Savezni sudac Amir H. Ali sa suda Okruga Columbia 5. ožujka ponovio je svoje lanjsko mišljenje kojim se odbija zahtjev Hrvatske za odbacivanje odštetnog zahtjeva mađarske MOL Grupe zbog nanošenja štete u plinskom poslovanju. Dakle, ni ponovljena žalba Hrvatske na presudu Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) iz 2022. godine kojom se Hrvatskoj nalaže isplata odštete od 183,94 milijuna dolara mađarskom MOL-u zbog nepoštivanja odredbi ugovora o zajedničkom ulaganju u plinsko poslovanje, nije urodila plodom. Svota je ukupnih 236 milijuna dolara zbog troškova arbitraže, sudskih troškova i kamata.
Izdvajanje plinskog poslovanja
Prema tvrdnjama MOL-a, Hrvatska je prekršila određene ugovorne obveze koje je preuzela, ponajprije onu o izdvajanju plinskog poslovanja, što je smanjilo MOL-ove prinose od ulaganja. Mađarska energetska grupacija zatim je 2014. pokrenula arbitražu pred ICSID-om, a 5. srpnja 2022., sud je donio presudu u korist MOL-a za koju je rekao da vrijedi otprilike 235 milijuna dolara, što uključuje 183,94 milijuna dolara odštete, s kamatama koje se obračunavaju od 1. travnja 2014. do dana donošenja odluke. Sud je također naložio Hrvatskoj da MOL-u plati 856.308,69 eura za dio odvjetničkih troškova te 265.685,90 dolara naknade za predujmove koje je izvršila za pokrivanje troškova arbitraže. Sudac Ali u svom novom mišljenju o presudi tvrdi da Hrvatska nije iznijela nikakve nove dokaze koji bi opravdali prihvaćanje njezine žalbe, a "MOL je pokazao sve što je potrebno da ovaj sud provede svoju arbitražnu odluku".
Iako Hrvatska ostaje pri svom argumentu da ima pravo na suvereni imunitet prema Zakonu o FSIA-i (i da sud stoga nema nadležnost), ne predstavlja novi argument kojim bi se pobio prethodni suprotan zaključak suda, navodi se u mišljenju. Sudac je zatim razmotrio i odbacio argument Hrvatske da je arbitraža nevažeća prema pravu EU te stoga odluka nema pravnog značenja. Hrvatske jurisdikcijske argumente – uključujući i njezin argument da stranke nisu mogle sklopiti pravno valjan sporazum o arbitraži prema pravu EU – sud je raspravio, odbacio hrvatske argumente i zaključio da ima nadležnost. Nekoliko drugih sudaca ovog suda došlo do istog zaključka, piše u mišljenju u kojem se sudac Ali referira na druge slične slučajeve s istom odlukom. Naš naftni konzultant Jasminko Umićević smatra da će MOL, iako je dobio arbitražu, teško naplatiti dosuđeni mu iznos.
"Prvo, riječ je o intra-EU investicijskom sporu. Sud EU je u presudama Achmea i Komstroy jasno rekao da takve arbitraže nisu kompatibilne s pravnim poretkom Europske unije. To znači da je izvršenje takvih presuda u EU pravno vrlo problematično", zapisao je na svojem profilu Umićević, nastavljajući s obrazloženjem. "Drugo, čak i izvan EU naplata od neke države nije jednostavna. Postoji snažna doktrina državnog imuniteta od ovrhe. Presudu je relativno lako dobiti, ali često je mnogo teže pronaći državnu imovinu koja se doista može zaplijeniti – nema zapljene veleposlanstava, deviznih rezervi, vojne opreme i sl. (Foreign Sovereign Immunities Act, FSIA)", navodi ovaj stručnjak referirajući se na, prema njegovu mišljenju, ključan razlog zbog kojeg se MOL neće moći naplatiti. "Treće, a to je možda najzanimljivije: Europska komisija u sličnim slučajevima zauzela je stav da isplata odštete po intra-EU arbitražama može predstavljati nezakonitu državnu potporu. U takvoj situaciji država članica može biti obvezana tražiti povrat novca, u konkretnom slučaju Hrvatska od MOL-a. Kao naknadu štete i povrat Hrvatska bi npr. mogla ovršiti dionice Ine u vlasništvu MOL-a i sl. Zato ova priča još nije završena. MOL možda ima arbitražnu presudu na papiru, no put od presude do stvarne naplate bit će dug, pravno složen i krajnje neizvjestan", smatra Umićević.
Pravo, politika i posao
Zanimljivo je i da se u svijetu slučaj dosta prati. Tako je odvjetnički ured Aceris Law iz Ženeve još početkom prošle godine objavio opsežnu analizu od samog početka procesa, u kojoj spominje i hrvatski argument korupcije pri MOL-ovu stjecanju upravljačkih prava u Ini i sklapanja spornih odredbi o plinskom poslovanju, koji su američki suci odbacili. "Saga o poništenju presude u slučaju MOL protiv Hrvatske ima značajne implikacije za investicijsku arbitražu. Naglašava izazove s kojima se sudovi suočavaju u rješavanju optužbi za korupciju, posebno u slučajevima u kojima su dokazi oskudni ili politički nabijeni. Također ističe ograničenja poništenja kao pravnog lijeka, s obzirom na njegov uzak opseg prema konvenciji ICSID-a i tradicionalni proarbitražni stav švicarskih sudova", piše u analizi ovog odvjetničkog ureda, koji u kontekst stavlja prakse švicarskih sudova.
"Štoviše, slučaj postavlja pitanja o provedivosti odluka u politički osjetljivim sporovima. Čak i ako se zahtjev za poništenje odbije, otpor Hrvatske prema usklađenosti mogao bi zakomplicirati MOL-ove napore da provede odluku. To odražava širi trend u kojem države osporavaju legitimnost ishoda investicijske arbitraže, potičući rasprave o pravednosti i učinkovitosti sustava. Postupak poništenja u slučaju MOL protiv Hrvatske također je podsjetnik na složenu interakciju između prava, politike i poslovanja u investicijskoj arbitraži", piše u ovoj analizi.
Otvori KEKS Pay
Sanadereva ostavština/djelo, za koju će još godina i godina Hrvatska nositi jaram oko vrata,....