U doba kada se o modi pisalo s istim žarom kao danas o tehnologiji, malo je tko postavljao pitanje sigurnosti. Haljina je morala blistati, koža biti besprijekorna, struk uzak, a lice "zdravo rumeno". Kako se do tog izgleda dolazilo, gotovo nikoga nije zanimalo. U 19. i ranom 20. stoljeću ljepota nije bila bezazlena opsesija – bila je kemijski eksperiment bez kontrole, čiji su pokusni kunići bili ljudi. Najčešće žene. Jedna od prvih masovnih modnih opsesija koja je doslovno otrovala čitavu generaciju bila je zelena boja. Intenzivna, smaragdna nijansa poznata kao Scheeleova ili pariška zelena smatrala se vrhuncem sofisticiranosti. Nosila se u kazališta, na balove, u šetnje gradskim parkovima. Problem je bio u tome što je boja dobivana miješanjem bakra i arsena. Što je tkanina bila živahnija, to je bila otrovnija. Žene su satima nosile haljine koje su ispuštale arsen kroz znoj i toplinu tijela. Simptomi su se pojavljivali postupno: glavobolje, mučnine, rane na koži, gubitak kose. No moda nije trpjela odricanja.
POVIJESNA POSLASTICA
Žene su nosile smrt a da to nisu ni znale – haljine su radili od arsena, u kreme se stavljao radij
Osunčana koža značila je rad na polju, a rad je bio neprihvatljiv za damu, zbog čega je ideal ljepote 19. stoljeća nalagao blijedu, gotovo prozirnu put, kao znak profinjenosti i društvenog statusa
Komentara 2
SI
"Povijesna poslastica"?!?!...???
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Kojih li balkanistanskih ignorantskih nebuloza! Ako se nesto zove arsenik ili cijankalij ili strihnin nije odmah u pitanju izumiranje ljudske rase od trovanja jer trovanje ovosi od doze!!!!! Strihnin u vecoj dozi je smrtonosan ali u malim dozama je stimulator! Konacno nije li u originalnoj Cedeviti 1960-tih u recepturi bila mala kolicina strihnina!? Voda nasa svakodnevna u dovoljnoj dozi smrtonosna (trovanje vodom!).