Kineski čelnici potiču ljude da više troše kako bi oživjeli usporavanje gospodarstva zemlje. Time pokušavaju nešto novo, s obzirom na to da takva metoda predstavlja preokret tradicionalnog kineskog pristupa. U prošlosti, kada bi rast usporio, Peking je gradio više stanova, autocesta, tvornica i industrijskih parkova te na taj način poticao ekspanziju državnim ulaganjima, izvozom i procvatom tržišta nekretnina.
"To je priznanje Pekinga da stari model rasta više ne funkcionira“, rekao je Dexter Roberts iz Global China Huba, navodi BBC. Najavljene mjere uključuju proširenje usluga za starije osobe, provedbu plaćenog godišnjeg odmora i veću podršku obiteljima s djecom. Dužnosnici ovaj pristup opisuju kao "ulaganje u ljude“, odnosno ideju da će kućanstva vjerojatnije trošiti ako se osjećaju sigurnima u pogledu osnivanja obitelji te pokrivanja troškova zdravstvene skrbi i mirovine.
Kineska kućanstva troše manji udio svojih prihoda nego ljudi u većini velikih gospodarstava. Kućna potrošnja čini oko 40 posto bruto domaćeg proizvoda, u usporedbi s globalnim prosjekom od otprilike 55 posto i oko 60 posto u razvijenim gospodarstvima. Najnoviji podaci sugeriraju da državne poticajne mjere mogu potaknuti trošenje, ali povjerenje ostaje krhko. Primjerice, kada su vlasti tijekom Proljetnog festivala podijelile milijarde juana u bonovima kako bi potaknule ljude da troše na prijevoz i zabavu, prihodi od putovanja u tom razdoblju porasli su za oko 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. No, palo je prosječno trošenje po putniku, što sugerira da kućanstva i dalje selektivno pristupaju trošenju.
Neki vladini prijedlozi već su izazvali skeptičnost pa su na platformi Weibo neki korisnici doveli su u pitanje motiv za poticanje plaćenog odmora. "Ovo nije da biste se odmorili, nego da biste trošili novac“, napisao je jedan korisnik. Rasprave oko braka i roditeljskog dopusta također su izazvale snažne reakcije: "Mladi ljudi trebaju stabilne poslove i prihode te odgovarajući odmor. Tek tada možemo razgovarati o braku i djeci.“
Jedan od razloga zašto potrošnja u Kini ostaje slaba je pad na tržištu nekretnina. Nekretnine su nekada činile četvrtinu ekonomske aktivnosti Kine, uključujući s povezanim industrijama. No, industrija je u krizi već nekoliko godina. Cijene stanova naglo su pale u mnogim gradovima od 2021. godine.
Desetljećima su nekretnine služile i kao glavni oblik bogatstva kineskih obitelji. Kada su cijene rasle, kućanstva su se osjećala bogatijima i spremnijima trošiti. "Boom" nekretnina generirao je i ogromne prihode za lokalne vlade kroz prodaju zemljišta, pomažući financirati infrastrukturu i javne usluge. Pad je, također, pogodio zaposlenost u građevinarstvu i povezanim industrijama. Peking je poduzeo korake za stabilizaciju sektora nekretnina, ali one još nisu preokrenule pad. Uz sve to, stopa nataliteta naglo je pala te nezaposlenost mladih ostaje visoka.
Napeto između dvije saveznice u Europskoj uniji. Sve je 'zakuhao' Donald Trump?