Vlada je danas osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda "Jadran" i druge vojne imovine od Crne Gore. Važnost tog pitanja je dvostruka: bilateralno, jer potvrđuje trajni interes i pritisak za rješavanje problema vojne imovine bivše JNA kao ključnog otvorenog pitanja, te multilateralno, budući da je to jedan od razloga zbog kojih Hrvatska u pregovorima o pristupanju Crne Gore Europskoj uniji uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici.
Predsjednikom povjerenstva, čija je zadaća da aktivno vodi pregovore s tom susjednom zemljom, imenovan je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a u tijelu su još Andreja Metelko-Zgombić i Vanda Babić Galić iz MVEP-a te Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva obrane.
Hrvatska smatra školski brod "Jadran" svojom imovinom. Matična luka mu je Split, ali početkom Domovinskog rata našao se na remontu u Crnoj Gori i otad ga tamošnje vlasti odbijaju vratiti. – Hrvatska potiče aktivan i otvoren dijalog s Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na temelju važećih međunarodnog prava – rekao je državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Frano Matušić.
Sudbina broja "Jadran" možda najbolje ocrtava dvije struje u Crnoj Gori – onu prozapadnu i onu čiji političari djeluju kao produžena ruke Srbije, ali i Rusije. Neke od njih – predsjednika parlamenta Andrija Mandića, poslanika Milana Kneževića te potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića – Hrvatska je, nakon donošenja sporne Rezolucije o Jasenovcu, proglasila nepoželjnima. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokracije i Demokratske narodne partije, koje su bile utemeljitelji nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i ministar obrane Dragan Krapović, koji je zabranio sudjelovanje crnogorskim vojnicima u mimohodu za Oluju, unatoč, u ovom kontekstu, bizarnoj činjenici da se crnogorski vojni časnici školuju u hrvatskim vojnim učilištima i da su obje države članice NATO-a. Osim toga izazvao je skandal kad je naručio značke za posadu broda "Jadran", stavljajući ga pod crnogorsku ingerenciju. Premijer se ipak distancirao od poteza svog ministra, a kako se doznaje, stigla je i isprika Hrvatskoj.
Školski brod "Jadran" jedan je od niza otvorenih pitanja, među kojima su očekivanje da Crna Gora procesuira ratne zločine na višoj razini, obveza zaštite žrtava, uključujući kompenzaciju i isplatu odšteta, te rad na pronalasku nestalih osoba. Tu je i pitanje granice – na temelju Protokola o privremenom graničnom režimu iz 2002., Hrvatska smatra da je pitanje kopnenog razgraničenja riješeno i da je jedino otvoreno pitanje ono koje se odnosi na razgraničenje na moru. Iako privremeni režim funkcionira bez problema, Hrvatska smatra da treba nastaviti bilateralne razgovore i raditi na tome da se pokuša doći do utvrđivanja zajedničke državne granice neposrednim dogovorom i sklapanjem ugovora o granici. U Crnoj Gori ipak su napravljeni neki pozitivni koraci prema Hrvatskoj, kao što je povrat doma kulture u Donjoj Lastvi, no iza svakog takvog slijede dva koraka unatrag. Odnos s Hrvatskom nije samo bilateralno pitanje, kakvim ga neki u Crnoj Gori žele prikazati. Poruku da su dobrosusjedski odnosi i suradnja natkriljujuće načelo pregovora, crnogorski političari čuli su više puta, i to u samom Bruxellesu. U tom kontekstu, Hrvatska im je, zapravo, najmanji problem, a na prvom mjestu trebali bi se posvetiti stanju u državi dok ne odluče kojim će smjerom.
Otvori KEKS Pay
Brod je bio imovina SFRJ a ne samo Hrvatske