Otkriće tzv. tamnog kisika na dnu Tihog oceana iznenadilo je znanstvenike. Taj misteriozni oblik kisika koji nastaje bez fotosinteze biljaka ili kemijskih procesa na hidrotermalnim izvorima potaknuo ih je na razmišljanje da se život na Zemlji mogao razviti i u uvjetima koji nisu ovisili o Sunčevoj svjetlosti. Čini se da nastaje geokemijskim procesima u dubokim oceanima i da fotosinteza nije bila jedini primarni izvor kisika.
Pronađene su i metalne grudice u obliku krumpira koje daju gotovo jednaku količinu električne energije kao AA baterije, i to četiri kilometra ispod površine Tihog oceana, u zoni Clarion-Clipperton, koja se proteže između Havaja i Meksika. Bile bi i dalje skrivene od očiju da međunarodni tim znanstvenika nije poslao plovilo na dubine i mjerio brzinu potrošnje kisika na morskom dnu. Količina kisika trebala bi se smanjivati kako ga organizmi troše dok dišu, no dogodilo se suprotno, i to u potpunom mraku, u kojem nema fotosinteze. Otkriće da polimetalni čvorići u zoni Clarion-Clipperton stvaraju tamni kisik putem elektrokemijskog procesa koji razdvaja molekule vode na vodik i kisik, jedan je od primjera zašto je važno zaštititi morske ekosustave. Na tom je tragu i globalni sporazum o zaštiti bioraznolikosti na otvorenome moru koji je stupio na snagu u subotu. Države potpisnice dobile su pravno obvezujući okvir za suočavanje s prijetnjama poput prekomjernog izlova te ispunjavanje cilja zaštite 30 posto oceanskog okoliša do 2030. godine.
UN-ov sporazum, poznat i kao "Bioraznolikost izvan nacionalne jurisdikcije" (BBNJ), usvojen je nakon gotovo dva desetljeća pregovora. Prema riječima Adama McCarthyja, prvog pomoćnika tajnika u australskom ministarstvu vanjskih poslova, međunarodne vode, koje čine dvije trećine oceana i polovinu površine planeta, prvi put dobivaju sveobuhvatan pravni režim. Dosad je samo jedan posto tih voda dobilo zaštitu. Nevladine organizacije kao što su The Ocean Project, The Pew Charitable Trust i Oceana smatraju da bi sporazum trebao imati ključnu ulogu u postizanju globalnih ciljeva bioraznolikosti i klime, a znanstvenici napominju da je to tek minimum potreban za zaustavljanje i preokretanje gubitka bioraznolikosti, stabilizaciju klime i zaštitu sigurnosti hrane za milijarde ljudi.
Ujedinjeni narodi izvijestili su u rujnu prošle godine da je 60 država ratificiralo ugovor, čime je pokrenut proces stupanja na snagu, a 120 dana poslije i službeno je postao međunarodno pravo. Danas je već više od 80 država ratificiralo sporazum, od njih 145 koje su ga potpisale. Sjedinjene Države potpisale su sporazum u vrijeme administracije Joea Bidena, ali još ga nisu ratificirale. – Pokrivajući više od dvije trećine oceana, Sporazum postavlja obvezujuća pravila za očuvanje i održivo korištenje morske biološke raznolikosti, pravedniju podjelu koristi, stvaranje zaštićenih područja te napredak znanosti i izgradnje kapaciteta. Dok se suočavamo s trostrukom planetarnom krizom klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti i onečišćenja, ovaj Sporazum spas je za ocean i čovječanstvo. Pohvaljujem sve koji su ga ratificirali. Pozivam svaku državu da se pridruži bez odgode, a sve partnere da podrže brzu i potpunu provedbu. Zdravlje oceana je zdravlje čovječanstva – rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres. Trebalo bi, uz ostalo, uspostaviti više od 190.000 zaštićenih područja kako bi se ispunio cilj od 30 posto do 2030. godine.
Trenutačno je zaštićeno samo oko osam posto ili 29 milijuna četvornih kilometara. Velika je prijetnja eksploatacija mineralnih resursa s oceanskog dna, poput vađenja sulfida, koje dovodi do smanjenja populacije malih morskih organizama i utječe na cijeli morski život. Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) upozorila je na dramatičan pad bioraznolikosti u svijetu. Populacije divljih vrsta od 1970. do danas u prosjeku su smanjene 73 posto, a kod populacije slatkovodnih vrsta brojka se penje čak do 85 posto. Otvoreno more izvan nacionalnih granica vrvi životom ispod površine, od mikroskopskog planktona do plavih kitova veličine autobusa. – Otvoreno more postalo je svojevrstan pomorski Divlji zapad te se ondje događaju kemijsko onečišćenje, prekomjeran izlov ribe i druga ekološka nedjela. To uništava neke podmorske ekosustave i stvara valovite efekte bliže obali – ističu u Programu Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i napominju da je nekontrolirana ljudska aktivnost na otvorenome moru jedan od razloga zašto se procjenjuje da 10 posto morskih vrsta ide prema izumiranju, a gubitak bioraznolikosti na otvorenome moru mogao bi se pokazati pogubnim za milijarde ljudi duž svjetskih obala koji se za svoju egzistenciju oslanjaju na ocean.
Ocean je okosnica industrija, od turizma i biotehnologije do čiste energije i farmaceutskih proizvoda. Trgovina robom i uslugama na oceanu dosegnula je rekordna 2,2 bilijuna američkih dolara u 2023. godini. Plan je, uz ostalo, ograničiti prekomjeran ribolov, a tvrtke koje planiraju velike komercijalne aktivnosti, uključujući rudarenje na velikim dubinama, trebale bi prije početka radova ishoditi procjene utjecaja na okoliš. Sporazum, pojašnjavaju u UNPD-u, ne poziva na zabrane, već se zalaže za odgovorno upravljanje morskom bioraznolikošću.
Glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO) Arsenio Dominguez rekao je kako je svijet pokazao da se mogu udružiti zemlje sa zajedničkom vizijom i izgraditi okvir za održivo upravljanje oceanom, osiguravajući pritom da se njegove koristi pravedno dijele među cijelim čovječanstvom. – Sada moramo nastaviti surađivati kako bismo ta pravila proveli u djelo – dodao je. Zagađenje mora plastikom jedan je od najkritičnijih ekoloških problema našeg vremena, pa će se IMO još više posvetiti sprječavanju onečišćenja zabranom ispuštanja većine vrsta otpada s brodova, uključujući plastiku, i postavljanjem standarda za gospodarenje otpadom. Radit će i na edukaciji i osposobljavanju pomoraca. Europska unija sudjeluje u pripremnim raspravama za prvu konferenciju koja će se održati u roku od godinu dana. Obećala je podršku provedbi sporazuma, posebno u zemljama u razvoju, preko Globalnog programa EU za oceane koji financira EU u vrijednosti od 40 milijuna eura.
Otvori KEKS Pay
