I noć s utorka na srijedu zagrebački vatrogasci proveli su nadgledajući Vjesnikov neboder. Požar, nažalost, nisu uspjeli lokalizirati u utorak tijekom dana kako su se nadali jer je pri pregledu statičara utvrđeno da građevina nije sigurna, zbog čega su se povukli iz prostora. Stručnjaci su preporučili da pričekaju hlađenjE konstrukcije jer pri smanjenju temperature dolazi do kontrakcija između čelika i betona. Zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Tomislav Resman rekao je da su tijekom druge noći akcije zabilježili četiri nova izdimljavanja, koja su gasili izvana uz pomoć autoljestava, a identična situacija dočekala nas je i danas ujutro.
S viših katova nebodera i dalje se dimilo pa su vatrogasci, njih šest, koji su na terenu bili s dva vatrogasna vozila gašenju pristupili s vatrogasnih ljestvi, a u jednom trenutku su morali i razbiti nekoliko stakala kako bi si olakšali pristup. Ipak, manji plamenovi i dim, kako su objasnili, normalna su pojava nakon tako velikog požara. Na teren su danas oko osam ujutro ponovno izašli statičari, koji su neboder pregledavali do otprilike 13 sati. Zaključili su da se na teren opet vraćaju u nedjelju, a dotad u Vjesnik nema ulaska, čak ni za vatrogasce. Kad se konstrukcija potpuno ohladi, mora se još vidjeti šire li se pukotine same zgrade te kako se oštećenja “ponašaju”.
– Tako da ćemo se držati mjera koje smo zasad propisali dok ne utvrdimo točno što se dogodilo i u kakvom je stanju neboder. Ono što je još važnije, dok ne utvrdimo u kakvom su stanju nosivi elementi konstrukcija, jer smatramo da je izgubila dio svoje početne nosivosti i da je, u principu, nesigurna za boravak ljudi. A pitanje djelomičnog urušavanja zgrade uvijek postoji. Šansa je relativno mala i bit će sve manja kako prolazi vrijeme i neboder se hladi. Međutim, postoje neke ozbiljnije pukotine u zgradi koje se jednostavno ne mogu zanemariti. U nekim varijantama je, naravno, moguća i sanacija te obnova takvih elemenata i ojačanje, ali naravno, prvo se mora moći pristupiti samoj zgradi – pojasnio je statičar Mario Uroš, član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo i izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu. Dodao je i da je zasad dovoljno motrenje Vjesnika izvana.
– Zagrebački vatrogasci nam daju pregled izvana s dronovima, a i civilna zaštita je bila ovdje, kao i Građevinski fakultet sa svojim dronom. To je sasvim dosta da vidimo događa li se nešto dodatno, a ponavljam, bitno je da se prvo sve ohladi. Postoje džepovi još koji su vrući i beton koji je topao. I on se mora, ne samo na površini nego i do svoje unutrašnjosti, ohladiti da bi se znalo na čemu smo – kazao je Uroš pa dodao da u Vjesniku nema nikakvog opasnog materijala. Ono što je požar zahvatio bio je isključivo arhivski materijal, papiri.
Na pitanje kad bi moglo krenuti čišćenje terena unutar zgrade, Uroš je pojasnio da će se to znati sljedeći tjedan. – Nakon ove prve faze od tih nekoliko dana monitoringa zgrade i elemenata. Odnosno, sljedeći tjedan bi se trebao znati barem okvirni plan što dalje. I ne govorimo sad o obnovi zgrade, nego o čišćenju kojim bi se smanjio zaštićeni perimetar i koje bi omogućilo da se Slavonska osposobi za funkcioniranje – pojasnio je Uroš kako bi do sljedećeg tjedna mogla vrijediti prometna regulacija koja je na snazi u ovom trenutku. Statičari su pojasnili i da se na oštećenim katovima koji su izgorjeli i u kojima je bila iznimno visoka temperatura to vidi po boji betona i po mnogim pokazateljima na armiranobetonskim elementima.
– Sve skupa je izgledalo dosta loše jer je visoka temperatura trajala jako dugo vremena. Ti katovi su gorjeli baš dugo. Ono što je bio interijer, toga više nema – rekao je Uroš pa dodao da su 15. i 16. te sedmi kat zahvaćeni najviše. Statičari su, pri pregledu Vjesnika, došli do vrha zgrade jer, objasnio je Uroš, postoje dva stubišta koja su bila koliko-toliko zaštićena u požaru jer su oko njih armiranobetonski zidovi pa nisu toliko stradala.
Nakon detaljne procjene stanja konstrukcije donijet će se i odluka ide li se u obnovu ili će uslijediti rušenje. A prema prvim procjenama, potonje je izglednija opcija. Podsjetimo i kako je zagrebačka Gradska uprava u utorak navečer objavila detalje privremene regulacije prometa koja će ostati na snazi sve dok nadležne službe ne kažu drukčije.
U priopćenju koje su poslali, navode da su ovlašteni inženjeri i statičari, nakon stručnog pregleda zgrade, utvrdili sigurnosni perimetar koji je potrebno osigurati. Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI) odredio je da taj perimetar obuhvaća južni kolnik Slavonske avenije te njezin podvožnjak, što je zahtijevalo hitno zatvaranje prometnica. Tako je podvožnjak ispod Savske zatvoren u oba smjera, promet Slavonskom avenijom prema zapadu odvija se sjevernim nadzemnim kolnikom preko raskrižja sa Savskom, a u smjeru istoka je zatvoren od Selske ceste do Marohnićeve ulice.
Ta privremena regulacija ujutro je uzrokovala i veće gužve na križanju Slavonske i Savske, kao i na križanju Zagrebačke i Selske jer su mnogim vozačima Selska i Ozaljska poslužile kao obilaznica zatvorenog dijela Slavonske. Kako je objasnio zamjenik pročelnika Gradskog ureda za promet Mario Velzek, na regulaciji se radi, ali teško se može preusmjeriti 100 tisuća vozila iz dnevnog prometa koji prođu Slavonskom, tako da će gužvi biti. Iz Centra za upravljanje prometom reguliraju se semafori pa se na ostalim raskršćima omogućuje duži prolaz, kazao je.
– Ovo je izvanredni događaj – istaknuo je Velzek pa pojasnio da Slavonska jest, a Savska nije zatvorena jer je procjena pokazala da je tako najsigurnije, odnosno da bi, ako nešto otpadne s nebodera, moralo poprilično poskočiti da dođe do Savske. Dodajmo još i da se nagađa kako su u neboderu zakazale mjere zaštite od požara poput “sprinklera” te se zato požar brzo širio, a navodno je na obavijesni razgovor u policiju, u vezi s požarom u Vjesniku, dovedena skupina mlađih osoba.
Otvori KEKS Pay
Mladi SKOJEVCI uspješno obavili diverziju