaja. Paralelno moramo sagraditi i tri velike električne punionice na okretištima za sve te stotine električnih autobusa, a kad sve bude gotovo, cijeli javni prijevoz grada Zagreba bit će na električnu energiju. Ovaj mjesec otvorili smo i Centar za upravljanje prometom. Za sada je na njega spojeno više od 160 semaforiziranih raskrižja od njih 487, a ostala će biti spojena u sljedećih nekoliko godina. Do sada ako ste htjeli promijeniti faze na semaforu da se brže pali zeleno u nekom smjeru i da bude bolja propusnost, morali ste fizički otići do semafora i ondje ga programirati. Sada se iz Centra mijenja svaka faza na svakom raskrižju koje je spojeno na Centar i prioritizirat će se da se zeleno brže pali kad na raskrižje dođe tramvaj.
Najavljujete referendum protiv paketa građevinsko-prostornih zakona izglasanih u ponedjeljak. Zašto smatrate da su protuustavni?
Zato što je jedinicama lokalne samouprave Ustavom zagarantirano pravo da upravljaju svojim prostorom. Na nama je da definiramo da se nove stambene zone postupno razvijaju jer time što se postupno razvijaju, mi možemo sagraditi prometnu infrastrukturu do tih zona. Dobar dio tih cesta nikad nije realiziran jer nije bilo novca i jer jako sporo traju postupci rješavanja imovinskopravnih odnosa za takve prometnice. Dijelom je to i stoga što je zakonski propisano da je za nerazvrstane ceste, a mnoge od njih u Zagrebu su najprometnije ceste u Hrvatskoj, puno sporiji proces izvlaštenja nego za međugradske ceste koje realizira država. I sad zamislimo situaciju da se za nekoliko godina odjednom realizira više od 30 novih stambenih naselja bez adekvatnih prometnica napravljenih za njih. Što će se dogoditi kada ljudi kupe te stanove i tko će za te prometne gužve biti odgovoran? Isti je problem i s komunalnom infrastrukturom, što uključuje, primjerice, vodoopskrbu i odvodnju, te s društvenom infrastrukturom, što uključuje, primjerice, vrtiće, škole i domove zdravlja. Tvrdi se da će privatni investitori financirati potrebnu infrastrukturu. No istina je da Grad Zagreb mora investirati oko četiri puta više za ukupnu infrastrukturu nego što investitori uplate jednokratno Gradu putem komunalnog doprinosa za svoje nove građevine. Nadležnost Grada je da promišlja u kojim dijelovima grada postoji adekvatna ukupna infrastruktura i da u skladu s daljnjim razvojem infrastrukture planira razvoj grada.
Na što ste sve spremni da zaštitite prostor grada koji je, tvrdite, ugrožen?
Planiramo iskoristiti apsolutno sve pravne mehanizme koje imamo na raspolaganju. Ne želim otkrivati pravna oruđa jer očekujem niz tužbi i niz situacija u kojima će Grad odbijati dozvole, a onda će se vidjeti kako će Ministarstvo kao drugostupanjsko tijelo na to reagirati. Mi smo uložili ogromnu energiju da situaciju koja nas je dočekala, u kojoj djeca nisu imala mjesta u vrtićima, ispravimo u najvećoj mogućoj mjeri. Sada gradimo vrtiće po cijelom gradu, imamo stvar pod kontrolom, radimo strateški da u svakom kvartu bude mjesta za svako dijete koje hoće ići u gradski vrtić.
U kampanji ste tvrdili da vas se napada, spominjali ste i podzemlje. Neki dan rekli ste da napadi idu dalje i da neće prestati. O kakvim je napadima riječ?
Niz je aktera koji se ne mogu pomiriti sa situacijom da je nakon 20 godina jednoga gradonačelnika s klijentelističkim modelom vladanja došlo do promjene i da je ta ista nova vlast ponovno pobijedila na izborima. Zagreb je postao najveći sustav u zemlji čija se svaka financijska transakcija može vidjeti u realnom vremenu. Pipe su zatvorene građevinskim lobijima koji su gradili po gradu gledajući samo svoj profit tako da su teret prebacivali na porezne obveznike koji su im financirali cijelu infrastrukturu. Unatoč tome, cijene stanova cijelo su vrijeme rasle pa je Hrvatska jedna od zemalja s najvećim rastom cijena nekretnina u EU. Investitori su do sada gradili u prosjeku oko 3000 stanova godišnje u posljednjem desetljeću, a prema podacima Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva, čak 55.000 stanova u Zagrebu je prazno i uopće se ne koriste. Pa se pitam je li onda prioritet staviti te stanove u funkciju ili liberalizirati pravila gradnje kako bi se moglo graditi još više stanova da se nastave špekulacije s praznim stanovima za koje se čeka da im vrijednost naraste.
Jesu li ti investitori koji vas napadaju isti oni za koje tvrdite da je za njih HDZ skrojio sporne građevinske zakone?
Vrijeme će pokazati. Znamo što se sve događalo u kampanji za lokalne izbore. Nisam zaboravio ni Nobila i njegovu stranku ni Davora Bernardića i niz protukandidata koji su se ujedinili protiv mene u suradnji s različitim lobijima i likovima poput Enimarka Ponjevića.
Kampanju je obilježila i afera Hipodrom, koja je i formalizirana podizanjem optužnice protiv Koste Kostanjevića. Jeste li pogriješili što ste ga branili?
Ne vidim da se nešto promijenilo u smislu novih informacija. DORH je podigao optužnicu, no sud tek treba odlučivati o optužnici i tek tada ćemo zapravo doznati što je uopće njen sadržaj. No nije li neobično što u drugim slučajevima kada netko primi mito, znamo sve o tome jer cure rezultati istrage u medije? Gdje je i kada ga je netko primio, koliki je iznos bio. A za Galiće, koji tvrde da su dali mito Kostanjeviću, ne znamo ni kada ni gdje ni kako.
