Tijekom akcije Calypso, koja se provodila po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), do sada je u grčkoj luci Pirej, zaplijenjeno ukupno 2435 brodskih kontejnera koji su sadržavali robu, koja je prokrijumčarena iz Kine. Akcija je počela u lipnju, a u njoj su uz grčku policiju sudjelovale policije više zemalja, a zapljena 2435 kontejnera je do sada najveća u EU. Meta akcije Calypso bile su kriminalne skupine, za koje se sumnja da su masovnim uvozom razne robe iz Kine preplavile tržište EU i time, zbog poreznih prevara, pričinile štetu od 700 milijuna eura, bile su mete akcije Calypso. Šest osoba koje su uhićene tijekom lipnja sada optužene, a među njima su i dva carinika. Njih se tereti da su na kinesku robu lijepili lažne deklaracije čime su počinili carinsku prevaru u iznosu od 871.000 eura. Osim njih dvojice optužena su i četvorica carinskih posrednika koji se terete za štetu od 871.000 eura.
U EPPO-u navode da je pošiljka od 500 kontejnera zaplijenjena tijekom racije u lipnju, dok je u međuvremenu dodatnih 1935 zaplijenjeno nakon što su stigli u Pirej. U kontejnerima je bila roba vrijedna 250 milijuna eura, a sadržaj kontejnera se još uvijek pregledava i analizira te se istraga nastavlja. U barem 500 kontejnera bili su nedeklarirani e-bicikli, a neplaćanjem carina, prema procjenama, pričinjena je šteta što zbog neplaćanja carina, što zbog neplaćanja poreza, od ukupno 37,5 milijuna eura.
Sumja se da su kriminalne skupine raznu robu iz Kine, poput tekstila, obuće, električnih romobila, električnih bicikla... uvozile preko grčke luke Pirej, pri čemu se izbjegavalo plaćanje PDV-a i carine. Istragom je utvrđeno da se radilo o nekoliko kriminalnih grupacija koje su kontrolirali kineski državljani, a te kriminalne grupacije su organizirale uvoz robe iz Kine u EU te distribuciju te robe u države članice i njezinu prodaju krajnjim kupcima. Sumnja se da su organizirali i pranje novca te slanje dobiti natrag u Kinu, a istovremeno su izbjegavali plaćati carine te su osmislili prevarnu shemu s PDV-om.
Da bi izbjegli plaćanje carine, u deklaracijama su navodili da je riječ o robi s nekom greškom ili su joj navodili znatno nižu vrijednost od stvarne. Nakon što bi izradili lažnu dokumentaciju, robu bi carinili, pri čemu su im pomagali pojedini posrednici i carinici koje su imali na platnom spisku. Prividna kupnja i prijevoz robe obavljao se preko tvrtki registriranih u Bugarskoj koje su poslovale u Grčkoj. Roba se potom prodavala tvrtkama u drugim državama EU, čime je prividnom kupcu omogućeno da iskoristi mogućnost da ga se oslobodi od plaćanja PDV-a pri uvozu. Prevarna shema sastojala se od lanca fiktivnih kompanija koje su se koristile za daljnju distribuciju i prodaju robe u raznima zemljama članicama EU. Koristeći se tehnikom tzv. nestajućih trgovaca, izbjegavalo se plaćanje PDV-a, a EPPO navodi da su se kriminalne organizacije ponekad koristile i legalnim tvrtkama kojima su krale identifikacijske dokumente i PDV brojeve kako bi se prikrilo što rade i koje je krajnje odredište robe uvezene iz Kine.
Utvrđeno je i da se roba, nakon što bi došla iz Kine, skladištila na mjestima koje su kontrolirale kriminalne organizacije, te da bi se dalje prevozila, nakon što bi se krivotvorila dokumentacija, u Francusku, Italiju, Poljsku, Portugal i Španjolsku. EPPO navodi i da kineski logistički centri, u kojima se skladištila sva roba, djeluju kao visoko kontrolirani skladišni okruzi, funkcionirajući gotovo poput ekskluzivnih zajednica, dostupnih samo članovima kriminalnih skupina koje njima upravljaju. Kada bi roba stigla na odredište, krivotvorena dokumentacija bila uništena, roba bi brzo bila prodana na crnom tržištu i to za gotovinu, čime se zapravo stvorio paralelni ekonomski sustav. Kako nisu plaćene carine ni PDV, kriminale skupine koje s kontrolirale cijeli proces, mogle su robu prodavati po vrlo konkurentnim cijenama i tako ostvariti veliki profit. Novac bi se potom na razne načine prao i vraćao u Kinu. EPPO, koji je nastalu štetu procijenio na oko 700 milijuna eura: 250 milijuna eura zbog neplaćanja carina i 450 milijuna eura, zbog neplaćenog PDV-a, smatra da bi šteta mogla biti i viša, pa se međunarodna istraga, koju podupiru i Europol i OLAF, nastavlja.