*Modžtaba Khamenei novi vrhovni vođa Irana
*Huti pozdravili imenovanje novog iranskog vrhovnog vođe
*Cijene nafte skočile više od 25 posto
6:43 - Ministarstvo zdravstva Bahreina navodi da je u napadu dronovima ozlijeđeno 32 civila, uključujući četvero djece, od kojih je najmlađe staro dva mjeseca. Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija također su prijavili nove napade tijekom noći. Rijad je priopćio da je presreo i uništio dva vala dronova koji su bili upućeni prema velikom naftnom polju. Raniji napad dronom pogodio je američko veleposlanstvo, a State Department naredio je neesencijalnim državnim zaposlenicima da napuste zemlju. Dužnosnici u Iranu upozorili su da bi mogli proširiti napade na regionalnu infrastrukturu ako se izraelski i američki udari na njihove objekte nastave, prenosi BBC.
6:27 - Donald Trump izjavio je da će odluka o tome kada završiti rat s Iranom biti "uzajamna“ i da će je donijeti zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, izvještava The Times of Israel. U kratkom telefonskom intervjuu američki predsjednik također je ustvrdio da bi Islamska Republika uništila Izrael da njega i Netanyahua nije bilo. Rekao je: „Iran je namjeravao uništiti Izrael i sve ostalo oko njega... Radili smo zajedno. Uništili smo zemlju koja je htjela uništiti Izrael.“ Predsjednika SAD-a upitali su hoće li on sam odlučivati kada rat s Iranom završava ili će i Netanyahu imati riječ, prenosi Sky News.
„Mislim da je to uzajamno... malo pomalo. Razgovarali smo. Donijet ću odluku u pravo vrijeme, ali sve će biti uzeto u obzir“, rekao je. Upitan može li Izrael nastaviti rat čak i nakon što SAD odluči prekinuti svoje udare, Trump nije htio nagađati, prije nego što je dodao: „Ne mislim da će to biti potrebno.“
6:21 - Cijene nafte skočile su u ponedjeljak rano ujutro više od 25 posto, na najviše razine od srpnja 2022., jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, što je izazvalo smanjenje proizvodnje na tom području. Na američkom je tržištu cijena barela nafte oko 3,30 sati iznosila 116,15 dolara, oko 28 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je, pak, 25,5 posto, na 116,35 dolara. Tako je nastavljen snažan rast cijena 'crnog zlata' nakon što je prošloga tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, što je bio njezin najveći tjedni skok od 1983. godine. Na londonskom je tržištu, pak, prošloga tjedna cijena barela porasla oko 28 posto, najviše od 2020. godine.
Snažan skok cijena nafte uslijedio je nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prije tjedan dana, što je dovelo do eskalacije krize na Bliskom istoku. Zbog toga se nafta ne može izvoziti kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače svakoga dana prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte. Kako se nafta ne može izvoziti s Bliskog istoka, tamošnja skladišta su puna, pa su, među ostalim, Irak i Kuvajt počeli smanjivati proizvodnju.
Proizvodnja nafte u Iraku s glavnih južnih naftnih polja pala je za 70 poto, na samo 1,3 milijuna barela dnevno, kazala su u nedjelju Reutersu tri izvora iz industrije. Skladištenje sirove nafte dosegnulo je maksimalni kapacitet, rekao je dužnosnik državne naftne tvrtke Basra. Kuvajtska naftna korporacija počela je smanjivati proizvodnju nafte u subotu i proglasila višu silu na pošiljke, no nije objavila za koliko će smanjiti proizvodnju. Analitičari predviđaju da će Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija također morati smanjiti proizvodnju čim napune skladišta nafte.
„Mislim da su cijene jutros porasle nakon izvješća da proizvođači s Bliskog istoka smanjuju proizvodnju zbog brzog popunjavanja skladišta“, kaže Daniel Hynes, strateg u u ANZ-u. Zbog rata na Bliskom istoku, cijene bi i idućih tjedana mogle ostati povišene jer, objašnjava Hynes, čak i ako se rat SAD-a i Izraela sa Iranom brzo završi, proizvođači će morati obnoviti oštećena postrojenja, a logistika će još neko vrijeme biti poremećena. Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi kazao je u petak za Financial Times da bi cijene sirove nafte mogle dosegnuti 150 dolara po barelu idućih tjedana, ako tankeri neće moći prolaziti kroz Hormuški tjesnac. To bi moglo izazvati pad svjetskog gospodarstva, rekao je Kaabi.
6:15 - Jemenski pobunjenici Huti, podržavani od Irana, pozdravili su u nedjelju imenovanje Modžtabe Khamneija za novog iranskog vrhovnog vođu nazvavši ga "udarcem neprijateljima Islamske Republike". "Izbor Modžtabe Khamneija u ovom kritičnom i osjetljivom trenutku u povijesti nacije predstavlja još jednu pobjedu Islamske revolucije i udarac neprijateljima Islamske Republike i neprijateljima nacije", napisali su Huti na Telegramu.