Miješate li se u rad pravosuđa, kako tvrdi glavni državni odvjetnik?
Komentirao sam ovaj slučaj kada je podignuta optužnica jer su me to novinari pitali. Od tada do danas glavni državni odvjetnik mene je komentirao već nekoliko puta.
Kaže Turudić da ga želite zastrašiti. Kako biste ga to mogli zastrašiti?
I ja bih volio znati kako to ja kao gradonačelnik mogu zastrašiti glavnog državnog odvjetnika, koji u svojim rukama ima instrumente represije. Koje ja to instrumente imam kao gradonačelnik da zastrašim čovjeka koji može uhititi bilo kojeg državnog dužnosnika u ovoj zemlji? Dosta dugo pratim politiku i ne sjećam se da je ikad prije glavni državni odvjetnik redovno davao političke intervjue, u kojima politički napada oporbene saborske zastupnike i gradonačelnike.
U međuvremenu se dogodila i afera u bolnici "Sv. Ivan" u Jankomiru u kojoj ste vi prijavili nepravilnosti. Je li Možemo izgubio auru stranke "imune na korupciju"?
Uvijek ću obavljati ovu funkciju tako da mi je javni interes na prvome mjestu. To tražim i od svih ljudi u sustavu gradske uprave. Možemo ima gradonačelnicu Pazina koja je dobila drugi mandat, ja sam dobio drugi mandat iako me pola mojih protukandidata u kampanji nazivalo lopovom bez ikakvih posljedica, a radilo se o čistoj kleveti. Pojedinim je strankama u interesu da se stvori dojam kako smo svi isti jer onda bilo kakva promjena gubi podršku birača. No bitni su jedino građani, dok nam oni vjeruju, mi ćemo upravljati gradom.
Zašto ste Thompsonu zabranili samo drugi koncert u Areni kada se zna da će se ustaški pozdrav "za dom spremni" oriti i na prvom, 27. prosinca?
Zato što je ugovor potpisan još u ožujku.
Svaki ugovor može se i razvrgnuti?
Uz pravne posljedice.
Jeste li razmatrali i tu opciju, da ne bude ni prvog koncerta?
Razmatrali smo sve opcije. Odluku da se ugovor neće raskidati donio sam prije dva mjeseca, kao i onu da neće biti drugog koncerta ako se na prvom bude koristio protuustavni ustaški pozdrav. Stojim iza svoje odluke, bez obzira na pritiske.
Je li vam žao što zaključak da se u gradskim prostorima ne može izvikivati ustaški pozdrav ZDS niste donijeli prije Hipodroma?
Mogu samo ponoviti kako su se stvari odvile. Na dočeku rukometaša na kojem je pjevao Thompson nije bilo tog pozdrava i u dobroj vjeri dopustili smo njegov koncert na Hipodromu. Nisam tada očekivao da će se uoči koncerta u centru grada pjevati ustaška pjesma o Juri i Bobanu, a da policija to neće pokušati spriječiti. Nisam očekivao da predsjednik Sabora neće sankcionirati uzvikivanje tog pozdrava u samom Saboru, nekoliko dana nakon koncerta. Nisam očekivao da će sud osloboditi krivnje osobu koja uoči koncerta u programu javne televizije uživo uzvikuje taj pozdrav.
Thompsonov tim najavljivao je nekakve radikalne poteze ne promijenite li svoju odluku o drugom koncertu. Jeste li shvatili o kakvim je to radikalnim potezima riječ, je li bilo kontakata između vas?
Nisam shvatio, vidjet ćemo što će biti. Oni smatraju da su narušena njihova prava, a znamo koji se instrumenti koriste u uređenoj državi u takvim situacijama. Najavili su pravne korake, i njih očekujemo.
Najavili ste de facto savez sa SDP-om za iduće parlamentarne izbore. Je li to priznanje da ste pogriješili što i na prošle niste išli u koaliciji?
Smatrali smo da je potrebno podići izlaznost na tim izborima i izlaznost je i bila veća. Nažalost, nije bilo dovoljno. Podsjetit ću da se bez Mosta nije mogla stvoriti većina, a Most nije htio s nama niti mi s njima. Što se tiče budućih izbora, rekao sam da dobro surađujemo sa SDP-om i u Skupštini i u Saboru te da očekujem dobru suradnju i dalje.
U slučaju saveza, podržat ćete Hajdaša Dončića za premijera. Može li on pobijediti Plenkovića?
Jasno je da ona stranka koja ima veći broj mandata u Saboru daje kandidata za premijera i jasno je da je SDP snažniji po rejtingu od Možemo. Uvjeren sam da SDP i Možemo mogu pobijediti HDZ. Uostalom, to se vidi i po rejtinzima stranaka. Naš zbrojeni rejting prema anketama veći je od zbrojenog rejtinga HDZ-a i DP-a, i od tuda nervoza iz drugog tabora. Što se tiče narativa da želim biti kandidat za premijera, to nije točno. Ne želim. Moj fokus je Zagreb i tako će biti do kraja gradonačelničkog mandata, odnosno do svibnja 2029. godine. Bitno mi je da završimo ključne strateške projekte u Zagrebu.
FOTO Spektakularne nove hrvatske toplice pri samom kraju: Naziru se bazeni, po ovome će biti posebne
Nisam pročitao ovaj razgovor s Tomaševićem jer trenutačno nemam vremena. Želim samo napisati kako se nadam da će Tomašević i njegova Možemoovska družina u bliskoj budućnosti biti privedeni pravdi i primjereno sankcionirani.