Digitalna fiskalizacija, strože prometne kazne, rast minimalca, fleksibilniji rad uz mirovinu, besplatni osnovni bankovni račun. Paralelno s tim i reforma gradnje i stanovanja te skuplje dopunsko. To je samo dio promjena koje Hrvate čekaju u 2026., a iako smo o njima već pisali u godini koja je gotovo minula, na jednom ćemo ih mjestu sad "okupiti ponovno", i to u nastavcima.
Osim strožih kazni za prometne prekršaje, u 2026. će se intenzivno raditi i na modernizaciji cjelokupnoga prometnog zakonodavnog okvira. To uključuje prilagodbu Direktiva EU, primjerice onih koje omogućuju povećanu prekograničnu razmjenu podataka o prometnim prekršajima (da kazne iz jedne države lakše "putuju" u drugu), ali i uvođenje elemenata inteligentnih prometnih sustava koji uključuju pametne semafore, automatizirane sustave nadzora prometa i pripremu za nove tehnologije (npr. autonomna vozila u kontroliranim uvjetima). Usto, preinake u prometnom zakonodavstvu obuhvaćaju i postupno uvođenje strožih europskih standarda opreme i digitalnih funkcionalnosti u novim modelima vozila, što će seu 2026. i sljedeće godine sve više odražavati na homologaciju i ponudu na tržištu.
Velika tehnološka promjena u prometu na kojoj će se raditi već 2026. jest i novi model naplate autocesta. Umjesto klasičnih naplatnih kućica, sustav prelazi na elektroničku naplatu gdje se prolaz bilježi kamerama, a plaćanje se može obaviti putničkim ENC uređajem ili putem aplikacije. Ovaj model "free flow" naplate modernizira promet autocestama i smanjuje zastoje, a planirano je da se počne uvoditi u 2026. i postupno zamjenjuje fizičke naplatne trake. Puna primjena Crolibertasa, kako će se zvati novi sustav naplate cestarina, očekuje se međutim u ožujku 2027.
A 2026. godina u Hrvatsku donosi i najveći zahvat u prostorno i građevinsko zakonodavstvo u posljednjem desetljeću, a u središtu svega nalazi se paket od triju zakona koje Vlada naziva "temeljem novog stambenog i investicijskog ciklusa". Riječ je o Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o gradnji i Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine, a primjena od 1. siječnja. Uz njih ide i potpuno novi Zakon o priuštivom stanovanju, koji se nalazi na javnom savjetovanju i čini četvrtu, najosjetljiviju sastavnicu reforme jer prvi put na nacionalnoj razini definira tko ima pravo na povoljniji najam, kakvi se stanovi mogu graditi i na koji način će država i gradovi sudjelovati u financiranju.
Cilj je ambiciozan; pojednostaviti i digitalizirati izdavanje građevinskih dozvola, ubrzati prostorno planiranje, stvoriti uvjete za izgradnju nekoliko tisuća priuštivih stanova i istodobno zaštititi prostor od prekomjerne urbanizacije. Ministar graditeljstva Branko Bačić tvrdi da bi se standardne građevinske dozvole mogle izdavati u roku od oko mjesec dana, što bi, ako zaživi u praksi, predstavljalo radikalni zaokret u odnosu na sadašnje stanje u kojem investitori često mjesecima ili godinama čekaju na rješenja. Novi sustav oslanja se na potpuno digitalne prostorne planove, centralizirani ISPU sustav i redefinirane postupke u kojima se dio dokumentacije pojednostavljuje, a kod manjih zgrada čak više ne zahtijeva ni puni glavni projekt u početnoj fazi. Bačić inzistira da je cilj podići predvidivost i transparentnost, a ne otvarati prostor za divlju gradnju ili "dogovorne" urbanističke interpretacije.
Istodobno se na potpuno nov način regulira stambena politika. Zakon o priuštivom stanovanju uvodi sustav u kojem se pravo na povoljniji najam ili kupnju određuje prema visini prihoda kućanstva, broju članova i stvarnim stambenim potrebama. Model se temelji na neprofitnoj najamnini koja ne bi smjela prelaziti oko trećine primanja obitelji, a ulaganja i upravljanje stanovima preuzimaju država, gradovi, APN i nove stambene zadruge. Time se stvara mehanizam kojim se u sljedećim godinama želi izgraditi tisuće stanova namijenjenih građanima kojima tržište jednostavno više nije dostupno. Prema Vladinim projekcijama, do 2030. moguće je realizirati do devet tisuća stanova, no kritičari upozoravaju da bi bez jasnog raspoređivanja zemljišta i transparentnog upravljanja ti ciljevi mogli ostati samo na papiru. Sporno je i pitanje gradnje na negrađevinskom zemljištu. Iako zakon dopušta takvu mogućnost, jasno se ograničava da ona vrijedi isključivo za projekte priuštivog stanovanja i samo ako se radi o javnom investitoru, uz uvjet da je zemljište već infrastrukturno opremljeno.
Treći dio paketa podiže ljestvicu energetske učinkovitosti u zgradama. Novi propisi traže strože standarde izolacije, upravljanja potrošnjom i klimatske otpornosti, što znači da se buduće zgrade moraju projektirati tako da troše manje energije i smanjuju emisije. Hrvatska time ide ukorak s europskim ciljevima, ali to istodobno povećava pritisak na građevinski sektor i investitore jer moderni standardi donose i veće početne troškove gradnje. Ministarstvo to predstavlja kao dugoročnu uštedu, uz poruku da jeftina gradnja danas znači skupe režije sutra.
Paket zakona izazvao je burne rasprave, od hrvatskih urbanista i arhitekata do oporbe, koja tvrdi da se pojedine odredbe mogu iskoristiti za ubrzano širenje građevinskog područja. Nakon više sastanaka s HAZU i udruženjima arhitekata, ministarstvo je najavilo dodatne korekcije koje bi trebale spriječiti stvaranje socijalno izoliranih stambenih zona i dodatno zaštititi poljoprivredno i prirodno vrijedno zemljište. Bačić se pritom poziva na temeljnu ideju reforme, da prostor mora biti zaštićen jednako kao i javni interes za stanovanje, i da se jedno ne može ostvariti na štetu drugoga.
Idemo sad još malo i do zdravstva jer dopunsko osiguranje od početka 2026. skače na oko 180 eura godišnje (poskupljenje od oko 60-ak posto). Istovremeno, država diže prihodovne cenzuse za one kojima iz proračuna plaća dopunsko pa će od 1. siječnja pravo na "besplatno dopunsko" imati osigurane osobe ako im ukupan prihod u prethodnoj godini po članu obitelji ne prelazi 458,08 eura mjesečno, a samci ako ne prelazi 573,50 eura.
Otvori KEKS Pay
