Novi sukob tinja između dva politička brda. Opća skupština UN-a u petak je usvojila rezoluciju kojom se od Izraela traži da omogući puni humanitarni pristup Pojasu Gaze, poštuje nepovredivost prostorija UN-a i da ispunjava svoje obveze prema međunarodnom pravu. Za rezoluciju je glasalo 139 zemalja, 12 ih je bilo protiv, a 19 suzdržanih među kojima i Hrvatska. Glasanje Hrvatske, kako doznajemo u Uredu predsjednika, bilo je suprotno naputku predsjednika države Zorana Milanovića koji je tražio da se glasa za rezoluciju. Međutim, suprotno naputku predsjednika koji je zamjenik veleposlanika pri UN-u, trenutačni otpravnik poslova (vodi veleposlanstvo UN-a od opoziva Ivana Šimonovića) dobio u petak ujutro, ministar vanjskih poslova u petak popodne je dao drugi naputak da se glasa suzdržano pa je otpravnik poslova glasao kako je naloženo iz Vlade.
Neslužbeni izvori bliski Uredu predsjednika zadnje glasanje u UN-u vide kao još jedan dokaz da se premijer Andrej Plenković ne želi dogovoriti oko novih veleposlanika s obzirom na to da trenutačno svi, kaže izvor, izvršavaju isključivo ono što od njih traži Vlada i ignoriraju stavove predsjednika države.
Najnovija situacija očito je još jedna potvrda da proces imenovanja novih diplomata, njih oko 90, čime bi se konačno izašlo iz petogodišnje blokade diplomatskog sustava i dalje nije na vidiku. Odnosno, pat pozicija traje i dalje i ne vidi se izlaz iz njega. Naime, kako je Večernji list pisao ranije Ministarstvu vanjskih poslova sporan je gotovo cijeli popis diplomata koji je stigao s Pantovčaka, odnosno većina od 23 predloženih imena. Ministarstvo, odnosno Vlada stava su da novi diplomati moraju biti ljudi koje je, kako su ranije objašnjavali, predložila struka, sukladno Zakonu o MVEP-u, dok Milanović drži da kao predsjednik i kreator vanjske politike i onaj koji daje potpis na imenovanje diplomata ima i sam ovlasti predložiti dio diplomata i tako sudjelovati u kreiranju diplomatske mreže.
U Ministarstvu vanjskih poslova objašnjavaju pak kako je Hrvatska glasala suzdržano i prilikom usvajanja prošlogodišnje rezolucije kojom se uopće tražilo ovo savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda (ICJ), a koje rezolucija tematizira i da su ponovnim suzdržanim glasanjem ostali principijelni. Kažu i kako u krhkom procesu smirivanja situacije na Bliskom istoku, napore ka konačnoj uspostavi mira općenito treba podupirati, a ne učvršćivati podjele.
- U međuvremenu smo imali pozitivne korake prema uspostavi mira. Iako rezolucija pohvaljuje medijacijske napore ka miru koje poduzimaju SAD, Katar, Egipat i Turska, rezolucija u ovom obliku tim naporima ne pomaže. Smjer rezolucije i isticanje određenih elemenata savjetodavnog mišljenja ICJ-a stavlja glavne medijatore jedne protiv drugih prilikom glasanja i učvršćuje pozicije suprotstavljenih strana. Na ovaj način, tekst rezolucije nažalost ne funkcionira usklađeno s posredničkim mirovnim procesom - objašnjavaju u Ministarstvu vanjskih poslova. Kažu i kako rezolucija ne spominje Hamas niti nudi rješenja ili viziju za dogovor palestinskih frakcija o održivoj palestinskoj državi što je još jedan razlog zašto je Hrvatska je odlučila biti suzdržana.
Otvori KEKS Pay
Za rezoluciju o pomoći civilnom stanovništvu, mi ne želimo dignuti ruku. Isto kao i Srbija. Ma sve je politika, kažu ljudi pred smrt. Nek samo još jedan put spomenu da su uskraćena neka međunarodna ljudska prava Hrvatima u Bosni. Nedo bog njima da žive ko Palestinici na Zapadnoj Obali. Ovo je samo dokaz podijeljenosti Hrvatske na lažne domoljube i ostale Hrvate.