Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Mladi Hrvati otkrili zašto nisu nikome dali svoj glas na predsjedničkim izborima

Desetak mladih s kojima smo razgovarali kaže da ne žele zaokruživati kako bi glasali protiv. Kandidat koji je “manje zlo” za njih nije opcija, kažu, oni žele dobrog kandidata.
11. siječnja 2020. u 19:52 26 komentara 7708 prikaza
Mladi iz I. gimnazije
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Oni su mladi i perspektivni, nipošto apolitični, stalo im je do zemlje čija su budućnost, informiraju se i prate aktualnosti, žele napredak i svjesni su važnosti političke participacije, no na izborima – nisu nikome dali svoj glas.

Andrej Plenković VELIKI INTERVJU Plenković: Uz jedinstvo HDZ-a pobijedit ćemo na izborima, a Škoro je preuzeo retoriku Mosta

Razgovarali smo s desetak mladih osoba, od kojih su većini protekli predsjednički izbori bili prvi na kojima su mogli participirati, ali unatoč tome oni nisu izašli barem na jedan od dva izborna kruga ili su na biralištima svoj listić poništili. I ne, to nije zato što im je taj dan bilo hladno, jer im se nije dalo ili su imali pametnijeg posla, nisu zaboravili ili bili nemarni, napominju, svjesni kako je vrlo izgledno da će ih se zbog njihova (ne)činjenja prozivati. Njihove odluke da ne glasaju zapravo su dobro promišljene i iza njih stoji jasan politički stav da izbora zapravo nisu ni imali jer ni jedan od kandidata kao ni jedna od politika u Hrvatskoj trenutačno njihov glas ne zaslužuju. Da ta odluka nije tek hir, snažno argumentiraju i u razgovoru se svojih stavova čvrsto drže zamjerajući svim kandidatima što se nisu dovoljno angažirali oko pitanja koja bi zanimala mlade. I dok je tako, njihovi će listići ostati neiskorišteni jer ne žele zaokružiti jedno ime samo kako bi glasali protiv drugoga. Kandidat koji je “manje zlo” za njih nije opcija, oni žele dobrog kandidata.

Dragan Bagić i Božo Skoko: Dobar dio Milanovićevih glasača o njemu je prije tri-četiri godine govorio sve najgore

‘Kazalište Pantovčak’

– U prvom krugu bilo je čak 11 kandidata, a većina ljudi s kojima sam razgovarala planirala je poništiti listić ili glasati za to famozno manje zlo. Između toliko ljudi nije bilo ni jednog kandidata kojeg bi se objektivno moglo nazvati kvalitetnim izborom. Kriteriji koje sam čula bili su “taj će nas manje sramotiti” ili “bolje zlo koje poznaješ” – govori 20-godišnja Matea Grgin, studentica iz Samobora.

Ističe da njezin stav potvrđuje činjenica da gotovo 50 posto birača nije uopće izašlo na izbore, a nevažećih glasačkih listića bilo je dvostruko više nego u dosadašnjim izborima.

Specijalistički timovi Stomatološke poliklinike Zagreb odlaze u vrtiće i škole Grada Zagreba Edukacija i pregledi Mala škola sprječavanja karijesa kod djece: Evo što bi svaki roditelj trebao znati

– Nisam stručnjak, ali čini mi se da to nije normalno, već pokazatelj da sa sustavom, društvom, ili s oboje, nešto nije u redu. Sada je tako kako je, trebamo vidjeti što će nam “kazalište Pantovčak” sve prirediti u idućih pet godina. Moje je mišljenje da se najvjerojatnije ništa neće promijeniti. Samo novo-staro lice na televiziji dok su mirovine male, obrti se zatvaraju, a mladi iseljavaju – oštra je Matea koja glasačko pravo ima već gotovo tri godine, no nije ga iskoristila ni na jednim izborima prije ovih iako političku situaciju u zemlji prati.

