Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Plenković: Uz jedinstvo HDZ-a pobijedit ćemo na izborima, a Škoro je preuzeo retoriku Mosta

- Škoro je preuzeo retoriku Mosta. Za njega su HDZ i SDP isti. Ne može to biti njegova originalna teza. Tu ne vidim iskrenost
10. siječnja 2020. u 22:40 101 komentara 11337 prikaza
Andrej Plenković
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

U prvom intervjuu nakon predsjedničkih izbora, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković govori, između ostalog, o stanju u HDZ-u, o tome je li stranka otišla ulijevo, o unutarstranačkim previranjima i gubljenju potpore dijela birača, odnosu s novoizabranim predsjednikom Zoranom Milanovićem te s Miroslavom Škorom, hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije, o proširenju i budućnosti Unije.

Miro Kovač MIRO KOVAČ: Očekujem da poštujemo rokove i izbori u HDZ-u budu na proljeće

Kad će biti unutarstranački izbori u HDZ-u? Prije ili poslije parlamentarnih izbora?

Na vrijeme ćemo donijeti sve potrebne odluke. Ove godine imamo i parlamentarne izbore, a kao što vidite, Hrvatska ujedno predsjeda Vijećem Europske unije.


Neki mogući izazivači jasno artikuliraju svoje nezadovoljstvo vođenjem stranke. Koga očekujete kao svoje protukandidate?

Poštujem želje svih kolega. Svatko tko smatra da može dati svoj doprinos može se kandidirati, a članstvo će odlučiti. Kada sam preuzeo HDZ, moja je ambicija bila da svoje iskustvo, znanje i radnu energiju stavim u službu podizanja životnog standarda, oporavka gospodarstva, razvoja svih krajeva Hrvatske te snažnije i prepoznatljive Hrvatske u svijetu. Iako je još mnogo posla pred nama, smatram da smo na svim tim područjima ostvarili vidljiv i mjerljiv napredak. Osim toga, u četiri nepune godine napravili smo puno za HDZ i njegovo članstvo, konsolidirali smo stranku koja danas financijski posluje u plusu, bez dugova i kredita. Pobijedili smo na parlamentarnim, lokalnim i europskim izborima i vodimo Hrvatsku u dobrom smjeru. To ćemo nastaviti i dalje. Uz jedinstvo stranke i brojna postignuća ove Vlade siguran sam da možemo ostvariti pobjedu na parlamentarnim izborima.

Video: Intervju s Andrejem Plenković

Ovoga tjedna održali ste sastanak Predsjedništva i Nacionalnog vijeća te analizirali rezultate i gubitak predsjedničkih izbora. Koji su zaključci?

Nakon što sam dao svoju analizu izbora, saslušali smo i šefa izbornog stožera Ivana Anušića, kojem zahvaljujem na velikom angažmanu, kao i svim drugim članicama i članovima HDZ-a, imali smo temeljitu političku raspravu i Predsjedništva i Nacionalnog vijeća te članova Vlade. Sastanak sam sazvao sredinom prošlog tjedna jer smo htjeli odmah analizirati rezultate. U toj raspravi jednoglasno je pružena potpora smjeru politike HDZ-a i Hrvatske koju vodimo. Dogovorili smo, osim uzimanja u obzir svih objektivnih i subjektivnih elemenata u kampanji koji su doveli do ovakvog rezultata, da će sve naše županijske organizacije i GO HDZ-a Grada Zagreba pripremiti svoju političku analizu da vidimo zašto su rezultati negdje bili bolji ili slabiji te što moramo popraviti uoči parlamentarnih izbora.

Domagoj Hajduković DOMAGOJ HAJDUKOVIĆ: S HDZ-om nikada i ni pod kojim uvjetima nema velike koalicije

Gdje HDZ danas vidi sebe? Pozicionirali ste se kao demokršćanska stranka, ali mogućih koalicijskih partnera realno više nemate i pojavljuje se teza o velikoj koaliciji. S druge strane, kakva je budućnost odnosa HDZ-a prema potencijalnoj stranci i listi Miroslava Škore ako se on odluči na izbore?

