Nuklearna energija ponovno dolazi u fokus europske energetske politike, a o mogućnostima Hrvatske u tom području raspravljalo se u emisiji Otvoreno na HRT-u. U emisiji su stručnjaci i predstavnici državnih institucija govorili o ulozi nuklearne energije u energetskoj tranziciji, planovima Europske unije te potencijalnim projektima u Hrvatskoj.
Profesor s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Davor Grgić istaknuo je kako se u Europi mijenja odnos prema nuklearnoj energiji, posebice nakon geopolitičkih promjena i energetskih izazova posljednjih godina. "Najslabija točka tih projekata je relativno veliki investicijski kapital koji vam je potreban u početku. Onaj trenutak kad je to bilo prepoznato u Europi to se možda dogodilo malo kasno. Ovo što sad vidimo je kao neki reset", rekao je Grgić u emisiji Otvoreno. Prema njegovim riječima, Europa zapravo ne zaostaje za ostatkom svijeta u razvoju nuklearne energije, već je u određenom razdoblju naglasak bio na obnovljivim izvorima energije.
"Sad kad smo možda ostali bez dijela fosilnih izvora na koje smo se oslanjali i kad obnovljivi izvori možda nisu baš dali sve što smo očekivali od njih - kad se situacija u svijetu malo zaoštrila - onda je postalo vidljivo koliko je sigurno to na što se oslanjamo", naglasio je. O europskim planovima govorio je i Tonči Tadić iz Instituta "Ruđer Bošković". Podsjetio je da Europska unija planira povećati proizvodnju energije iz nuklearnih izvora, uključujući gradnju novih elektrana i razvoj malih modularnih reaktora.
"Želja mojih kolega u znanstveno-tehničkom odboru Euroatoma je da u drugoj polovici ovog stoljeća čitava Europa se oslanja s jedne strane na obnovljive izvore, a s druge strane na male modularne reaktore i fuziju - da potpuno eliminiramo ovisnost EU o fosilnim gorivima", poručio je Tadić. Dodao je kako je europska strategija razvoja nuklearne fuzije već pripremljena te bi trebala biti predstavljena tijekom ove godine.
"Europska fuzijska strategija je napisana i bit će prezentirana tijekom ove godine što će osigurati pouzdano financiranje fuzijskih istraživanja kako Europa ne bi zaostajala ni za Kinom ni za SAD-om", rekao je. U raspravi je sudjelovao i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar, koji je istaknuo da Hrvatska već ima iskustvo s nuklearnom energijom kroz suvlasništvo u Nuklearnoj elektrani Krško. "Mi smo nuklearna zemlja, to se uvijek volimo pohvaliti iako nemamo nuklearnu elektranu na svom teritoriju", naglasio je Špehar.
Govoreći o tehnologiji malih modularnih reaktora, rekao je kako oni nude određene prednosti u odnosu na velike konvencionalne nuklearne elektrane. "Velika boljka velikih konvencionalnih nuklearnih elektrana je što zahtijevaju jako veliku investiciju i vrijeme provedbe dok male modularne elektrane nude rješenja za te probleme", rekao je. Profesor Grgić istaknuo je kako dilema za Hrvatsku zapravo nije između nuklearne elektrane i malih modularnih reaktora, nego između gradnje veće ili manje elektrane.
"Naša dilema nije da li mali modularni reaktori ili nuklearna elektrana - naša dilema može biti da li mala elektrana ili velika elektrana - to je prava riječ. I jedna i druga bi mogle biti kod nas, ali zapravo treća dilema je da li da sudjelujemo u tuđem projektu", objasnio je. Dodao je kako bi mali modularni reaktori mogli biti optimalno rješenje za Hrvatsku, osobito u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije. "Ali, ako se netko nalazi u relativnom maloj zemlji kao Hrvatska i na početku reindustrijalizacije onda je mali reaktor dobar jer može imati suživot s obnovljivim izvorima", rekao je.
U emisiji se raspravljalo i o sigurnosti nuklearne energije. Tadić smatra da su strahovi od nuklearnih elektrana često pretjerani. "Fukushima je bila posljedica tsunamija. Na Savi, Dunavu i Rajni nema tsunamija. Od tri elektrane koje su bile na tom području samo je jedna stradala od tsunamija, a dvije nisu", rekao je. Dodao je da se nuklearnoj energiji treba pristupati profesionalno i bez nepotrebnog straha. "Imamo stručne ljude koji žele voditi nuklearku na najprofesionalniji mogući način - što i rade - i prestanimo sa strahovima o tome da će od toga nešto biti. Ljudi vrlo pažljivo i stručno rade svoj posao", zaključio je.
U Saborskoj proceduri trenutačno je i Zakon o ulaganju u razvoj nuklearne energije, koji bi trebao postaviti pravni okvir za daljnji razvoj tog sektora u Hrvatskoj. Prema riječima državnog tajnika Špehara, cilj je da do 2040. godine nuklearna energija pokriva oko 30 posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj. Trenutačno Hrvatska oko 16 posto svoje potrošnje pokriva energijom iz Nuklearne elektrane Krško.
Otvori KEKS Pay
Do 2040 će se raspravljati da li malu ili veliku NE a zatim na kojemu području. Za to vrijeme će Slovenci sagraditi dvije a ne jednu NE.Moje mišljenje je da je potrebno sa Slovencima ozbiljnije pregovarati pa da ponovno bude učešće 50% - 50% a trenutno nude 75%/25%. NEKrško ima već svu infrastrukturu sve je ispitano i bilo bi isplativije za obje strane nego tražiti novu lokaciju. Nuklearna energija je naj čišća i naj isplativija.