– Po svemu što sam do sada čula, kandidati vrsno izbjegavaju dati izravan odgovor na pitanja, da ne bi slučajno morali ispuniti neko obećanje, a i sam proces sučeljavanja je zbunjujući i neadekvatan – ističe, a kandidatima na debatama zamjera što je izgledalo kao da imaju unaprijed pripremljena pitanja i odgovore te međusobna podbadanja na ideološkoj osnovi.

– Neka od svjetonazorskih pitanja bila su krajnje nepotrebna, a tko je i zašto odlučio da je nužno ispitati mišljenje kandidata o Tuđmanu umjesto nekih ozbiljnijih, aktualnih tema vezanih za ovlasti predsjednika, meni stvarno nije jasno – kaže Matea Grgin koja kao jedinu svjetlu točku prvog kruga ističe Darija Juričana, ali ne kao kandidata za kojeg bi glasala jer nije ponudio ozbiljan program. Svidjelo joj se, kaže, što je medijski prostor dobio netko tko je očito svjestan problema u državi poput korupcije i tko se ne libi progovoriti o njima.

– Prazna obećanja i djetinjasta prepucavanja ostalih kandidata mlade mogu samo baciti u depresiju. I dok je tako, izbore izbjegavam jer odbijam koncept glasanja za manje zlo – zaključuje ova studentica, a na svakim novim izborima priliku za svoje prvo glasanje dobiju i maturanti koji su tek napunili 18 godina. Među njima su i Ana Predrijevac, Lucija Maračić te Mateo Deak iz Zagreba.

Miroslav Škoro EKSKLUZIVNO Škoro: Vidjet će oni još što je moj domet. Neka se brinu za vlastiti

– U prvom krugu jednostavno sam prekrižila sva imena na listiću jer smatram da nitko nije bio dovoljno kvalitetan da bih mu dala svoj glas. U drugom krugu sam ipak izašla na izbore i priznajem da je to bilo prvenstveno pod utjecajem roditelja – kaže Ana Predrijevac te dodaje kako joj smeta što ne postoji platforma na kojoj bi se mladi, novi birači mogli više informirati o politici. Ovako su prepušteni onome što čuju u obitelji i od vršnjaka umjesto da sami stvore svoj stav.

– Debate sam gledala, ali to nije nimalo usmjereno na nas mlade. Kandidati govore nerazumljivo, kao da ne žele reći ništa jasno i uopće se nisu približili mladima. Nitko nije ni spomenuo svoje mišljenje o “Školi za život”, kao da su zaboravili da i učenici mogu glasati. Obrazovanjem se uopće ne bave – kaže Ana Predrijevac, a s njom se slaže i Lucija Maračić koja se o izborima informirala gledajući sučeljavanja, no ističe kako pritom nije čula ništa što bi nju konkretno zanimalo. Ipak, svoj je politički stav formirala te je stoga izašla u prvi krug izbora.

– Glasala sam za Daliju Orešković jer sam htjela dati priliku nezavisnoj kandidatkinji koja je predstavila konkretan program. Ne sviđa mi se što se u hrvatskoj politici stalno izmjenjuju HDZ i SDP, ne bismo trebali biti prisiljeni birati samo između njih. Mislim da je vrijeme da mladi izaberu neke svoje nove političke opcije – kaže Lucija Maračić koja je stoga u drugom krugu izbora svoj listić poništila. Smatra, ističe, da nema razlike između kandidata SDP-a i HDZ-a i zato nije htjela birati “manje zlo”, a isti stav ima i njezin kolega Mateo Deak. U prvom krugu na izbore nije izašao, a u drugom je listić poništio jer smatra da njegov glas neće ništa promijeniti. Rezigniran stav rezultat je činjenice, kaže, da Hrvatska većina već godinama glasa za dvije najveće stranke te stoga on iščekuje vrijeme kada će se to konačno promijeniti.