Ambicija nam je da javnosti još detaljnije i uvjerljivije prezentiramo postignuća naše Vlade jer se nalazimo u  apsurdnoj situaciji: danas kad su svi rezultati Vlade na ekonomskom, socijalnom, sigurnosnom, međunarodnom i vrijednosnom planu neusporedivo bolji nego prije, ponajprije za hrvatske građane, ti konkretni pomaci nisu dovoljno vrednovani, prepoznati i uspoređeni s izuzetno lošim stanjem koje smo zatekli. Naša je zadaća da nakon izbora HDZ ostane najjača i pobjednička stranka te sam siguran da ćemo taj cilj ostvariti. U ovakvom izbornom sustavu, osim u nekakvim velikim predizbornim koalicijama, nije izgledno da jedna stranka samostalno osvoji više od 76 mandata te je stoga potrebno naći partnere u Hrvatskom saboru. Mi ćemo, kao uvijek, a to je  bio naš put i nakon izbora 2016., tražiti partnere koji su nam programski i svjetonazorski bliski. Naš odabir Mosta i svih zastupnika manjina te nekoliko zastupnika koji su nam tada željeli dati potporu bio je prirodan i logičan. Do raskida suradnje došlo je zbog nelojalnog poteza Mosta kad nisu htjeli podržati kolegu koji je s njima bio i u prijašnjoj Vladi. Tu je bit razlaza. Nakon svega što je uslijedilo i svega što su zastupnici Mosta govorili u Hrvatskom saboru protiv HDZ-a i Vlade, zaista bi se trebalo čuditi da netko iz HDZ-a daje potporu nekome koga Most podržava. Uostalom, svi ozbiljni ljudi već su napustili Most.


Je li Miroslav Škoro svjetonazorski blizak onome kako je HDZ danas postavljen ili se razlikuje? Što je HDZ danas i koje su njegove politike?

Gospodina Škoru poznajem iz samo jedne situacije, kad smo zajedno bili u kampanji Mate Granića 2000. Ni tada, a ni poslije, kad je bio zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru i generalni konzul u Pečuhu, nisam vidio da je igdje zabilježen njegov koncepcijski, identitetski ili svjetonazorski problem s temeljnim načelima i vrijednostima HDZ-a. No slušajući njegove nastupe, primijetio sam da je on preuzeo retoriku Mosta. Za njega su HDZ i SDP isti. Moram priznati da mi je to malo bizarno od čovjeka koji je bio zastupnik HDZ-a te se pripremao za gradonačelnika Osijeka. Ne može to biti njegova originalna teza. Tu ne vidim iskrenost. Cijelo vrijeme imam dojam da izgovara tuđe teze. Za razliku od njega – govorim ono što mislim “what you see is what you get”. Stojim iza onoga što je bio moj program u HDZ-u. Išli smo odabrati one koji su nam svjetonazorski bliski, a oni su rekli da Zdravko Marić ne može biti ministar. OK, hvala i doviđenja. Nekoliko je zastupnika koje smo stavili na liste otišlo samo. Stoga smo parlamentarnu većinu održali s partnerima koji dijele ključne ciljeve programa Vlade, poput HNS-a.

Kažete da treba ispričati priču o postignućima Vlade. Kako ćete uvjeriti dio članstva i birača da svjetonazorski HDZ nije otišao lijevo?

To je lažna teza koju je u politički prostor ubacio Zoran Milanović još u kampanji 2016. obmanjujući birače i članove HDZ-a, a to je radio i u ovoj predsjedničkoj kampanji. Lažno me optužio da „gore mislim o predsjedniku Tuđmanu nego on“, a da tu besmislicu nije ničim potkrijepio – jer nije ni mogao. O predsjedniku Tuđmanu imam visoko mišljenje, a njegova je konstrukcija perfidna obmana. To su ozbiljne laži s velikom političkom štetom. Secirajmo do kraja tu izmišljenu tezu da je HDZ skrenuo ulijevo. Koji su to elementi po kojima je HDZ skrenuo u lijevo? Marakeš? Globalni sporazum kojim se reguliraju uređene migracije, uz 6500 hrvatskih policajaca koji svakodnevno rade na sprečavanju nezakonitih migracija i apsorpciji 270 milijuna eura za Schengen. Kome je to problem? Od poštovanja vrijednosti Domovinskog rata, jačanja položaja hrvatskih branitelja, policije, vojske, vraćanja Dana državnosti 30. svibnja, uspostavljanja odličja predsjednika Franje Tuđmana... Ne znam koji bismo mi to element trebali napraviti pa da netko kaže da su naše politike nedovoljno domoljubne. Onda postoji i tema suradnje s nacionalnim manjinama. Više sam puta zamolio kolege da mi objasne kako su mogli 2004. nakon „Hristos se rodi“ godinama imati potpredsjednika vlade iz SDSS-a u HDZ-ovoj Vladi, a sad bi nekima to, 15 godina poslije, trebalo predstavljati problem? Nema odgovora. Ova je parlamentarna većina uključiva Hrvatska u kojoj smo našli balans da i oni koji su demokršćani, i oni koji su liberali, a i manjine, podržavaju Vladu koja rješava brojne relikte hrvatske ekonomske tranzicije koji ispadaju iz ormara. Fiskalna odgovornost, stabilne javne financije, proračunski višak, investicijski kreditni rejting, rapidno smanjenje javnog duga, znatno brža apsorpcija europskih sredstava, veće plaće i mirovine, rekordna zaposlenost i nikad manja nezaposlenost. Premda ima još puno posla poput demografske revitalizacije i sprečavanja iseljavanja, ovo su postignuća koja bitno razlikuju nas od SDP-ove ostavštine.

