Napetosti na Bliskom istoku dosegnule su novu razinu nakon otvorenog sukoba između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. U takvim okolnostima u Zagrebu se novinarima obratio Njegova Ekselencija Amir Hossein Gharibnejad, veleposlanik Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj, koji je iznio službeni stav Teherana o ratu, optužio Washington i Tel Aviv za agresiju te komentirao političke, sigurnosne i gospodarske posljedice sukoba. Govorio je o civilnim žrtvama, međunarodnom pravu, diplomaciji, energetskim rutama i optužbama protiv iranskog veleposlanstva u Zagrebu.
Njegova Ekselencija Amir Hossein Gharibnejad, veleposlanik Islamske Republike Iran u Hrvatskoj, započeo je obraćanje riječima da je u trenutku razgovora deseti dan, kako je kazao, američko-izraelske agresije protiv Irana. Naglasio je da su Sjedinjene Države i Izrael, prema stavu Teherana, 28. veljače pokrenuli ničim izazvan i neopravdan čin agresije, čime su, kako je rekao, grubo prekršili teritorijalni integritet i nacionalni suverenitet njegove zemlje.
Istaknuo je da je napad započeo udarom na rezidenciju vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hameneija, u samom središtu Teherana. Napomenuo je kako je vrhovni vođa, kojeg je opisao kao visoko cijenjenog šijitskog vjerskog autoriteta u regiji, ubijen zajedno s članovima svoje obitelji, uključujući i 14-mjesečnu unuku. Takav čin nazvao je brutalnim atentatom koji je, kako je naglasio, u suprotnosti sa svim pravilima međunarodnog prava.
Veleposlanik Gharibnejad potom je dodao da su gotovo istodobno pokrenuti masovni zračni i raketni napadi na vojnu i civilnu infrastrukturu diljem Irana. Posebno je izdvojio napad na osnovnu školu u Minabu na jugozapadu zemlje. Kazao je kako je u tom napadu ubijeno 165 učenica i 26 učitelja te je ustvrdio da raspoložive analize satelitskih snimaka i geolokacijskih podataka, prema tvrdnjama iranske strane, pokazuju da je škola bila namjerna meta tijekom nastave.
Naglasio je da je agresija pokrenuta upravo u trenutku kada su Iran i Sjedinjene Američke Države bili uključeni u diplomatske pregovore. Podsjetio je da je ministar vanjskih poslova Omana, koji je posredovao u razgovorima, nakon sastanka 26. veljače u Ženevi govorio o značajnom napretku. Međutim, kazao je veleposlanik, samo tri dana kasnije Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli su vojni napad na Iran.
Napomenuo je da takav razvoj događaja pokazuje kako Washington, prema njegovim riječima, ne vjeruje u diplomaciju, nego pokušava silom nametnuti svoju volju drugim državama. Dodao je da je Iran, unatoč nepovjerenju, ipak pristao na pregovore kako bi međunarodnoj zajednici pokazao da Teheran nije taj koji odbacuje diplomatska rješenja. Veleposlanik Gharibnejad naglasio je i pravni aspekt sukoba, rekavši da su zračni napadi Izraela i Sjedinjenih Država jasno kršenje Povelje Ujedinjenih naroda i čin oružane agresije protiv Islamske Republike Iran. Dodao je kako su stručnjaci Ujedinjenih naroda u izjavi od 4. ožujka takve napade nazvali nezakonitima.
Posebno je osudio atentat na vrhovnog vođu i druge iranske dužnosnike, istaknuvši da takvi postupci predstavljaju kršenje međunarodnih konvencija koje štite državnike i međunarodno zaštićene osobe. Govoreći o odgovoru Teherana, veleposlanik je naglasio da Iran ima legitimno pravo na samoobranu prema članku 51. Povelje UN-a. Dodao je da će iranske oružane snage koristiti sve raspoložive sposobnosti kako bi zaštitile zemlju i odgovorile na napade. Kazao je da Iran nije imao drugog izbora nego ciljati određene američke vojne objekte i baze u regiji, naglasivši pritom da te operacije nisu usmjerene protiv država domaćina, nego protiv infrastrukture koju su Sjedinjene Države koristile za planiranje i izvođenje napada na Iran.
