Razmjena zarobljenika i talaca između Izraela i Hamasa donijela tračak nade u regiju umornu od dvije godine krvoprolića. Izrael je objavio da je preuzeo svih 20 svojih živih talaca iz Pojasa Gaze, dok još čeka povrat tijela 28 poginulih vojnika i civila, u sklopu sporazuma o prekidu vatre koji je stupio na snagu 10. listopada. Istodobno, izraelske vlasti započele su s puštanjem 2000 palestinskih zatvorenika u znak provedbe dogovora o razmjeni. Taj čin, koji je u izraelskoj javnosti izazvao i suze i oprez, označava prvi stvarni pomak prema mogućem kraju jednog od najdugotrajnijih i najtežih sukoba u novijoj povijesti regije.
'Povijesna zora'
Američki predsjednik Donald Trump, koji je stigao u Tel Aviv, održao je govor pred izraelskim Knessetom, potvrdivši da primirje koje je pomogao posredovati predstavlja "povijesnu zoru novog Bliskog istoka". "Danas je oružje utihnulo, a budućnost Bliskog istoka bit će svijetla", poručio je. Trump je izrazio zahvalnost arapskim i islamskim zemljama koje su, prema njegovim riječima, izvršile presudan pritisak na Hamas, opisujući ih kao "partnere u miru".
U govoru pred izraelskim zastupnicima pozvao je na zajednički rad na postizanju "mira i prosperiteta za cijeli Bliski istok". Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zauzvrat je obećao "postizanje mira u skladu s Trumpovom vizijom". Nakon posjeta Izraelu, američki predsjednik će otputovati u egipatski Sharm el-Sheikh, gdje će sudjelovati na međunarodnom summitu s brojnim svjetskim čelnicima, posvećenom pronalaženju trajnog rješenja za okončanje rata u Gazi.
U svom obraćanju Trump je poručio: "Generacije koje dolaze pamtit će ovaj trenutak kao onaj kada se sve počelo mijenjati – i to nabolje. Konačno, duga noćna mora je završena, ne samo za Izraelce, već i za Palestince." Kraj rata u Pojasu Gaze opisao je kao "nevjerojatnu pobjedu za Izrael i za svijet", naglasivši da je "Izrael postigao svaku moguću pobjedu silom oružja" i da se oružjem više ništa ne može postići. Dodao je da ne voli rat, ali "moja osobnost teži okončanju ratova – i čini se da u tome uspijevam". Trump je istaknuo da Sjedinjene Države "provesti mir snagom" i da posjeduju "oružje o kojem nitko nikada nije sanjao". Ponovio je da Hamas mora biti razoružan, sigurnost Izraela više neće biti ugrožena i da država sada može "težiti miru i osigurati da se ratovi više nikada ne ponove". Zaključio je da su postigli nemoguće i vratili taoce kući.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, u svom govoru pred Knessetom u prisutnosti Trumpa, izjavio je da je "predan ovom miru". Pohvalio je Trumpa za ključnu ulogu u posredovanju u prvoj fazi sporazuma između Izraela i Hamasa, u sklopu kojeg su vraćeni svi živi izraelski taoci. "Donald Trump najveći je prijatelj kojeg je Država Izrael ikada imala u Bijeloj kući. Nijedan američki predsjednik nikada nije učinio više za Izrael", rekao je Netanyahu.
Netanyahu je pohvalio izraelsku vojsku, istaknuvši da je Tel Aviv "postigao izvanredne pobjede nad Hamasom". Potvrdio je da je Izrael otvoren za "nove mirovne sporazume" te se izravno obratio Trumpu riječima: "Pod vašim vodstvom možemo sklopiti nove mirovne sporazume s arapskim državama u regiji i s muslimanskim državama izvan regije." Govor je zaključio porukom: "Nitko ne želi mir više od naroda Izraela."
