Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva 10. ožujka dogodit će se jedan iznimno zanimljiv panel o djelatnosti koja je nekada bila vrlo zastupljena, no u ova novija vremena za njom se ponovo pojavila velika potreba. Sigurnost znanstvenih istraživanja nešto o čemu je dokument donijela i Europska Komisija, a zapravo je riječ o sigurnosti unutar znanstvenih institucija kao i tvrtki, pogotovo onih koje se oslanjaju na inovacijama, odnosno istraživanju i razvoju kao temelju svojeg rasta. U prošlom sustavu u kojem smo živjeli i zbog njegove naravi sigurnost u tvrtkama bila je važna tema, dolaskom demokracije dobio se privid slobode i značajno smanjenog rizika. Geopolitičke okolnosti posljednjih 20-tak, a pogotovo zadnjih pet godina ponovo su pitanje sigurnosti dovele među najznačajnije. Ipak, vjerojatno i zbog manje zastupljenosti industrije u ukupnom gospodarskom rezultatu, ova tema nije i u nas tretirana kako bi trebala biti. Panel koji će se u suradnji veleposlanstva Kraljevine Švedske u Repubici Hrvatskoj okupit će Hrvoja Meštrića iz ministarstva znanosti i obrazovanja, Zdenka Lucića, državnog tajnika u ministarstvu vanjskih i europskih poslova, ali i Sinišu Krajnovića, predsjednika Uprave Ericsson Nicole Tesle kao i Pierrea Gudmundsona, direktora švedske tvrtke Scandinavian Recruitment Intelligence.
Panel rasprave na FER-u obuhvatit će ključne elemente smjernica EU-a o sigurnosti istraživanja u akademskom i industrijskom prostoru, dotaknuti se švedskog modela načina zaštite protiv zlonamjernih metoda prikupljanja informacija iz akademskih institucija i važne nacionalne infrastrukture, kao i konkretnih političkih rješenja za sprječavanje ovakvih praksi te načina kako dodatno ojačati otpornost i suradnju svih uključenih aktera, stoji u najavi panela.
- Znanost i tehnologija sve se više smatraju ne samo pokretačima inovacija i gospodarskog rasta, već i stupovima nacionalne i ekonomske sigurnosti. Podaci OECD-a iz 2025. godine pokazuju ubrzanu promjenu politika. Broj zemalja koje uvode inicijative vezane uz sigurnost istraživanja porastao je od 2018. do 2025. s 12 na 41. Samo u 2025. godini zabilježeno je preko 250 takvih inicijativa. Cilj ovih inicijativa je zaštititi nacionalne interese uz održavanje slobode istraživanja i međunarodne suradnje. Sigurnost istraživanja obuhvaća predviđanje, sprječavanje i upravljanje rizicima za sustav istraživanja i inovacija. Tipične mjere sigurnosti istraživanja uključuju transparentnost i otkrivanje informacija, analizu međunarodnih partnera, podizanje svijesti i smjernice koje pomažu istraživačima u prepoznavanju i upravljanju prijetnjama, kao i nacionalne kontaktne točke za savjetovanje institucija, rekao nam je dekan Vedran Bilas. Riječ je, dakle, o vrlo širokom pojmu koji obuhvaća i fizičku zaštitu djelatnika i kibernetičku i hardversku zaštitu, gotovo kao da se radi o obavještajstvu.
- Kibernetička sigurnost je samo jedan od elemenata sigurnosti istraživanja. U HR je informacijska sigurnost regulirana Zakonom kojim su definirane i uloge i odgovornosti. FER je internom Politikom informacijske sigurnosti stvorio okvir za procese i modele suradnje s okruženjem, kaže dekan Bilas. Kao što je institucija ili tvrtka usmjerena prema određenoj vrsti istraživanja, praktično na isti način treba biti usmjerena i na mjere sigurnosti.
- Radi se o politikama upravljanja sustavima istraživanja i razvoja. Kreatori politika u suradnji s istraživačkom zajednicom traže ravnotežu između sigurnosti, otvorenosti i međunarodne suradnje. Prioriteti tih politika su: izgradnja kapaciteta na sveučilištima i istraživačkim institucijama za procjenu i upravljanje rizicima; razmjena najboljih praksi na međunarodnoj razini; ugrađivanje sigurnosti istraživanja u okvire otvorene znanosti i poticanje dijaloga između znanstvenih, industrijskih i sigurnosnih dionika. Upravo to radimo organiziranjem skupa u suradnji s veleposlanstvom Kraljevine Švedske, kaže dekan Bilas. Ono što dodatno otežava razumijevanje ove tematike je što se, kao i kod kibernetičkih napada, ne objavljuje uvijek da je negdje došlo do nekog slučaja špijunaže u znanosti ili nečega sličnog. Tek tu i tamo ćemo naći takav zapis. U jednom sveučilišnom časopisu objavljeno je kako je u rujnu 2022. je bivši redovni profesor na Norveškom sveučilištu za znanost i tehnologiju (NTNU) optužen za niz optužbi, uključujući kršenje novih propisa o izvozu znanstvenog znanja i kršenje sankcija protiv Irana nakon što je četvorici gostujućih iranskih istraživača omogućio pristup naprednoj opremi sveučilišnog laboratorija. Krajem listopada 2022., istraživača za kojeg se vjeruje da je ruski špijun uhitila je norveška sigurnosna agencija PST dok je bio na putu za posao na Sveučilištu Tromsø Arktičkom sveučilištu Norveške.
- Podaci o takvim događajima se u pravilu ne objavljuju javno. U medijima možemo naći primjer iz 2022. godine kada je u Norveškoj istraživač s javne akademske institucije optužen za davanje pristupa kritičnom istraživanju dvojne namjene državljanu zemlje pod sankcijama, govori Vedran Bilas.
Otvori KEKS Pay
