– Zovem iz banke (tu službenica izgovara ime moje banke i pita me za ime i datum rođenja). Jeste li vi jutros naložili uplatu 500 eura na ime (izgovori ga naglas)?
– Da. U čemu je problem?
– Privremeno smo blokirali transakciju kao potencijalno rizičnu dok ne provjerimo jeste li je stvarno vi uplatili toj osobi.
– Tko bi je drugi uplatio s mog računa ako sam ja zadala nalog m-bankingom? Prošlo je bar tri sata od tada, hoćete reći da transakcija nije provedena?
– Nije. Stornirana je. Iz sigurnosnih razloga. Znate, sustav neke transakcije označi kao potencijalno rizične, ne mora to ništa biti, ali moramo provjeriti.
Dužne evidentirati
– Hoćete reći da novac nije sjeo?! I da banka ograničava moje pravo raspolaganja mojom imovinom? Jeste li čuli za Ustav i pravo vlasništva? Koji su kriteriji za ovakva storniranja?
– To vam mi ne znamo, sustav(!) odlučuje na osnovi određenih pokazatelja. Znači, ako sad ponovite transakciju, možemo je provesti?
– Ne možete, morate je provesti! Morali ste je provesti i prije tri sata!
– Znate, onda trebate dati nalog za instantno plaćanje. Tako vam sigurno neće ponovo odbiti. Inače bi se moglo ponoviti!
I ponovilo se. Triput u nekoliko mjeseci. Bez ikakvog predvidivog razloga. Jednom je posrijedi bio prijenos novca kćeri, vrlo česta transakcija, drugi put prijateljici s kojom također postoji povijest međusobnih prijenosa, treći put privatnoj osobi s kojom nije bilo prethodnih transakcija. Iznosi – 200, 500 i 2000 eura. Onda mi je prijateljica spomenula kako je nedavno njezinim prijateljima banka odbila uplatu 50 eura koje su joj željeli darovati kćeri za rođendan. Njoj su odbili transakciju na račun u Africi gdje je neki sitan iznos uplatila u humanitarne svrhe. To bi se zbog “nigerijskih prinčeva” još i moglo shvatiti. Slične slučajeve sporadično mi spominju kolege i suradnici, redom za iznose višestruko niže od zakonskog praga za nadzor.
U Hrvatskoj su banke dužne pratiti i evidentirati transakcije od 10.000 eura i više u skladu s europskim pravilima protiv pranja novca. Banka za njih može tražiti dokaze o porijeklu novca ili poslati obavijest Uredu za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija Republike Hrvatske.
Pitali smo hrvatske banke što se događa, čemu taj iznenadni oprez i zadiranje u financijsku privatnost svojih klijenata za iznose koji su daleko od sumnjivih. Nisu se pojedinačno izjasnile, uime svih odgovorila je Hrvatska udruga banaka.
Kažu da su sigurnosne provjere dio redovitog upravljanja rizicima te da su banke dužne primjenjivati stroge regulatorne standarde povezane sa sprečavanjem prijevara u platnom prometu i sprečavanjem pranja novca i financiranja terorizma. Poručuju da je, iako se ta područja u javnosti često poistovjećuju, riječ o različitim procesima i pravilima, premda se u praksi ponekad mogu preklapati.
U skladu sa zakonskim i regulatornim obvezama banke kontinuirano prate transakcije i procjenjuju potencijalne rizike koristeći pritom odgovarajuće sustave. Cilj takvih sustava nije ograničavanje legitimnog korištenja računa, nego zaštita klijenata i državnih interesa. Zbog toga se pojedine transakcije katkada mogu privremeno zadržati dok se ne provjeri jesu li u skladu s uobičajenim obrascima i sigurnosnim kriterijima – lakonski odgovaraju.
Nije, međutim, jasno kako transakcija postaje manje sumnjiva i automatski provodiva ako se nalog promijeni u instantno plaćanje. Iz HUB-a dalje pojašnjavaju da odluka o provjeri nije isključivo povezana s iznosom.
Procjena se temelji na kombinaciji više činitelja, poput uobičajenog načina korištenja računa, promjena u obrascu plaćanja, odnosa između pošiljatelja i primatelja, učestalosti transakcija ili drugih tehničkih sigurnosnih indikatora koji mogu upućivati na potencijalnu zlouporabu – kažu u HUB-u te dodaju da u određenim situacijama banka može kontaktirati klijenta radi potvrde transakcije, osobito ako postoje indikacije koje upućuju na mogućnost prijevare ili neovlašteno korištenje računa.
Takva provjera predstavlja dodatnu zaštitnu mjeru kako bi se spriječilo da klijent postane žrtva prijevare ili da dođe do neovlaštenog prijenosa sredstava – tvrde bankari.
Detaljno objašnjenje
No kad im klijent već potvrdi da je osobno naložio transakciju i da je nesumnjivo dio njegove odluke raspolaganja vlastitim financijama, nevjerojatno je da i nakon takve potvrde bankarski službenici nastavljaju s pitanjima o uplati i prirodi odnosa između osoba koje bankare.
Klijenti ponekad očekuju da banka može detaljno objasniti točan razlog zbog kojeg je određena transakcija označena kao rizična. Međutim, iz sigurnosnih razloga banke ne mogu javno otkrivati sve kriterije i mehanizme svojih sustava za detekciju rizika jer bi to moglo olakšati njihovo zaobilaženje. Sustavi se pritom kontinuirano unapređuju, među ostalim i zbog porasta digitalnih prijevara i novih oblika internetskih napada. Takve prilagodbe ponekad mogu rezultirati češćim sigurnosnim provjerama, ali njihov je cilj primarno zaštita klijenata i sigurnost platnog sustava – poručuju bankari da će biti – još češće i žešće.
Za praćenje transakcija koriste, preciziraju, kombinaciju automatiziranih sustava i stručne procjene zaposlenika.
Automatizirani sustavi omogućavaju pravodobno prepoznavanje neuobičajenih obrazaca u velikom broju transakcija, ali kao i kod svih sustava upravljanja rizicima može se dogoditi da legitimna transakcija bude privremeno označena za dodatnu provjeru. U takvim slučajevima ljudska procjena, uključujući i potencijalno kontaktiranje klijenta, osigurava dodatnu provjeru kako bi se transakcija, ako je uredna, mogla provesti bez nepotrebnog odgađanja – zaključuju, zaboravljajući da je vrijeme – novac.
I da odgođeno provođenje transakcija može napraviti priličnu štetu kada su posrijedi hitne situacije. Kako bi se smanjila vjerojatnost privremenog zadržavanja transakcija, preporučuju da klijenti redovito ažuriraju svoje podatke u banci, koriste se službenim digitalnim kanalima, budu oprezni pri dijeljenju financijskih podataka i unaprijed najavljuju veće transakcije. Istodobno, dok se bankarski resursi troše na kontrolu minornih transakcija, istrage EPPO-a svako toliko pokažu da im kroz to sitno sito uspiju promaknuti oprane milijarde.
Slavni Hrvat nakon teške bolesti napravio je veliki zaokret: Evo gdje danas živi i čime se bavi
Mogu ovo shvatiti, ali u tom slučaju moram odmah dobiti poruku preko M-Zabe da to nije provedeno, i kad tamo kliknem OK, da nakon toga to odmah deblokiraju i sprovedu...