Slavonija i Baranja. Kulen, kobasica i slanina. Nema dalje. Odnosno ima – vina. Istok Hrvatske nametnuo se kao važna vinska regija iz koje dolaze vina vlastite osobnosti koju često karakterizira i mikrolokacija. Ima razlike u vinima koja dolaze iz Iloka ili Erduta u odnosu na ona iz Baranje, a sve se diferencira u odnosu na poznato kutjevačko vinogorje. Kao i uvijek, konačan pečat daje vinar. Kod Gorana Matijevića i njegova Zlatnog brda to se jako dobro vidi. Gotovo je pet godina otkako se ova vinarija pojavila na tržištu, u vinskom vremeplovu to je gotovo ništa. Ipak, Zlatno brdo ponajprije se ambicijom svojeg vinara prometnulo u jednu od viđenijih etiketa u nas. Posjet istoku Hrvatske, odnosno Osijeku i Baranji bio je prilika da izbliza upoznamo vinariju s kojom smo se posljednjih nekoliko godina često susretali, uvijek ostavši zadovoljni kušanim. Razlog je ovog puta bio ponovo dosta poseban, Matijević je pripremio čak pet novih vina. A prezentacija je počela u podrumu smještenom u Zmajevcu gdje se vinarija nalazi. I taj je podrum poseban sam po sebi.
– Ovaj podrum, dugačak 35 metara najdulji je ciglom zidani podrum u nas a da je u privatnom vlasništvu, godina izgradnje 1876. Čisto sumnjam da postoji majstor koji bi ga danas znao napraviti. Iznad nas je cesta, no kao što vidite nema nikakvih vibracija, zidovi su u cijelosti sačuvani. Posebno je kod ovakvog podruma da je temperatura tijekom cijele godine ista, od 12 do 15 Celzijevih stupnjeva, teško je zamisliti bolje mjesto za odležavanje vina – govorio nam je Matijević dok smo istraživali dubinu mjesta gdje sazrijevaju njegova vina. Počelo je s kušanjem Graševine 2024. uz sjajne proizvode OPG-a Stojković, posebno kulen, i domaće sireve iz okolnih gospodarstava. Inače su graševine s istoka Hrvatske balansirane i suptilne, no tekstura i punoća ove može parirati i kulenu, čak i ovako dobrom kao što je Stojkovićev, a bolji poznavatelji primijetit će i nešto drukčiju stilistiku.
Njezina svježina čini je i odličnim vinom za bilo koju priliku, kao što je bilo i s ranijim berbama. Bio je to kvalitetan uvod u ono što dolazi – posjet gatoru, tradicionalnoj baranjskoj kućici smještenoj u surduku, ulici obično usječenoj u brdo gdje su gatori smješteni u niz. Ovaj Matijevićev obnovljen je u maniri tradicije, koliko god je to moguće. Ostali su grbavi zidovi i stropovi, masivni drveni stolovi i stolice tu su za goste koji će sjesti između polica s buteljama i bačvama s vinom. Idealno mjesto za kušanje još nekih noviteta. Merlot berbe 2021. dokazuje suptilnost vina istoka Hrvatske i posebnost baranjskog područja. Začinske note bore se s čokoladom nasuprot voćnima, koje podsjećaju na šljivu i borovnicu.
Zlatno brdo
Iznimno vino nakon kojega je uslijedio Cabernet Sauvignon iste godine. Imali smo prilike ekstenzivno probati vino iste sorte, ali berbe 2019. i rekli bismo kako se ovdje iste kvalitete ponavljaju. Vino je slojevito, osobite teksture, nota bobičastog voća, duboko s taninima koji ne smetaju ni u jednom trenutku. Možete birati kojem ćete se vinu određenog dana 'okrenuti' – Merlotu ili Cabernet Sauvignonu. Planove će vam pomrsiti jedino kupaža Cuvée Prestige sačinjena od cabernet sauvignona, syraha i merlota. Nabrojene vrline dviju prethodnih sorti s onima syraha koje su prilično slične daju vino koje stvara slatku muku što na kraju izabrati. I sve je to najbolje kušati uz slavonske specijalitete, aklamacijom je dočekana domaća salama od divljači, primjerice.
