Generacijski san i projekt koji spaja države i narode-koridor Vc, paneuropski prometni pravac koji se pruža od Jadranskog mora do panonskih nizina, odnosno od Ploča do Budimpešte, dobio je posljednju dionicu koja prolazi kroz Republiku Hrvatsku čime je ta zemlja okončala svoj dio posla u realizaciji ove strateški značajne prometnice na koju brojni stručnjaci gledaju kao na ključ daljnjeg gospodarskog osnaživanja. Dionica granica Mađarske - Beli Manastir na autocesti A5 dužine od oko 5 kilometara posljednji je dio mozaika na kojemu je Hrvatska aktivno radila, a cjelokupna trasa od Svilaja do Mađarske u dužini od oko 88,6 kilometara sada je spremna za promet.
Na svečanosti povodom završetka gradnje autoceste su bili dužnosnici Republike Hrvatske predvođeni premijerom Andrejom Plenkovićem koji je naglasio kako je Hrvatska ispunila svoj dio obveza u izgradnji toga međunarodnoga koridora, koji je žila kucavica ekonomskog razvoja ovoga dijela Europe. Podsjetio je na činjenicu da se većina dionica budućeg paneuropskog koridora nalazi u BiH koja treba završiti svoj dio posla, istaknuvši kako će se nakon okončanja toga procesa može očekivati razvojni zamah. U kontekstu hrvatskog dijela autoceste, dodao je kako će ista imati značaj u smislu gospodarskih odnosa Hrvatske i Mađarske, ali i kako cesta nosi političku dimenziju, poručivši kako je siguran da će autocesta pridonijeti unaprjeđenju odnosa Hrvatske i Mađarske.
FOTO Hrvatska je završila svoj dio važnog koridora: Iz Osijeka do Budimpešte za dva sataPotpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ukazao je na infrastrukturne značajke ukupne trase koja prolazi kroz Hrvatsku u dužini od 88 kilometara, kazavši kako je ovaj projekt jedno veliko postignuće te rezultat investicijskog ciklusa u prometnu infrastrukturu.
Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan kazao je kako je posljednja dionica autoceste A5 duga pet kilometara, a ugovor za izgradnju, vrijedan 45,8 milijuna eura, potpisan je prije dvije godine. Hrvatska je u koridor 5C uložila više od 875 milijuna eura, a samo u autocestu A5 preko 815 milijuna eura, istaknuo je Huzjan. Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izvijestili su da se operativno puštanje dionice u promet planiran za utorak u 6.00 sati, u koordinaciji s mađarskom stranom. Svečanosti su, uz ostale, bili nazočni potpredsjednici Vlade Ivan Anušić i David Vlajčić te mađarski ministar izgradnje i prometa Janos Lazar. Svečanost puštanja u promet dionice granica Mađarske - Beli Manastir na autocesti A5, posljednje dionice koridora Vc u Hrvatskoj, na simboličan način potvrđuje jasnu opredijeljenost Hrvatske prema prometnom uvezivanju kao preduvjetu za nova radna mjesta, povećanje trgovine, osnaživanje konkurentnosti i svim drugim segmentima koji na izravan i neizravan način podižu letvicu životnog standarda.
Ipak, dok je Hrvatska okončala svoj dio posla, za iskorištavanje punog potencijala kojega koridor Vc nudi trebat će čekati Bosnu i Hercegovinu, državu koja, najvećim dijelom uz potporu europskih financijskih institucija, ubrzava aktivnosti na izgradnje dionica koje prolaze kroz nju. Koridor se kroz BiH najvećim dijelom prolazi kroz Federaciju BiH, odnosno 285 km, a oko 47 kilometara kroz Republiku Srpsku. Do sada je u Federaciji BiH izgrađeno, odnosno pušteno u promet 137,5 kilometara autoceste, te oko 5,6 kilometara kroz Republiku Srpsku. Dakle, okvirno, ostaje za izgraditi oko 189 kilometara autoceste, međutim, dobra je vijest što je 50 kilometara autoceste u visokom stupnju realizacije.
U tom kontekstu valja ukazati na činjenicu da je gradnja dionica koridora Vc u BiH uvjetovana brojnim čimbenicima, u prvom redu od od dostupnosti sredstava, preko svladavanje prilično izazovnih geografskih obilježja terena koje karakteriziraju izrazit brdsko-planinski kraj presječen brojnim rijekama i dolinama, pa nekada i do kompliciranih procedura administrativne naravi. Ipak, Federacija BIH zadnjih godina ubrzava aktivnosti i pokazuje kako se, izazovima unatoč, gradnja ovakvog jednog zahtjevnog, ali dugoročno strateški značajnog projekta, može držati visoko u fokusu institucija. Ugrubo govoreći, krećući se od sjevera prema jugu, putnici koji prolaze Republikom Hrvatskom od Belog Manastira do rijeke Save imat će neprekidnu autocestu, zatim slijedi dionica koja prolazi kroz BiH Svilaj – Odžak u dužini od 10,7 kilometara, a nakon toga ih čeka prekid sve tamo negdje do Zenice kada se ponovno mogu uključiti na autoput te nesmetano putovati sve do sjevernih prilaza Konjicu.
Od Doboja, odnosno međuentitetske linije pa do sjevernih dijelova Zenica trenutačno se izvode najintenzivniji infrastrukturni radovi u zemlji - izgradnja 50 kilometara autoceste na koridoru Vc. Radovi su u tijeku na nekoliko ključnih dionica, od sjevera prema jugu: Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimica, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk te Vranduk – Ponirak. Od Zenice do tunela Ivan koji se nalazi sjeverno od Konjica autocesta je izgrađena, a zatim slijedi neizgrađeni dio od sjevernih prilaza Konjicu pa sve do Bune na južnom prilazu Mostaru. Riječ je o budućim dionicama tunel Ivan-Ovčari, Ovčari-Konjic-Prenj, tunel Prenj, tunel Prenj-Mostar sjever, Mostar sjever-Mostar jug, Mostar jug-tunel Kvanj te tunel Kvanj-Buna. Ako od Bune idete dalje na jug izgrađena je dionica Buna – Počitelj koja će svoj puni potencijal dobiti onoga trenutka kada se okonča i pusti u promet dionica tunel Kvanj – Buna. Dalje prema moru čekaju vas dvije izgrađene dionice Međugorje – Bijača te Počitelj – Zvirovići. Puštanjem u promet posljednje dionice koridora Vc kroz Hrvatsku u situaciji u kojoj je BiH i dalje daleko od završetka svojeg dijela posla imat će, pretpostavlja se, utjecaja na opterećenost magistralnih prometnih pravaca u BiH, a posebice magistrale M17 koja iz godine u godinu bilježi sve veći broj vozila.
FOTO Prodaje se kućica od 9 kvadrata: Nema struju i vodu, ali ni dozvole. Ovo je cijena
O svemu ovome na Federalnoj tv ili na teletekstu te tv nema ni riječi.Ni jucer ni danas !!!!