Još prije desetak godina rabljeni automobil uglavnom je značio jednostavnije održavanje i manje brige oko potencijalnih oštećenja. Danas, kada i vozila stara nekoliko godina dolaze opremljena naprednim tehnologijama, granica između novog i rabljenog automobila postala je znatno manje izražena. Iako je kod kupnje automobil već izgubio dio vrijednosti te je prvi vlasnik podnio najveći teret pada cijene, vozilo staro tri, četiri ili pet godina više nije nimalo zastarjelo. U njegove dijelove ugrađene su kamere, senzori, pomoć pri parkiranju, sustavi upozorenja, LED svjetla, ima digitalne zaslone i opremu koja je još donedavno bila rezervirana samo za nove ili skuplje modele, koji su tek “izašli ispod čekića”. Šteta, primjerice, na vjetrobranskom staklu, na ovim vozilima najčešće nije samo zamjena stakla već za sobom povlači zamjenu visokoosjetljivih senzora koji znatno uvećavaju cijenu popravka.
Javno dostupni podaci pokazuju da građani radije biraju rabljena vozila nego nova. Statistika Centra za vozila Hrvatske pokazuje kako je u prvoj polovici 2025. prvi put registrirano 87.624 osobnih automobila kategorije M1, što je 4,5 posto više nego u istom razdoblju 2024. Od toga je bilo 41.825 novih i 45.799 rabljenih te da je prosječna starost osobnih automobila na hrvatskim cestama bila 13,3 godine.
Kada je riječ o vozilima starosti od dvije do pet godina, koja ulaze u kategoriju vozila s visokom razinom opreme i sofisticiranim uređajima, tijekom 2025. godine registraciji je pristupilo ili je prvi put registrirano 239 263 osobna vozila, što je 11,48% od ukupno registriranih vozila prošle godine. Zanimljiva je usporedba da su visokih 65,31% bila vozila starija od 10 godina, a samo je 5,75% bio udio vozila mlađih od godinu dana.
Šteta ispod površine lima
Iako rabljeni automobil može biti povoljniji za kupnju, to ne znači da su povoljniji i popravci nakon nastale štete. Da se ne zavaravamo, ako živite u gradu, u kojem imate kontinuirani problem s gužvama na cesti i pretrpanim parkinzima, koliko god pazili na svoj automobil, teško da će unutar godine dana proći bez ogrebotine. I kolika je šansa da možda i vi u svakodnevnom prometnom krkljancu ne udarite nekoga tko je ispred vas naglo zakočio?
Na parkiralištu se dogodi lagani udarac. U gradskoj gužvi netko ne zakoči na vrijeme. Retrovizor strada u prolazu. Kamenčić pogodi vjetrobransko staklo. Na prvi pogled, ništa od toga ne mora izgledati dramatično. No kod novijih generacija vozila upravo su ti dijelovi često povezani s tehnologijom. Branik može skrivati senzore ili radar. Retrovizor može imati grijanje, kameru, pokazivač smjera ili sustav upozorenja na vozilo u mrtvom kutu. Vjetrobransko staklo može biti povezano s kamerama koje čitaju prometne znakove, prate voznu traku ili pomažu sustavima automatskog kočenja.
Nekad je manja šteta značila samo limarski zahvat, lakiranje i zamjenu oštećenog dijela. Danas ista jačina udarca u vozilo za sobom povlači dijagnostiku, naručivanje specifičnih komponenti, provjeru elektronike i kalibraciju sustava pomoći vozaču. Šteta se više ne procjenjuje samo po tome koliko je velika ogrebotina, nego i po tome što se nalazi ispod naizgled površinskog oštećenja. I upravo su ovo neki od razloga zbog kojih šteta, koja izgleda bezazleno, može završiti računom od nekoliko tisuća eura. Ne zato što je ogrebotina odjednom postala veća, nego zato što je automobil oko nje postao složeniji.
Iako nije novo vozilo, isplati se KASKO osiguranje
Velik dio prometnih nesreća u statistici se vodi kao materijalna šteta. Prema MUP-ovu Statističkom pregledu za 2025., u Hrvatskoj je evidentirano 35.446 prometnih nesreća. Od toga su 24.389 bile nesreće s materijalnom štetom. Drugim riječima, gotovo sedam od deset prometnih nesreća (na sreću) završilo je prije svega procjenom i popravkom štete.
Automobil star tri, četiri ili pet godina često je još dovoljno vrijedan da vlasnik želi popravak koji neće umanjiti njegovu sigurnost ni kasniju prodajnu vrijednost. Ako su oštećeni dijelovi povezani sa senzorima, kamerama ili sustavima pomoći vozaču, popravak može uključivati dijagnostiku, kodiranje, kalibraciju i dijelove koji moraju odgovarati tvorničkim specifikacijama. Upravo zato cijena popravka takvog “rabljenog” vozila često ostaje bliža novom nego starom automobilu.