Lino PRIRODNO I FINO Od majčinog mlijeka do kompletnog menija: Kako odabrati nabolje namirnice za vašu bebu

Birokratska kočnica

Oba je kruga predsjedničkih izbora odlučila propustiti i 23-godišnja Donatella Pauković iz Novske koja trenutačno studira na Sveučilištu u Bologni.

– Trenutačno sam na studentskoj razmjeni u Italiji te, iako božićne praznike jesam provela u Hrvatskoj, datumi 22. prosinca i 5. siječnja ipak su me zaobišli. Zapravo, preciznije bi bilo reći da sam ja zaobišla njih – iskrena je Donatella koja priznaje kako je namjerno odlučila putovati na dane izbora. Iako joj je prijatelj iz Italije predložio pomoć u pronalasku načina da glasa i u Italiji, i tu je opciju odbila, a za to navodi jasne razloge.

– Budući da sam bila odsutna, jedini mogući način informiranja bio mi je putem internetskih portala i društvenih mreža. No nijedna kampanja tim putevima nije doprla do mene. Pogotovo ne u tolikoj mjeri da bih sa sigurnošću odlučila za koga ću glasati – ističe Donatella koja kaže kako je očekivala od kandidata da se barem malo više okrenu mladim glasačima.

Biračka kutija ANALIZA BIRAČA Drugi krug obilježio zanimljiv fenomen: Značajan izlazak birača koji nisu izašli u prvom krugu

No oni su i temama, ali i načinom komunikacije to propustili učiniti.

Bologna poslužila kao izgovor

– Kampanje nisu učinile mnogo da mi pomognu u odabiru. Zato mi je odsutnost poslužila kao vrlo dobar izgovor za izbjegavanje izbora – priznaje Donatella Pauković. Sadržaj koji kandidati jesu, odnosno nisu ponudili mladima kritizira i 23-godišnja Valentina Pervan koja je godinama živjela u Kaštel Sućurcu, no sada studira u Zagrebu.

– Ako je tu i tamo i bilo neke teme vezane uz mlade, teme o prošlosti zasjenile su one o budućnosti. Nisam uočila da se itko od kandidata na konkretan način dotaknuo neke teme o mladima, eventualno su spominjali njihov odlazak ih Hrvatske, ali nisu ponudili nikakvo rješenje da se iseljavanje zaustavi – kaže Pervan koja smatra kako je izostalo i direktno obraćanje kandidata mladima, kao što se to čini, primjerice, s nekim drugim skupinama.

– Ne samo da ne misle o mladima koji su moja generacija, što je tek su onima koji sada imaju, primjerice, 13 godina i koji će krajem ovog predsjedničkog mandata napuniti 18? – pita se Valentina Pervan koja smatra da su se kandidati trebali direktno u kameru obratiti mladima te im ponuditi neka konkretna rješenja, izraziti zanimanje za sadašnju populaciju mladih, ali i onu koja će tek doći.

glasački listići REKORDNI BROJ NEVAŽEĆIH LISTIĆA Za nevažeće listiće 'krivi su' kandidati

– Mislim da je većina mladih politički pasivna i to smatram lošim za demokratsko društvo. Također, smatram da većina „problema“ u Hrvatskoj proizlazi iz toga što ljudi zapravo ne poznaju svoja prava ili ih ne koriste – smatra Pervan koja podsjeća kako mnogo studenata ima drugačije mjesto prebivališta od mjesta boravišta zbog studiranja te kako mnogima nije objašnjenja procedura glasanja u tom slučaju. Kandidati nisu, primjerice, ni jednom govorili o tome u javnosti, a riječ je o velikom broju mladih. Organizacija glasanja je iz doba naših baka.

– Trebalo bi razmisliti o tome utječe li način glasanja na izlaznost i odaziv birača i bismo li zaista bili politički aktivniji da imamo sustav online glasovanja kao što ima, primjerice, Estonija? – kaže Valentina, a da je birokracija na koju inače mladi nisu navikli često problem pri glasovanju, smatra i 25-godišnja Mia Musulin iz Zadra.

