Dvoboj između električnih i konvencionalnih automobila danas već ima podjednak broj navijača s obje strane. No, nisu se svi koji budućnost vide u struji već danas odlučili uskočiti u električni automobil. Još uvijek se često provlači pitanje isplativosti, s obzirom na visoku ulaznu cijenu automobila na struju. Da razriješimo i to, donosimo pregled prednosti i nedostataka. Ukratko, kod električnih automobila imamo niže troškove 'goriva', jer je punjenje baterije kod kuće, u vrijeme niže tarife, znatno jeftinije od benzina ili dizela. No, to vrijedi samo ako možete auto puniti kod kuće ili na poslu. Punjenje na javnim punionicama, pogotovo brzim, izjednačava trošak punjenja. Doseg kod EV-a zadnjih je godina toliko napredovao da je danas gotovo usporediv s benzincima. Problem je što zamjena baterije izvan jamstva predstavlja velik trošak, ali većina proizvođača ima osam godina ili 160.000 km garancije na bateriju. Redovno osiguranje automobila cijenom je usporedivo, no razlika može biti kod kasko osiguranja. Osiguravatelji često nude posebno pokriće za bateriju, pa kasko osiguranje kod nekih može biti 10% skuplje. Stoga se isplati zatražiti ponudu od više osiguravatelja, kako biste našli najpovoljniju.
Ono oko čega nema dileme niži su troškovi održavanja kod električnih vozila. Strujići imaju manje pokretnih dijelova, pa su im servisi jeftiniji i rjeđi. Kočnice se troše sporije zbog regenerativnog kočenja. Više europskih studija pokazuje da ušteda redovnog servisiranja i potrošnih dijelova može biti od 80 do 250 eura godišnje, ovisno o modelu i starosti automobila. Valja računati i na porezne i carinske olakšice: vozila bez CO2 emisija oslobođena su trošarina, a u nekim gradovima imaju i povoljnije ili besplatno parkiranje. Uskočite li u državni program sufinanciranja, bit će za 9000 eura niža početna investicija, odnosno cijena električnog vozila, koja je trenutno jedna od prepreka za kupnju. Druga prepreka je infrastruktura. Javnih punionica u Hrvatskoj ima sve više, ali i dalje smo ispod europskog prosjeka. Pritom je brzih DC punionica manje nego AC lokacija. No, kazali smo, povoljnije je puniti kod kuće pa ćemo ovaj izračun temeljiti na tome. Uz pretpostavku da prosječan hrvatski vozač godišnje prijeđe 15.000 kilometara, te uz prosječnu cijenu benzina od 1,45 €/l i struje od 0,15 €/kWh, uz prosječnu potrošnju EV-a od 18 kWh/100 km i prosječnu potrošnju usporedivog benzinca od 6,5 l/100 km, dolazimo do toga da vozač godišnje na punjenje električnog auta potroši 405 eura – ako ga puni kod kuće. Za punjenje benzinca treba mu 1413,75 €. Tako dolazimo do 1008,75 eura godišnje ušteđenih na gorivu.
Apsolutno je u prednosti konvencionalni automobil.