Izraelski predsjednik Isaac Herzog najavio je da će Donald Trumpu dodijeliti najviše civilno odlikovanje Izraela, "kao priznanje za njegovu ulogu u oslobađanju talaca u Gazi i doprinosu okončanju rata". Herzog je pohvalio Trumpa za neumorne napore u vraćanju izraelskih državljana i stvaranju temelja za novo doba Bliskog istoka.
Nakon posjete Izraelu, Trump je otputovao je u Sharm el-Sheikh u Egiptu kako bi sudjelovao na mirovnom summitu posvećenom proglašenju mira i okončanju rata u Gazi. Ovaj skup bio je izuzetno važan zbog prisustva više od dvadeset svjetskih čelnika i ključnih međunarodnih institucija, što je pokazalo koliku važnost međunarodna zajednica pridaje zaustavljanju krvoprolića u Pojasu Gaze.
Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi i američki predsjednik Donald Trump supredsjedali su samitom u Sharm el-Sheikhu. Na sastanku je sudjelovao i glavni tajnik UN-a António Guterres, dok ni Izrael ni Hamas nisu bili prisutni. Diplomatski krugovi istaknuli su da je dolazak tolikog broja državnika dokaz odlučnosti svijeta da se sukob u Gazi zaustavi.
Prema diplomatskim izvorima, SAD, Egipat, Katar i Turska potpisali su dokument kojim se jamčio sporazum o prekidu vatre u Gazi. Egipatsko predsjedništvo istaknulo je da je cilj summita bio formalno okončanje rata i uspostava mehanizma za upravljanje Pojasom Gaze, područjem koje je u protekle dvije godine bilo devastirano sukobima. Zemlje posrednice preuzele su ulogu jamaca provedbe sporazuma.
Egipatski predsjednik El-Sisi odlikovao je Trumpa Ordenom Nila, najvišim egipatskim odličjem, "u znak zahvalnosti za njegov izvanredan doprinos mirovnim naporima i smirivanju sukoba, posebno za ključnu ulogu u zaustavljanju rata u Gazi", izjavio je glasnogovornik predsjedništva Mohamed El-Shenawy.
Glasnogovornica ureda premijera Benjamina Netanyahua izjavila je da "nijedan izraelski dužnosnik neće prisustvovati summitu". Hamasov vođa Hussam Badran također je potvrdio da pokret neće sudjelovati u procesu potpisivanja sporazuma. Američki predsjednik Donald Trump nazvao je sporazum o Gazi možda svojim "najvećim postignućem", dodajući da popis sudionika summita "pokazuje kako je svijet ujedinjen oko plana mira za Gazu". Prisustvo palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa ocijenio je vrlo pozitivnim.
Uz El-Sisija,Trumpa i Guterresa, summitu su nazočili jordanski kralj Abdullah II., emir Katara šeik Tamim bin Hamad, kralj Bahreina Hamad bin Isa Al Khalifa, palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, predsjednik Indonezije Prabowo Subianto, predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev, francuski predsjednik Emmanuel Macron, ciparski predsjednik Nikos Christodoulides, njemački kancelar Friedrich Merz, irački premijer Mohammed Shia al-Sudani, britanski premijer Keir Starmer, talijanska premijerka Giorgia Meloni, španjolski premijer Pedro Sánchez, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, armenski premijer Nikol Pashinyan, mađarski premijer Viktor Orbán, pakistanski premijer Shehbaz Sharif, kanadski premijer Mark Carney, norveški premijer Jonas Gahr Støre, potpredsjednik UAE i premijer Mohammed bin Rashid, kuvajtski premijer šeik Ahmad Abdullah al-Ahmad al-Sabah, omanski ministar vanjskih poslova Badr al-Busaidi, glavni tajnik Arapske lige Ahmed Aboul Gheit, predsjednik Europskog vijeća António Costa te indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar.