Lino PRIRODNO I FINO Od majčinog mlijeka do kompletnog menija: Kako odabrati nabolje namirnice za vašu bebu

Dio glasačkog tijela najviše vam zamjera ratifikaciju Istanbulske konvencije.

Upravo smo o toj temi govorili na nizu sastanaka i na Predsjedništvu. Je li 2014., dok sam bio zastupnik u Europskom parlamentu, Kolinda Grabar-Kitarović u kampanji za svoj prvi mandat bila za ovu konvenciju? Jest. Jesu li u toj kampanji dužnosnici HDZ-a – Josipa Rimac, Margareta Mađerić i Miro Kovač – na konferenciji za medije u HDZ-u bili za konvenciju? Jesu. Dakle, to je politička pozicija HDZ-a neovisno o meni. Mi smo u program za parlamentarne izbore 2016. uvrstili Konvenciju zato što smo željeli ojačati mehanizme sprečavanja nasilja protiv žena i nasilja u obitelji. Jer je za HDZ obitelj važna i protivimo se nasilju nad ženama. Ministrica Nada Murganić provela je javnu raspravu, pripremila zakon, prošle su koordinacije i zakon je došao na Vladu. Vodimo računa da je riječ je o Konvenciji koja je na snazi u Italiji i Poljskoj. I što se onda događa? Čujem poruku ljudi kojima neki element smeta, a to je rodna ideologija koja je navodno unutra. Da bismo otklonili bilo čije strahove i poštovali nečiju zabrinutost, stavili smo u članak zakona interpretativnu izjavu kojom jasno kažemo da se konvencijom u naš pravni poredak ni na koji način ne usvaja rodna ideologija, kojoj se i mi protivimo. A bit je Konvencije da osnažimo mehanizme za sprečavanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Kako onaj kome je stalo do obitelji ne želi da se dodatno zaštite žene i djece od divljaka koji ih mlate i maltretiraju i u konačnici razaraju obitelj. Statistiku znamo, fenomen postoji i puno je veći nego što ga žrtve prijavljuju. Usto, naša interpretativna izjava, na koju nijedna država stranka Konvencije nije imala primjedbe, na temelju rasprava u stručnim krugovima Vijeća Europe i EU, mogla bi poslužiti kao „model izjava“ i za druge zemlje u kojima se vode ideološki prijepori o Konvenciji. Ako je Konvencija bila u našem programu, ako želimo da se nasilje u obitelji strože sankcionira, u čemu je onda problem? Konvencija je na snazi godinu dana. Ništa se, ni milimetar, od nekakvih strahova nije obistinilo. A s druge strane, propisali smo i kroz zakonske izmjene, snažnije sankcioniranje te bolju koordinaciju svih resora u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji.

VIDEO: Andrej Plenković: Uskoro ćemo imati stranačke izbore, pa nek se kandidira tko želi

Kako komentirate da to niste uspjeli razjasniti zastupnicima HDZ-a jer se ta tema na kraju pretvorila u unutarstranački problem?

U tome i jest bit. Iskoristila se tema koja je bila dio programa HDZ-a pred izbore.

Tko ju je iskoristio?