U tom je kontekstu podsjetio i na razgovore koje je Teheran vodio sa susjednim državama prije početka rata. Kazao je da je Iran upozorio susjede da ne dopuštaju korištenje svojeg teritorija i zračnog prostora za napade na Iran. Nažalost, dodao je, neke su države to ipak dopustile, zbog čega su pojedine američke baze postale legitimne vojne mete u okviru iranskog prava na samoobranu. Veleposlanik Gharibnejad zatim je govorio i o sigurnosnim izazovima na zapadnim granicama Irana, posebice u kontekstu kurdskog pitanja. Napomenuo je da to nije prvi put da se Iran suočava s pokušajima destabilizacije preko etničkih i regionalnih skupina. Podsjetio je na Iransko-irački rat iz 1980-ih godina kada je, kako je rekao, Washington otvoreno podržavao irački režim protiv Irana.
Dodao je da Sjedinjene Države preko svojih obavještajnih struktura pokušavaju naoružati pojedine skupine na zapadnim granicama Irana, uključujući i neke kurdske frakcije, kako bi destabilizirale zemlju. Ipak je naglasio da Iran ne strahuje od takvih scenarija te da je spreman odgovoriti na svaki pokušaj destabilizacije. Govoreći o širem regionalnom kontekstu, dotaknuo se i energetskih pitanja, posebno strateški važnog Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom. Naglasio je da Islamska Republika Iran vodi računa o sigurnosti plovidbe tim tjesnacem te da on zasad nije zatvoren. Međutim, napomenuo je da je zbog ratnih operacija promet brodova kroz Hormuški tjesnac znatno usporen i pod pojačanim nadzorom. Dodao je da Iran nema interes zaustaviti globalnu trgovinu energentima, ali je upozorio da bi daljnja eskalacija mogla utjecati na stabilnost energetskih ruta i globalno tržište nafte.
Na brifingu je također komentirao izjave izraelskog veleposlanika u Hrvatskoj Garyja Korena, koji je sugerirao da bi u iranskom veleposlanstvu u Zagrebu mogli djelovati pripadnici Revolucionarne garde. Veleposlanik Amir Hossein Gharibnejad takve je tvrdnje odlučno odbacio. Kazao je da su takve optužbe, kako je rekao, laži te da je Iran već desetljećima naviknut na slične izjave izraelskih dužnosnika. Optužio je Izrael da takvim izjavama pokušava skrenuti pozornost međunarodne javnosti s događaja u Palestini i Gazi.
Naglasio je i da između Teherana i Zagreba postoje dobri odnosi uzajamnog poštovanja te da diplomati dviju država rade u skladu s načelima Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Na pitanje o političkim raspravama unutar Hrvatske o ratu na Bliskom istoku odgovorio je da nije u poziciji komentirati unutarnje političke polemike, ali je dodao da ima vrlo dobar odnos s hrvatskom Vladom i s predsjednikom. Veleposlanik Gharibnejad također je rekao da se više od 1400 ljudi ubijenih u Iranu od početka napada odnosi na civile, među kojima je 168 djece ubijene u djevojačkoj školi u Minabu. Novinarima je potom pokazao video ispraćaja ubijene djece u Minabu, a zatim i snimku iz škole u Kazvinu gdje je, kako je rekao, jedno dijete ubijeno.
"Ovi zločini bit će zabilježeni u povijesti. Oni koji su napali moju zemlju dobit će adekvatan odgovor", poručio je.Dodao je i da diplomacija ne može obavljati svoju zadaću dok traje rat te da Washington i Tel Aviv zasad nisu zatražili prekid vatre. Naglasio je da Izraelci i Amerikanci zasad nisu tražili primirje, iako su to, kako je rekao, učinili u prethodnom sukobu.
Na kraju je poručio da iranska vojska zna što radi i da izvršava svoj zadatak. Upozorio je da će svaka država koja izvede napad na Iran postati legitimna meta odgovora. Govoreći o mogućem uključivanju Kurda u sukob, rekao je da to nije prvi put da se Iran suočava s takvim izazovima. Kao primjer ponovno je naveo Iransko-irački rat, dodavši da Sjedinjene Države, prema tvrdnjama Teherana, preko svojih obavještajnih struktura pokušavaju naoružati različite skupine na zapadnim granicama Irana. "Ne brinemo se zbog toga i spremni smo odgovoriti", poručio je veleposlanik, zaključivši da će se iranska nacija braniti svim sredstvima te da će povijest suditi svima koji sudjeluju u ovom sukobu.
FOTO Keleminec došao ispred HDZ-a odjeven kao zatvorenik i puštao Thompsona
Otvori KEKS Pay