Primjer iz prakse dobro pokazuje koliko se ta procjena može promijeniti nakon samo jednog udarca u gradskoj gužvi. T. R. iz Zagreba, čiji su podaci poznati redakciji, vozi pet godina star automobil japanskog brenda. KASKO osiguranje nije ugovorila jer je smatrala da joj za automobil, koji nije nov, takva polica više nije potrebna. No nakon što je u prometu udarila vozilo ispred sebe i oštetila prednji branik, pokazalo se da popravak neće biti ni jednostavan ni povoljan.
Na prvi pogled činilo se da je riječ o klasičnom oštećenju branika. U ovlaštenom servisu, međutim, utvrđeno je da zbog senzora i komponenti ugrađenih u prednji dio vozila nije dovoljno samo popraviti i lakirati oštećeni dio. Trebalo je zamijeniti cijeli branik, ugraditi nove pripadajuće senzore, provjeriti sustave i vozilo vratiti u stanje koje propisuje proizvođač. Račun je, prema dokumentaciji dostupnoj redakciji, iznosio gotovo 1.900 eura. Automobil T. R. više nije bio nov, ali se popravljao kao moderno vozilo: s novim dijelovima, senzorima, lakiranjem i servisnim postupkom koji ne ostavlja mnogo prostora za improvizaciju.
Što ako na auto padne stablo?
Međutim, rizik za vlasnika automobila ne počinje samo kada se uključi u promet. Ponekad je dovoljno da auto stoji na ulici u krivom trenutku. Primjerice, nakon olujnog nevremena koje je pogodilo Zagreb krajem ožujka 2026., zaprimljeno je više od 2500 prijava štete. Kako su prenijeli mediji, iz Grada Zagreba izvijestili su da se više od 500 prijava odnosilo se na štetu nastalu na osobnim automobilima.
Trebamo li se prisjećati nevremena koje je zahvatilo Zagreb u srpnju 2023. godine? Medijima su tada kružile fotografije oštećenih vozila uslijed rušenja stabala ili krovova. Te je godine Grad Zagreb zaprimio 7082 prijave šteta građana. Gotovo četvrtina njih, 24,9 posto, odnosila se na štete na vozilima, odnosno 1760 prijava šteta na automobilima i drugim vozilima oštećenima u nevremenu.
Takvi primjeri otvaraju i drugo pitanje: koliko su vlasnici vozila uopće zaštićeni od šteta koje ne nastaju u prometu? Prema javno dostupnim podacima, nakon zagrebačkog nevremena 2026., tek svako peto vozilo u Hrvatskoj ima KASKO osiguranje koje pokriva štete nastale uslijed nevremena. Drugim riječima, za velik dio vlasnika, tuča, oluja, pad grane ili komad krova nisu samo vremenska nepogoda, nego trošak koji, ako nemaju odgovarajuće pokriće, plaćaju iz vlastitog džepa.
Zašto je KASKO osiguranje mudra odluka?
Prema publikaciji HUO-a “Motorna vozila i osiguranje 2024.”, u KASKO osiguranju cestovnih motornih vozila na vlastiti pogon u 2024. riješeno je 125.379 šteta, u ukupnom bruto iznosu od 165,55 milijuna eura. Prosječan iznos riješene štete u toj kategoriji bio je oko 1320 eura. Taj podatak ne znači da svaki popravak košta toliko. Neki su manji, dok su neki višestruko veći.
Da bi vozilo moglo pristupiti registraciji, vlasnici svake godine uplaćuju obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, koje pokriva štetu koju u prometu nanesete drugima. Ako ste vi skrivili nezgodu i pritom oštetili vlastiti automobil, ili ako je vozilo oštećeno na parkiralištu, obvezna polica ne pokriva štetu na vašem vozilu.
KASKO je dobrovoljna vrsta zaštite. Njegova je uloga pokriti štetu na vlastitom vozilu, ovisno o ugovorenim uvjetima police. Može se odnositi na prometne nezgode, krađu, pokušaj krađe, vandalizam, vremenske nepogode ili druge rizike. Cijena KASKO police ne određuje se jednako za svakog vozača i svako vozilo. Ovisi o vrijednosti automobila, njegovoj starosti, modelu, opremi, snazi motora, profilu vozača, odabranim pokrićima i franšizi, odnosno dijelu štete koji vlasnik sam snosi. Primjerice, za osobni automobil vrijedan 20.000 eura KASKO osiguranje može se ugovoriti već od 330 eura godišnje. Kada se ta premija usporedi s računima za popravke modernih vozila, osobito onih s kamerama, senzorima, radarima i skupim karoserijskim dijelovima, percepcija da je KASKO skup i neisplativ, često se mijenja.
Vozači pritom mogu birati različite razine pokrića i dodatne opcije, poput pomoći na cesti ili transporta vozila do najbližeg servisa u slučaju kvara. No, osim financijske sigurnosti koju pruža, KASKO može pomoći i u očuvanju vrijednosti automobila, jer uredno održavano vozilo koje ima povijest servisa u ovlaštenim servisima dugoročno zadržava veću vrijednost. U konačnici, čak i kod rabljenih vozila srednje starosti i veće vrijednosti, KASKO osiguranje nadilazi puku zaštitu pokretne imovine.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje.
Otvori KEKS Pay