Svi oni koji su imali interes da iskoriste tu temu, ne mislim samo na kolege iz HDZ-a. Provodili smo ono što smo se dogovorili da ćemo napraviti, a onda su neki naknadno rekli da s tim imaju problem. Nikada nisam primijetio da je itko od onih koji su se poslije javili da s Konvencijom imaju problem, podignuo ruku na stranačkim tijelima kad smo pisali i usvajali program i rekao: Oprostite, imam problem! Nitko nije rekao ništa prije nego što je to postalo dio politike. No sada je to iza nas, Konvencija je na snazi, a ništa što bi vrijednosno i svjetonazorski bilo u protivnosti politici HDZ-a nije se dogodilo. Donijeli smo ispravan odabir za hrvatsko društvo, a HDZ i iz ove teme na kraju treba izići jedinstven. 

Andrej Plenković TOMISLAV KRASNEC Predsjedanje EU jedno od velikih postignuća Hrvatske


Što znači tvrda kohabitacija sa Zoranom Milanovićem?  

To znači kohabitacija u skladu s Ustavom i zakonom između dvije bitno različite političke opcije.


Kakva je budućnost Kolinde Grabar-Kitarović?

Najprije joj želim zahvaliti na svemu što je učinila u mandatu, posebno na međunarodnom pozicioniranju Hrvatske, na želji da rješava problem demografskih izazova, na zalaganju za decentralizaciju i ravnomjeran regionalni razvoj te brendiranje Hrvatske. Uvijek je imala osjećaj i pokazivala skrb za ugrožene skupine: blokirane, umirovljenike, ljude na rubu siromaštva. Najprije joj želim da se malo odmori i siguran sam da će ona sama najbolje izabrati kako nastaviti svoj politički i profesionalni put.


Milanović je vidi u diplomaciji.

Ne znam ništa o tome. Predsjednica će sama odlučiti o daljnjem političkom putu.

Koliko su naši prioriteti pogođeni s obzirom na osjetljiv trenutak preuzimanja predsjedanja?

Sve što možemo staviti u kontekst gospodarskog rasta i razvoja svih članica Europske unije, jačanja gospodarstva i produbljivanja jedinstvenog tržišta, uključujući tržište rada, konkurentnosti u kontekstu digitalizacije i globalnih izazova te demografskih promjena odnosi se na naš prvi prioritet  – “Europa koja se razvija”. Sve su to teme važne za razvoj Hrvatske.

Hrvatska je uspjela na europsku razinu nametnuti temu demografske revitalizacije koja je na moju inicijativu dio Strateškog programa Unije. Ta je politika, koja je Hrvatskoj i te kako važna, prvi put izrijekom navedena u opisu posla jedne povjerenice, potpredsjednice Europske komisije i hrvatske povjerenice Dubravke Šuice. Sljedeći je prioritet Europa koja povezuje, to uključuje prometnu i energetsku infrastrukturu, digitalno povezivanje, što su i hrvatski građani najbolje osjetili zahvaljujući brojnim projektima koji su se financirali iz fondova EU, od Pelješkog mosta, pomorskih i zračnih luka te željezničkih pruga nadalje. To uključuje i povezivanje građana obrazovanjem, kulturom, sportom. Treći je prioritet Europa koja štiti. Riječ je o sigurnosti građana Europske unije, bilo unutarnjoj ili vanjskoj, od niza prijetnji koje postoje danas u globalnom svijetu. Jedan je od glavnih aspekata zaštita vanjske granice i sprečavanje nezakonitih migracija, na čemu odgovorno radi i hrvatska policija, što je važno i za daljnji put Hrvatske prema članstvu u schengenskom prostoru. Utjecajna Europa na globalnoj razini četvrti je prioritet. Tu želimo gospodarsku snagu članica projicirati na globalnu snagu i ulogu EU kroz sve politike – vanjsku, sigurnosnu, trgovinsku, razvojnu, humanitarnu te djelovanje kroz multilateralne organizacije, a osobito nastavak procesa proširenja EU. Time osnažujemo i hrvatski suverenitet i naš utjecaj u svijetu.

Kolinda Grabar-Kitarović JE LI MOGUĆE DA SE VRATI U POLITIČKU ARENU? Grabar-Kitarović ostaje u Hrvatskoj, no šanse za politički angažman su slabe

Od velikih tema, Brexit će završiti Njemačka, glavnu riječ o pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru 2021. do 2027. (VFO) imat će predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Što ostaje Hrvatskoj i što ćete smatrati uspješnim predsjedanjem?

