Predsjednica Atlantskog vijeća BiH, profesorica Dijana Gupta, podsjeća da nova američka Strategija nacionalne sigurnosti jasno daje do znanja da „Amerika mora biti na prvom mjestu". To prvenstveno uključuje nacionalnu sigurnost, gospodarstvo, borbu protiv narko-kartela i migracijsku politiku. „Sjedinjene Američke Države (SAD) su kroz povijest pomagale mnogima u svijetu, ali to često nije bilo dovoljno cijenjeno. Sada Donald Trump želi da drugi osjete kako izgleda kada Amerika najprije brine o sebi i svojim građanima“, kaže ona.
Prioritet američke administracije, navodi Gupta za DW, ostaje zaustavljanje velikih ratnih žarišta u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ipak, strateško partnerstvo s Europom, prema njenom mišljenju, ostaje čvrsto: „Previše važnih interesa veže Ameriku i Europu da bi ti odnosi bili dovedeni u pitanje. U multipolarnom svijetu punom izazova sigurnosni aspekt ostaje na prvom mjestu."
Vojni analitičar Hamza Višća naglašava da se zapadni Balkan u novoj američkoj strategiji pojavljuje samo marginalno. „Mi u načelu nismo posebno obuhvaćeni tom strategijom, ni Bosna i Hercegovina (BiH), niti regija. Spominjemo se uglavnom u kontekstu odnosa Kosova i Srbije. Sve ostalo je usmjereno na zapadnu hemisferu i američke gospodarske interese“, kaže Višća za BH radio 1, piše DW Ipak, ističe važnu poruku dokumenta: „Amerikanci možda nisu spremni intervenirati kao nekad, ali jesu spremni smirivati situacije i djelovati tamo gdje se može stvoriti ambijent za ozbiljna američka ulaganja. Ako se stvore uvjeti da američka sredstva uđu u BiH, to znači i da su spremni braniti taj prostor, tamo gdje se interesi partnerskih zemalja poklope s interesima SAD-a."
Prema navodima Višće, BiH iz toga može izvući jasan zaključak – što su odnosi s Amerikom dublji i gospodarstvo otvorenije, to je i sigurnosni kišobran jači. „Nadamo se da će južna plinska interkonekcija biti jedan od tih primjera. Ali trebamo razmišljati i o drugim područjima, poput namjenske industrije. Takva suradnja bi omogućila razvoj kapaciteta i privukla i američki kapital“, kaže Višća.
Vraćajući fokus na širu sliku Gupta naglašava da zapadni Balkan mora ostati u euroatlantskim okvirima. „Regija nema perspektivu ako ostane izvan NATO-a i Europske unije. Balkan je strateški previše važan da bi bio zaboravljen. Za mir, gospodarstvo i demokraciju ključna je integracija." Kada je riječ o BiH, upozorava da se radi o politički kompleksnoj državi u kojoj je teško postići konsenzus. „BiH je u političkom 'kružnom toku' i teško može ostvariti ozbiljniji napredak bez podrške SAD-a i EU-a. Zato naši političari moraju graditi politike kompromisa i međusobnog uvažavanja. Najvažnije je očuvati mir“, napominje sugovornica DW-a.
Značaj zapadne podrške Balkanu naglašava i vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović. On smatra da će promjena pristupa SAD-a proširenju NATO-a za BiH i druge potencijalne zapadno-balkanske aspirante „otežati politički put prema Alijansi". Zato upozorava: „To bi moglo osnažiti utjecaj drugih sila na Balkanu, poput Turske i Rusije, jer nedostatak jasne perspektive članstva produbljuje unutarnje podjele i potiče snage koje se protive europskim integracijama."
Ahatović svoje tvrdnje potkrepljuje činjenicama da „Turska prodajom oružja (dronova) zapadno-balkanskim državama paralelno jača i svoj politički utjecaj u regiji“, dok Rusija, ali i glavni američki suparnik u globalnim odnosima – Kina – već imaju svoje „ekspoziture“ u regiji. „Srbija je na zapadnom Balkanu najveći nabavljač ruskog i kineskog oružja, dok Beograd istovremeno forsira i ekonomske veze s Kinom“, kaže Ahatović za DW. Za sigurnosnog stručnjaka Vladimira Vučkovića ključno je da američka uloga u BiH ostane dugoročna, bez obzira na šire smjernice navedene u Strategiji.
„SAD neće odustati od svoje ključne uloge u BiH. Ne smijemo zaboraviti da je Dejtonski mirovni sporazum jedan od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha SAD-a u modernoj povijesti“, kaže Vučković. Podsjeća da se Washington i ranije žalio na nedovoljna ulaganja u obranu unutar NATO-a, ali da to nije prijetnja Balkanu nego unutarnji problem tog saveza. „Bez obzira na to hoće li BiH ući u NATO ili neće – o čemu trenutno postoji neslaganje unutar same BiH – važno je da BiH zadrži kurs prema Europskoj uniji", navodi on.
Vučković podsjeća i na važnost misije EUFOR-a Althea. „Misija može adekvatno odgovoriti na sve izazove i prijetnje koje bi mogle nastati. Njena uloga ostaje ključna“, smatra Vučković. Nova Strategija nacionalne sigurnosti ne daje veliki prostor zapadnom Balkanu, ali šalje jasne signale. SAD će biti prisutan tamo gdje postoje stabilni institucionalni partneri i jasan gospodarski interes. Prema analitičarima, za BiH je to poruka da se treba manje oslanjati na vanjski angažman, a više raditi na domaćem konsenzusu te jačanju veza s Washingtonom, ali i Bruxellesom. Jer, kako kaže Hamza Višća, tamo gdje ulaze američka sredstva SAD ih nema namjeru izgubiti nego štititi.
Otvori KEKS Pay
49% teritorija BIH je pod snažnim utjecajem Rusije i nema naznaka da će se to u budućnosti promijeniti, veći dio Federacije BIH je pod utjecajem Turske sa sličnom budućnošću, a jedan dio je pod utjecajem Dragana Čovića, koji ipak više naginje ruskom nego turskom utjecaju. Ukratko, Amerika i EU već 30 godina tamo dokazano imaju status fikusa potreban za neke novčane transakcije. Niti to se neće promijeniti u doglednoj budućnosti.