6:10 - Iransko Vijeće stručnjaka imenovalo je u nedjelju Modžtabu Khameneija novim iranskim vrhovnim vođom, čime je na poziciji naslijedio pokojnog oca, što je signal da tvrdolinijaši ostaju čvrsto na vlasti u Teheranu unatoč ratu sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Modžtaba Khamenei, 56-godišnji sin pokojnog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khamneija, dugo se smatrao kandidatom za mjesto sljedećeg vrhovnog vladara zemlje, čak i za očeva života, iako nikada nije izabran ili imenovan na neku vladinu dužnost. Američki diplomati desetljećima su mlađeg Khameneija nazivali "moćnikom iz kulisa", a još nije viđen u javnosti otkako mu je 28. veljače ubijen otac. Vjerojatno je negdje dobro skriven dok Amerikanci i Izraelci nastavljaju sa zračnim napadima na Iran.
S obzirom na to da tvrdolinijaši njegova oca smatraju mučenikom u ratu protiv Amerike i Izraela, utjecaj mlađeg Khameneija među 88-članim Vijećem stručnjaka, zaduženim za izbor novoga vođe, vjerojatno dodatno narastao u prošlim danima. Član Vijeća ajatolah Mohsen Heidari Alekasir rekao je da je kandidat izabran po naputku Alija Khameneija koji je kazao da novog vođu "neprijatelj mora mrziti".
"Čak je veliki vrag spomenuo njegovo ime", kazao je Alekasir, nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Trump rekao da mu Modžtaba nije prihvatljiv. Iranski vrhovni vođa nalazi se na čelu složene šijitske teokracije koja dijeli vlast u zemlji i ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. On je vrhovni zapovjednik vojske i paravojne Revolucionarne garde. Khamenei mlađi dobit će kontrolu nad iranskom vojskom i zalihama visoko obogaćenog uranija koji bi se mogao koristiti za izgradnju nuklearnog oružja. Vlast preuzima u nezahvalnom trenutku, usred američko-izraelskih napada kojima se nastoji eliminirati iranska nuklearna prijetnja i vojnu moć i u nadi se da će se i iranski narod pobuniti protiv tamošnje teokracije.
Teokratska dinastija
Imenovanje Modžtabe Khameneija paradoksalno je s obzirom da je islamska republika stvorena na suprotnosti s nasljednom monarhijom dinastije Pahlavi prije nje. Rođen u svetom šijitskom gradu Mašhadu deset godina prije islamske revolucije, Modžtaba je odrastao dok je njegov otac agitirao protiv šaha Mohameda Reze Pahlavija. Nakon šahova pada, Khameneijeva obitelj preselila se u Teheran, glavni grad Irana. Khamenei mlađi borio se u iransko-iračkom ratu u redovima Revolucionarne garde, što objašnjava njegov dobar odnos s tom moćnom paravojnom formacijom koja je odmah prisegla da će mu biti odana. O vjeri je učio od najcjenjenijih vjerskih stručnjaka u Komu, a potom je i sam predavao u sjemeništu
Modžtabina moć rasla je uz očevu. Radio je u uredu vrhovnog vođe kao "kombinacija pobočnika, povjerenika i čuvara hrama", prema organizaciji "Ujedinjeni protiv nuklearnog Irana" kojoj je sjedište u SAD-u. "Modžaba Khamenei nikada nije izabran; na tu poziciju ga je imenovao otac, koji se želio okružiti svojim najodanijim pristašama. Kritičari ga smatraju korumpiranom figurom koja profitira od svog položaja jer je sin Alija Khameneija", rekao je Jonathan Piron, povjesničar specijaliziran za Iran iz Bruxellesa.
Očev 'vratar'
Tijekom očeve vladavine, Modžtaba Khamnei koristio blizinu državnom vodstvu kako bi stekao vlastitu moć. Američke diplomatske depeše koje je WikiLeaks objavio krajem 2000-tih sugerirale su da je služio kao "glavni vratar" u pristupu ocu i da je stvarao vlastitu bazu moći unutar zemlje. Khamnei se "unutar režima široko smatra sposobnim i snažnim vođom i upraviteljem koji bi jednog dana mogao naslijediti barem dio nacionalnog vodstva", navodi se u depeši iz 2008., u kojoj mu se kao 'minusi' navode nedostatak teoloških kvalifikacija i dob. "Međutim, Modžtaba je zbog svojih vještina, bogatstva i savezništava izgledan kandidat za vođenje Irana nakon očeve smrti, bilo da ta smrt dođe skoro ili dalje u budućnosti", navodi se u istoj depeši.
Sjedinjene Države su ga sankcionirale 2019. godine, tijekom prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, jer je pridonosio razvoju "destabilizirajućih regionalnih ambicija i opresivnih domaćih ciljeva svoga oca". U novije vrijeme Khamenei je blisko surađivao s Iranskom revolucionarnom gardom koja je nasilno ugušila prosvjede diljem zemlje u siječnju, priopćilo je američko Ministarstvo financija. Istraga Bloomberga objavljena krajem siječnja otkrila je da je izgradio ogromnu mrežu tajnih i unosnih ulaganja kupnjom nekretnina putem fiktivnih tvrtki u Londonu, Frankfurtu i Dubaiju.
FOTO 100 fotografija ratnog užasa na Bliskom istoku
Otvori KEKS Pay
Iran koji ima izrazito dugu povijest preko 2500 godina napadaju države koje su se formirale prije 50 i 250 godina? Iran je kopneno nemoguće poraziti, ali cilj ovoga nije smjena režima nego cilj je izazvati gospodarski kolaps u EU i Kini, zato je Trump i uzeo Venezuelu zemlju sa najvećim rezervama nafte.