– Prebacivanje glasačkog mjesta mora se odraditi 10 dana prije izbora, što je ove godine padalo baš u vrijeme blagdana – upozorava Musulin te dodaje kako i prevelik broj kandidata može djelovati zbunjujuće, posebice na sučeljavanjima. To odgovara sve češćim kritikama da je broj potpisa koje treba skupiti za kandidaturu premalen.

Adventski ugođaj na jugu Adventski ugođaj na jugu Split i Dubrovnik omiljeni su gradovi na Jadranu, a evo što nude tijekom blagdana

Previše kandidata

– Smatram da je kandidata u prvom krugu definitivno bilo previše, nekolicina njih na sučeljavanju nije rekla baš ništa značajno pa mi nije bio potpuno jasan razlog zbog čega su se uopće kandidirali, ali mi je nakon prvog kruga bilo kristalno jasno zašto su imali 0,15 posto glasova i slično – kaže Musulin koja također smatra da u Hrvatskoj još nema šanse za realnu treću opciju, uz HDZ i SDP, unatoč nekim pokušajima pojedinaca i novih stranačkih opcija. Također, zamjera kandidatima teme kojima se nikako nisu uspjeli približiti mladima.

– Uz povremeno spominjanje teme iseljavanja mladih, koja je dobila minimum vremena, previše se pričalo o prošlosti, krivilo ovoga za ono i onoga za ovo. Kandidati su se posebno u drugom krugu previše vraćali na nešto što se već dogodilo, gotovo i zaboravilo, što ne treba ne spomenuti i s čim svakako treba povući paralelu, ali nikako u tolikoj mjeri – ističe Mia te dodaje kako su nju kao mladu osobu koja studira i gradi karijeru zanimale teme zapošljavanja nakon diplome, strategije za mlade, volontiranja i stručnog osposobljavanja. Popis tema koje zanimaju mlade očito je dug, no s druge strane popis tema o kojima su govorili kandidati spominjući mlade praktički ne postoji. Mladi se slažu da im političari na ovim izborima nisu ponudili ništa, kako su onda očekivali njihov glas?

Muk u stožeru Kolinde Grabar-Kitarović

Milanka Opačić
Kuća s okućnicom vrijedi 200.000 kn
Juričan o imovinskoj Milanke Opačić: Mico, više od kuće vrijedi jedan trosjed u stanu tvoga vođe
Zaposlenici HEP-a na Advent Run utrci u Zagrebu
U EUROPSKOM VRHU
Podrška sportu i sportašima kao dio poslovne filozofije
  • simonske:

    Već dugo vremena pišem i govorim isto jer naša zemlja ide u provaliju ako nastavimo sa ustašama i partizanima.Stop i već jednom trebamo govoriti i raditi isto i skupa reći dosta tom teroru na psihu ljudi i koga briga s ... prikaži još!s kim su političari sjedili već dali su nešto dobro napravili .Život je kratak da bi stalno šetali u krugu ,nama treba bolji standard i to svima ne samo nekima.Naša politika se vodi po kafićima i ulicama.Prvo što se piše po novinama kad je Milanović dobio dali će se Tito vratiti.Novinari bi trebali biti ti koji potiču ljude da budu bolji dok oni huškaju na mržnju.Dali Hrvatska ne zaslužuje biti normalna .

  • nista_ne_znam:

    Dzaba placeno skolovanje ovima koji ne glasaju.

  • marko_markovic:

    Mladi i vrlo neodgovorni, najblaže rečeno, politički neobrazovani, i nezaintetesirani za budućnost koju su im osigurali roditelji u ovom devijantnom društvu. Što manja izlaznost, veći utjecaj stranaka i mogućnost manipulacije glasovima.