Digitalna fiskalizacija, strože prometne kazne, rast minimalca, fleksibilniji rad uz mirovinu, besplatni osnovni bankovni račun. Paralelno s tim i reforma gradnje i stanovanja te skuplje dopunsko osiguranje. Ovo je samo dio promjena koje Hrvate čekaju u 2026., a iako smo o njima već pisali u godini koja je gotovo minula, na jednom ćemo ih mjestu sad “okupiti ponovno”, i to u nastavcima.
Središnji registar stanovništva
Promjene stižu, uz one o kojima smo pisali jučer i prekjučer, i u bloku poreza i donacija. Sabor je upravo izglasao paket izmjena poreznih zakona koji kreće 1. siječnja, što posebno zanima one koji rade u kulturi, sportu, udrugama i generalno neprofitnom sektoru. Tvrtkama se dodatno stimulira sponzoriranje društveno korisnih aktivnosti. Trošak sponzorstva ubuduće se priznaje dvostruko, jednom kao rashod u poslovnim knjigama, a drugi put kao umanjenje porezne osnovice, a podiže se i limit za takve olakšice. U prijevodu, ako firme to ozbiljno shvate, dio novca koji bi završio u porezu može, umjesto toga, završiti na dresovima lokalnog kluba, u kazalištu, festivalima ili humanitarnim projektima. Uz to se ukida niz obrazaca i evidencija za poduzetnike, primjerice, posebne evidencije donacija hrane, knjige izlaznih i posebne evidencije primljenih računa, što bi im, barem na papiru, trebalo smanjiti birokraciju za više od 70 milijuna eura godišnje.
A čeka nas u 2026. i veliki digitalni projekt, Središnji registar stanovništva. Zakon je već donesen, a puna operativnost registra planirana je za 1. lipnja 2026. Tada bi država, lokalne jedinice, ali i sami građani trebali dobiti pristup jednom centralnom registru u kojem će se skupljati podaci iz gomile postojećih evidencija: OIB, prebivalište, podaci o obitelji i kućanstvu, obrazovanju, zaposlenju, nekretninama, socijalnim pravima... Registar vodi Porezna uprava, a cilj je da se podaci automatski ažuriraju u realnom vremenu i da se više nikad ne radi klasični popis stanovništva kakav smo poznavali. Za građane to dugoročno znači manje nošenja papira od šaltera do šaltera, ali i manje “skrivanja”. Država će imati puno jasniju sliku tko gdje živi, što posjeduje, koje prihode ima. Neka socijalna prava, stipendije ili oslobađanja od plaćanja dopunskog u budućnosti će se mnogo lakše automatizirati, ali i razne porezne kontrole mogu postati preciznije.
U pozadini svega toga događa se i pomak oko jednakosti plaća. Do lipnja 2026. Hrvatska mora u svoje zakone potpuno ugraditi europsku Direktivu o transparentnosti plaća pa se već sad radi na izmjenama Zakona o radu i Zakona o ravnopravnosti spolova. Bit će to godina u kojoj fraze tipa “plaća po dogovoru” više valjda neće moći proći. Poslodavci će morati jasno pokazati raspon početne plaće, kriterije za napredovanje i omogućiti radnicima uvid u prosječne plaće za isto ili jednako vrijedno radno mjesto, uključujući rodne razlike. Detalji će se još brusiti kroz zakonodavni proces, ali smjer je jasan, veća transparentnost i puno manje prostora da dvoje ljudi za isti posao imaju sasvim različitu plaću “jer tako je ispalo”.
Ne treba zaboraviti ni kulturnu scenu. Od 1. siječnja 2026. Ministarstvo kulture i medija preuzima od Grada Zagreba upravne i stručne poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara na području grada. Do kraja kolovoza 2026. traje prijelazno razdoblje u kojem gradski ured još dovršava neke poslove, ali vlasnici zaštićenih zgrada i projekti obnove sve će se više rješavati izravno preko ministarstva, što je važno svima koji žive ili obnavljaju stan u zaštićenoj zgradi jer mijenja se hodogram papira i “sugovornik”.
Također, 2026. donosi i neke “nišne”, ali ipak osjetne novosti. Pooštravaju se pravila i kazne za kršenje EU sankcija, što se već vidi kroz izmjene Zakona o mjerama ograničavanja. Mijenja se sustav stručnog usavršavanja revizora (manje rigidan broj sati godišnje, fleksibilnije razdoblje), a za dio poduzeća odgađa se početak obveznog izvještavanja o održivosti, odnosno “ESG reportinga”, za dodatno prijelazno razdoblje. Sve zajedno to možda ne zvuči spektakularno kao rast plaća ili poskupljenje struje, ali vrlo konkretno određuje kako će izgledati svakodnevni život građana, udruga i firmi od 2026. nadalje. Koliko plaćamo dopunsko, plaća li ga država, koliko košta račun u banci, koliko je lako doći do stana ili potpore, tko nam štiti fasadu ako je spomenik i hoće li više biti “tajnih” plaća u uredima.
Fiksna carina na pošiljke iz Kine
Promjene očekuju i one koji vole jeftiniju online kupnju. Europska unija od srpnja iduće godine uvodi fiksnu carinu od tri eura na e-trgovinske pošiljke vrijednosti manje od 150 eura koje iz Kine i drugih trećih zemalja stižu izravno europskim potrošačima, čime želi suzbiti rastući utjecaj platformi poput Sheina, Temua i AliExpressa. Odluka dolazi nakon što je u 2024. na tržište EU ušlo oko 4,6 milijardi takvih paketa, od kojih čak 91 posto iz Kine, što europske institucije i trgovci godinama upozoravaju kao primjer nepoštene konkurencije jer su pošiljke bile oslobođene carinskih davanja.
Uz tržišni pritisak na europske proizvođače i trgovce problem predstavlja i sigurnost, jer carinske službe zbog golemog broja pošiljaka često ne mogu provjeriti ispunjavaju li proizvodi europske standarde. Nova pristojba dio je najveće reforme carinske unije EU od 1968., zamišljene kao privremeno rješenje do 2028., kada bi trebalo zaživjeti Carinsko podatkovno središte, novi digitalni sustav EU koji će omogućiti potpuniji nadzor nad robom u e-trgovini i osigurati pošteniju konkurenciju na jedinstvenom tržištu.
Otvori KEKS Pay
Jos samo da se vrati zakon o porjeklu imovine!