Hrvatska se, prema uspješnosti u korištenju internetskim uslugama, nalazi ispod prosjeka EU, ali dobro napreduje, kazuje to nedavno objavljen indeks DESI koji govori o digitalizaciji društva. Korisnici interneta u Hrvatskoj sudjeluju u širokom rasponu aktivnosti na internetu. Hrvati čitaju vijesti na internetu (89 posto), koriste se internetom za pozive i videopozive (42 posto) ili sudjeluju na društvenim mrežama (64 posto). Nadalje, udio hrvatskih korisnika usluga elektroničkog bankarstva povećao se posljednjih godinu dana za više od 19 postotnih bodova. No samo 44 posto korisnika kupuje na internetu, dok je prosjek EU 65 posto.
Dakle, osim što smo malo tržište, premda smo usvojili većinu dobrobiti interneta, kupnja još nije stavka koju masovno koristimo ako govorimo o pojedincima, no ako u priču upletemo mala i srednja poduzeća, DESI kaže da su hrvatska poduzeća voljna iskoristiti prednosti elektroničke trgovine. Gotovo jedna petina MSP-ova u Hrvatskoj bavi se prodajom na internetu, što je više od prosjeka EU od 16 posto, a 8,9 posto prekograničnom prodajom (u odnosu na 7,5 posto na europskoj razini).
Hrvoje Bujas, suvlasnik Crnog jajeta, već dobro poznatog brenda za online kupovinu usluga, tvrdi da tek 500.000 Hrvata kupuje online, a online trgovina čini tek 1 do 2 posto cjelokupne trgovine. No, smatra Bujas, prilika postoji te vjeruje da bi svi koji sudjeluju u e-trgovini trebali svoje probleme rješavati zajednički. Primjerice, jedan od gorućih problema koji ih stavlja u nepovoljniji položaj jest naknada za plaćanje karticama. Netko “mali”, tko se bavi prodajom i samostalno pregovara s bankama, ima nepovoljnije uvjete.
Inače, kroz udrugu CISEx neovisnih izvoznika softvera te mladu udrugu eCommerce već se mnogo toga rješava ili se barem govori o problemima, poput činjenice da je doista suludo da softveraši plaćaju turistički namet. U svakom slučaju sve je više web-shopova, pa samim time ima sve više onih koji proizvode programe i rješenja. A budućnost bi svi zajedno trebali vidjeti u osvjajanju cjelokupnog EU tržišta, smatra Bujas.
Kada se radi Crnom jaju, iza njega stoji tvrtka Pravi Klik, a kako kaže Bujas prodaju sve od igle do lokomotive, s naglaskom na turističke i kozmetičke usluge. Usto imaju i niz drugih projekata koji žive na globalnom tržištu poput tražilice za nekretnine GoHome. Za svoj biznis online trgovine tvrdi cjelovit je, jer osim softvera koji je ‘home made’ rade na nekoliko platformi i svaka ima svoju priču, te je, vjeruje, jedini koji je najprije imao online trgovinu, a potom otvorio i fizičko mjesto za kupnju. Usto, kaže 60 do 70 posto kupnji odvija se putem kartica, što inače nije posve uobičajeno. Budući korisnici mogu izabrati način plaćanja, najčešći oblik, posebice za proizvode jest plaćanje pouzećem odnosno primitkom proizvoda na kućnu adresu.
Malo hrvatsko tržište ograničavajući je faktor, kada se radi o kupnji no ipak, još uvijek ima veliko mjesta za širenje, posebice što sve veći broj usluga dolazi u online obliku. Kada se pak radi o softverima koji se podržavaju cijelu priču neovisno jel rade za klijenta ili svoj proizvod imaju itekakvog uspjeha i vani. Ivica Kruhek, direktor Markera, za koji kaže da je dominantno uslužna djelatnost, a usluge temelje temeljimo na onome što bis mogli nazvati osnovnim proizvodom a to je web shop platforma. Trenutačno imaju 252 klijenta mahom domaća no ima ih i u regiji te EU, te procjenjuju da doista postoji veliki prostor za razvoj i kod kuće, ali još više na vanjskim tržištima.
Aron Stanić, voditelj prodajnog tima Inchoo, tvrtke kojojoj je osnovni proizvod izrada online trgovine, pak smatra, da razvoj eCommercea u Hrvatskoj, kao i većina svjetskih trendova koji se naslanjaju na tehnologiju, “kaska” za nekim većim tržištima.
- Mali smo, samim time je i teško graditi pravu online strategiju na tako malom tržištu gdje ni trgovci ni kupci ne znaju točno koja su im prava, obaveze i mogućnosti, a i ona se često mijenjaju. S druge strane, prednost u ovom kašnjenju, pogotovo za nove projekte, je u tome je što se mi možemo u određenim dijelovima razvoja ili izgradnje novih sustava poslužiti gotovim rješenjima i koristiti primjere najbolje prakse, a ne učiti na vlastitim pogreškama. Čine li to naši web trgovci, i koliko su upoznati s primjerima najbolje prakse, je posve drugo pitanje. Jedna od posebno zanimljivih stvari vezanih uz razvoj eCommercea u Hrvatskoj je taj što smo dovoljno malo tržište da neki veći “igrači” poput Agrokora mogu testirati određene inovacije jer imaju potrebnu infrastrukturu (npr. opcije dostave putem Tiskovih kioska ili Paketomata), a s druge strane lokalna rješenja mogu također naći svoje mjesto na tržištu (primjer Locodelsa) - ističe A. Stanić.
Što se tiče prednosti upravo njihova softvera, A. Stanić tvrdi: ‘Mi smo tvrtka koja pruža potpunu uslugu stvaranja eCommerce rješenja, od dizajna, izrade i optimizacije postojeće web trgovine do migracije na drugu platformu ili stvaranja nove trgovine od samog početka. Naš posao ne staje na tome, težimo dugoročnoj suradnji s klijentima, stoga nerijetko nastavljamo zajednički rad na novim projektima ili s tehničke i marketinške strane unaprjeđujemo postojeće’.
Osnovni proizvod Infosita je pak web bazirani sustav za upravljanje prodajom destinacije (DMS) koji u osnovnoj izvedbi sadržava sustav za upravljanje sadržajem (CMS) i sustav za rezervaciju smještaja (booking sustav). Klijenti su im vodeće hrvatske hotelske kuće, a kada se govori o budućnosti tvrde da kontinuirano prate stanje na svjetskoj sceni
- Usuđujemo se tvrditi da je HR online turizam u mnogo čemu napredniji od nekih u drugim zemljama te da kad bi naše tvrtke zatomile sindrom „sljedbenika“ mogle bi pokazati svijetu kako se inovativno rješavaju izazovi koji svakodnevno dolaze – smatra Goran Mrvoš, direktor Infosita. Budući Hrvatska doista u dijelu eCommerca ima niz tvrtki, u s ljedećem broju posebno ćemo ih predstaviti.
>> Hrvati ludi za IKEA-om: Zagrebačka trgovina u samom svjetskom vrhu po broju prodanih kuhinja