Održavanje summita u Sharm el-Sheikhu i prisustvo tolikog broja svjetskih čelnika jasno pokazuje da međunarodna zajednica vidi nužnost aktivnog uključivanja u zaustavljanje sukoba u Gazi. Iako Izrael i Hamas nisu bili izravno prisutni, mehanizmi posredovanja SAD-a, Egipta, Katara i Turske daju legitimitet i okvir provedbi prekida vatre. Ovaj skup simbolizira koliko globalni akteri sada smatraju stabilizaciju Bliskog istoka strateškom prioritetom te pokazuje da diplomacija i međunarodno ujedinjenje mogu imati neposredan utjecaj na humanitarne i sigurnosne izazove u regiji.
Svi se pitaju što će se dogoditi nakon razmjene i potpisivanja sporazuma, jer glavna prepreka ostaje razoružanje Hamasa. Trump je dao do znanja da Hamas u ovom trenutku neće biti razoružan, već ga smatra partnerom u procesu. Pohvalio je Hamas kao "vrlo jake, pametne i sposobne pregovarače" i dodao da je osobno razgovarao s njihovim vodstvom kako bi ih uvjerio da Izrael neće nastaviti bombardiranja nakon razmjene zatvorenika. Trump je naglasio da Hamas ima priliku "postati uspješan ako iskoristi šansu za mir". Ova izjava Donalda Trumpa, kojom potvrđuje da su Sjedinjene Države dale "zeleno svjetlo" Hamasu za provođenje unutarnjih sigurnosnih operacija u Pojasu Gaze, predstavlja iznimno važan politički signal u poslijeratnom razdoblju regije. Takva odluka označava svojevrsno priznanje američke administracije da Hamas, iako službeno označen kao teroristička organizacija, i dalje ima de facto kontrolu nad određenim dijelovima Gaze i sposobnost održavanja reda nakon prekida neprijateljstava.
Hamas privremeni partner
Trumpova formulacija da Hamas "želi zaustaviti probleme" sugerira pragmatičan pristup, privremeno dopuštanje Hamasu da preuzme ulogu unutarnje sigurnosti kako bi se spriječio kaos i vakuum vlasti u razorenom teritoriju. To odražava klasičnu američku logiku kriznog menadžmenta: stabilnost prije transformacije. Drugim riječima, Washington ne želi raspad reda dok se pokušava implementirati političko rješenje koje bi dugoročno trebalo razoružati Hamas i uspostaviti novu, međunarodno prihvatljivu upravu u Gazi. Hamasovo raspoređivanje snaga unutarnje sigurnosti i obračun s klanovima i kriminalnim skupinama pokazuje da je situacija na terenu daleko od stabilne. Sukobi unutar samog društvenog tkiva Gaze upućuju na to da bi potpuni kolaps institucija mogao dovesti do anarhije, što bi ugrozilo i humanitarne napore te obnovu. Hamas time, barem privremeno, preuzima funkciju policije, pokušavajući uspostaviti red i legitimitet pred stanovništvom koje je iscrpljeno ratom.
Zanimljivo je da je Hamas u svojem priopćenju ponudio amnestiju kriminalcima koji nisu "povlačili krvave poteze", što pokazuje želju da se kroz kontrolu i pomirbu učvrsti minimalna razina reda. No, iz Trumpove perspektive, dopuštanje takvih aktivnosti Hamasu vjerojatno je taktički ustupak, vremenski ograničen i usmjeren na sprječavanje dodatnog nasilja među Palestincima. U širem kontekstu, ova odluka otvara niz pitanja: je li ovo korak prema implicitnom priznavanju Hamasa kao privremenog upravitelja Gaze, ili samo dio američkog plana da se postupno uspostavi nova, međunarodno nadzirana vlast? Trumpovo "tko zna" na kraju izjave pokazuje da je i sam svjestan nepredvidivosti situacije. U svakom slučaju, Washington se očito kreće između realpolitike i vlastite deklarirane strategije demilitarizacije Gaze, balansirajući između sigurnosti, humanitarnih potreba i političkog pritiska da se Hamas na koncu ukloni iz strukture vlasti.
Otvori KEKS Pay