– Tržište u nas je zahtjevno. Imati održivu vinariju znači i kompromise prema publici. Danas se dosta piju bijela i poluslatka vina, za što imamo, kao što ste vidjeli, kvalitetne predstavnike, uskoro ćemo ih imati još. Ali, dobar ste vinar ako se držite svoje priče i radite ono u što vjerujete. Ova nova vina koja ste probali jesu izraz onoga u što ja vjerujem i kako radim – kaže Matijević. I ranije smo pisali kako je on u ovih gotovo pet godina uspio stvoriti prepoznatljiv stil koji se temelji na vlastitoj i jasnoj filozofiji vinifikacije te pristupu odležavanju, kako smo se uvjerili. Posjet Osijeku i Zmajevcu donio je i jedan original. Matijević je predstavio i jedno posebno vino svojeg Zlatnog brda, a to je Čingi Lingi Cuvée. Mnogi koji su obišli ovaj dio Hrvatske znaju kako je Čingi Lingi Čarda vrlo popularan restoran u Bilju, srušen za vrijeme Domovinskog rata, pa obnovljen da bi postao jedno od popularnijih mjesta ovog kraja, danas pod istim vlasnikom kao i Hotel Tvrđa u kojem smo za posjeta boravili. Oba su mjesta povijesne lokacije, zaista atraktivna, s poštovanjem prema tradiciji, što se u hotelu vidi već na restauriranim, ali 200 godina starim vratima.
Nije rijetkost da restorani imaju kućno vino, no ipak smo rjeđe vidjeli da je ono buteljirano kao što je to Čingi Lingi Cuvée. A također niti da je ovako kompleksno. Napravljeno je od vina čak četiri sorte grožđa – merlota, cabernet sauvignona, zweigelta te kasne berbe pinota crnog. Riječ je o zaista kompleksnom vinu koje će mnogima biti neočekivano, ali u svakom slučaju dobrodošlo jer, kako nam i kažu u Čingi Lingi Čardi, ovo je restoran tradicijske kuhinje gdje je namjera da ga gosti napuste zadovoljni i siti. Ovakvo vino sasvim pristaje specijalitetima kraja, a za ovu je priliku pripremljen na tradiciji utemeljen niz od pet jela za nova vina Zlatnog brda i kako bi se potvrdio dobar odnos koji vinarija Zlatno brdo ima s restoranom, kao i zaista izvrsnim Hotelom Tvrđa.
Večera u restoranu oblikovanom doista poput čarde, ali samo u osnovi jer je riječ o prostorom i opremljenošću izdašnom mjestu, počela je prvom kreacijom Kristijana Kišpala, mladog chefa restorana, domaćom focaccijom s mirodijama, paštetom od divljači i fritiranom rukolom, par je bio Graševina Zlatno brdo 2024. koju ćete prepoznati po bijeloj etiketi. Već se tu osjetila znatno veća ambicija restorana na Biljskom jezeru čiji je izdašno uređen interijer te večeri bio pun. Nakon toga, uslijedio je citrusni rižoto s poširanim filetima smuđa i pjenicom od mente, a zatim predjelo od žabljeg kraka u tempuri na kremi od graška s kroketima od svježeg sira. Glavno jelo činila je zaista izvrsna sous vide teleća koljenica s pireom od pečene paprike i umakom s kojim je i poslužen Čingi Lingi Cuvée.
Završetak je bio trendovski, desert "Juliškine šljive", muffin punjen kremom od mascarponea i krem sira u umaku od Merlota, s kojim je išao znani Rosé Zlatno brdo, voćnih nota i elegantno strukturiran, kao potvrda ranijih riječi o tome što publika u ovom trenutku preferira. Za goste večeri bili su tu i steakovi Slavonian Beef od crnog angusa uzgojenog u Slavoniji koji je osnovao Marko Gazić, brenda o kojem će se sigurno još pisati, pripremljeni na roštilju Big Green Egg pod nadzorom poznatog slavonskog chefa Tomice Đukića.
Otvori KEKS Pay
