Njemačka više ne može financirati svoj postojeći socijalni sustav. Troškovi za mirovine i njegu naglo rastu, zdravstveni sustav je pred kolapsom, a izdaci za građanski dohodak (Bürgergeld) izmiču kontroli. Kancelar Friedrich Merz jasno poručuje: – Socijalna država, kakvu danas imamo, više nije financijski održiva s obzirom na ekonomske mogućnosti zemlje. Unatoč upozorenju, Merz nije precizirao kako planira provesti reforme, osobito u suradnji s koalicijskim partnerom SPD-om. Stručnjaci predlažu konkretne mjere:
Njega i starije osobe: Profesor Bernd Raffelhüschen predlaže uvođenje karencijskih razdoblja u sustav skrbi, što znači da bi građani prvih šest mjeseci ili godinu dana morali sami snositi troškove njege, piše Fenix-magazin.
Zdravstveni sustav: Raffelhüschen također predlaže uvođenje fiksnog iznosa koji građani sami plaćaju – primjerice, 500 do 800 eura godišnje, nakon čega bi dio troškova bio subvencioniran. Udruženje poslodavaca traži povratak liječničke pristojbe.
Mirovine: Država ove godine pokriva manjak u mirovinskom sustavu s čak 121 milijardom eura. Ekonomska stručnjakinja prof. Veronika Grimm predlaže: povezivanje dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom, ukidanje mirovine sa 63 godine, te obustavu proširenja tzv. majčinske mirovine.
Građanski dohodak (Bürgergeld): Bürgergeld će državu 2025. koštati 42,6 milijardi eura. Raffelhüschen kritizira sustav kao “nepoticanje rada” i upozorava na nekontrolirane troškove migracija. Predlaže smanjenje novčanih naknada i uvođenje materijalnih beneficija za radno sposobne nezaposlene osobe. Grimm ističe da više migranata, posebice iz Ukrajine, mora biti uključeno u tržište rada, a ako to ne uspije, potrebne su oštrije sankcije ili obveze na društveno korisni rad.
Sustav raspodjele pomoći: Prof. Stefan Kooths predlaže da se svi socijalni transferi centraliziraju kroz poreznu upravu kako bi se izbjeglo “niveliranje poticaja za rad”, što je, prema njemu, trenutni problem sustava. Grimm upozorava: „Zadužujemo se, ali novac ne ide u investicije, nego u socijalne transfere. Ključne reforme se odgađaju jer SPD ne želi surađivati.“
Otvori KEKS Pay
Zapadno europski socijalni sustav je prilagođen zapadnoeuropskom mentalitetu. U kojem 95% ljudi može raditi i hoće raditi, 3% hoće, ali ne može raditi, a 2% neće raditi. U takvom omjeru ovih 95% mogu otrpjeti ovih 3% nesretnika, i ovih 2% parazita. Ali kad se na taj sustav nakalemi druga civilizacija u kojoj njih 75% neće raditi, a ostali nisu osposobljeni za rad, onda neumitno slijedi propast socijalne države. Što je dokaz da multi-kulti ne može egzistirati nigdje.