Činjenica da će Charles Michel biti koordinator pregovora o novome europskom proračunu za Hrvatsku je dobra. Koordinator mora biti neutralan, a njegova nam uloga ostavlja više prostora za zastupanje nacionalnih stajališta u daljnjim pregovorima. U političkom smislu, to je bez ikakve dvojbe najvažniji dosje kojim će se Hrvatska baviti u sljedećim mjesecima. Uz dogovor u Vijeću potrebno je osigurati i dogovor s Europskim parlamentom, uključujući niz sektorskih propisa. Što se tiče Brexita, Hrvatska je spremna dovršiti proces povlačenja u Vijeću i provesti sve procedure nakon suglasnosti Europskoga parlamenta te zaključiti ovu fazu odnosa s Ujedinjenom Kraljevstvom. Istodobno, već od idućeg tjedna počinjemo raditi na pripremama za sljedeću fazu, odnosno pregovore o budućim odnosima između Ujedinjenog Kraljevstva i EU. Treća je tema održavanje sastanka na vrhu između šefova država i vlada članica Europske unije država jugoistoka Europe u Zagrebu početkom svibnja. Hrvatska preuzima odgovornu ulogu u vezi s nastavkom procesa proširenja EU i šalje poruku jačanja europskog projekta i globalne odgovornosti Europe. To je od osobite važnosti za Hrvatsku jer nam je u političkom i gospodarskom interesu imati stabilnost u susjedstvu.

Četvrta je točka Konferencija o budućnosti Europe, a upravo je Hrvatska dobila zadaću koordinirati stavove Vijeća u njezinoj pripremi. Konferencija će osigurati široku raspravu da se vidi kojim putem, nakon Brexita, želimo da ide Europska unija, politički i pravno, s ambicijom da bude bliža građanima i da oni budu što bolje informirani što sve Europa donosi. Nema te organizacije koja bi Hrvatskoj i hrvatskom razvoju dala toliku dodatnu vrijednost nepovratnim sredstvima kojima se financiraju toliki hrvatski projekti, od Pelješkoga mosta, LNG terminala, širokopojasnog interneta, ulaganja u cestovnu, željezničku infrastrukturu, obrazovne institucije i dr.

Andrej Plenković
1 / 45
Politički vrh Europske unije na svečanom koncertu u HNK-a

Pravi pregovori oko VFO-a tek slijede. Zna se da će biti smanjena sredstva za koheziju, koja je izuzetno važna za Hrvatsku te za poljoprivredu. S kojim bi financijskim dogovorom Hrvatska bila zadovoljna?

Prije svega, kod izrade novoga europskog proračuna, koji je ujedno naš proračun, jer su njegovi korisnici i hrvatski građani, mi ćemo štititi hrvatske nacionalne interese. Hrvatska će u pogledu Višegodišnjeg financijskog okvira, kao predsjedateljica Vijećem, pomoći naporima predsjednika Europskog vijeća Michela te kroz konzultacije s drugim članicama, ali osobito u tzv. međuinstitucionalnim dijalogu, između Vijeća, Komisije i Europskog parlamenta, da se u razumnom roku postigne politički kompromis o ukupnom okviru proračuna i distribuciji sredstava u pojedinim prioritetima, usvoji na vrijeme i pedesetak zakonskih akata koji se donose zajedno između Vijeća i Europskoga parlamenta. Ovaj proračun važan je za smjer EU u idućem desetljeću i spremnost Unije da se nosi s ključnim izazovima budućnosti. Stoga ćemo nastojati pronaći balans između inicijalnog prijedloga Komisije (1,114% bruto nacionalnog dohotka država članica), Europskog parlamenta (1,3% bruto nacionalnog dohotka članica), ali i stavova onih koji su konzervativniji (neto-uplatitelji) te onih koji žele veća sredstva. U tom okviru borit ćemo se da se u novom europskom proračunu uzme u obzir specifičan položaj Hrvatske, kao najmlađe članice EU koja je imala prigodu koristiti se sredstvima regionalne, odnosno kohezijske politike, samo jednu europsku financijsku perspektivu, to jest samo sedam godina, a da ne govorim o ratnim štetama koje smo imali u agresiji. Istodobno moramo osigurati financiranje politika važnih za provedbu ambicioznog programa Komisije Ursule von der Leyen te budućnost Unije, poput borbe protiv klimatskih promjena, zapošljavanja mladih, pitanja migracija i ulaganja u znanost i inovacije.

Sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a MILAN IVKOŠIĆ HDZ je nekoliko puta pokazao da ima neusporedivo veliku moć oporavka

Imali ste konzultacije i s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu. Ima li pomaka u stavu Emmanuela Macrona oko proširenja EU?

S predsjednikom Macronom imali smo odlične konzultacije o nizu bilateralnih i europskih tema. Moj je dojam da nakon posljednje sjednice Europskog vijeća, gdje Francuska nije dala suglasnost da se otvore pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, sada idemo u smjeru da Europska komisija do kraja siječnja pripremi dokument koji bi trebao dati svjež pogled na metodologiju pristupnih pregovora. Ako ta osvježenja budu na tragu onog što je bila ideja Francuske, vjerujem da će doći do uklanjanja svih rezervi, a što će potaknuti i preostale zemlje da se deblokira. Na svima nama velika je politička odgovornost. Posebno glede Sjeverne Makedonije, koja je promijenila ime i Ustav te napravila niz ustupaka u bilateralnim dogovoru s Grčkom, i u krajnjoj liniji ispunila brojne uvjete. Također u vezi s Albanijom, koja se iznimno trudi, to bi bio poticaj. Potrebno je uložiti dodatne napore da se reformski potezi poduzmu na onim područjima koje Komisija najpomnije prati, a to su prije svega pravosuđe i vladavina prava. Nastojat ćemo u našim konzultacijama da se i prije sastanka na vrhu u Zagrebu premosti i deblokira otvaranje pristupnih pregovora Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Susret Plenkovića i Macrona u Parizu

Središnji događaj bit će summit EU – jugoistočna Europa u svibnju u Zagrebu. Na summitima se ne mogu otvarati pregovori. Koje onda konkretne rezultate očekujete od summita?

Zagrebački summit primjer je kako namjeravamo u ovih šest mjeseci s našim inicijativama i idejama dati dodatnu vrijednost cijelom EU. Hrvatska je jedina od zemalja kojoj je na prvom Zagrebačkom summitu 2000. godine dana europska perspektiva, prošla je put pregovora, postala članica 2013. te osnažila svoj međunarodni položaj i suverenitet ostvarivši gospodarski razvoj, veću solidarnost i veća ulaganja u hrvatskom društvu, a danas i predsjeda Unijom od pola milijarde stanovnika. Da bi bila globalno još utjecajnija, Europska unija mora biti odgovorna u prvom redu prema svom susjedstvu. Ako to ne bude učinila Unija, uskočit će drugi globalni akteri. Sada želimo odrediti dinamiku proširenja i budućih odnosa EU sa zemljama jugoistoka Europe u sljedećem desetljeću. To je politička snaga jačanja međunarodnog položaja Hrvatske. Odgovornost i interes Hrvatske jest da pomognemo tim zemljama jer time rješavamo stabilnost i razvoj cijele regije. Naša je ambicija da se ovakvi susreti na vrhu odvijaju otprilike svake dvije godine kako bismo mogli u realnom vremenskom razmaku rezimirati ostvarene pomake.

Nama je posebno važno da napredak ostvari i Bosna i Hercegovina, u kojoj Hrvatska ima poseban interes zbog hrvatskog naroda koji je ondje konstitutivan, dobrih odnosa koje želimo imati s tom državom, povijesne i fizičke povezanosti te gospodarskih odnosa.

Advent u Slavoniji Advent u Slavoniji Ne propustite ih: Na istoku Hrvatske pregršt događaja u blagdanske dane

Kad je riječ o Srbiji, kojim će tempom hrvatsko predsjedništvo sazivati međuvladine konferencije, posebno one na razini zamjenika, na kojima se otvaraju ili zatvaraju pregovaračka poglavlja? Hoće li ubrzati taj proces?

Podsjećam da je Srbija krenula u pregovore 2014. te danas pregovara već pet godina i 11 mjeseci. Do sada je otvorila 18, a privremeno zatvorila svega dva od 35 poglavlja. Sama ta činjenica govori koliko su kriteriji zahtjevni i strogi. U svim poglavljima pregovora sa Srbijom i drugim državama kandidatkinjama očekujemo ispunjenje zadanih mjerila i provođenje reformi nužnih za dostizanje najviših europskih standarda. S tim ciljem redovito pratimo napredak u svim poglavljima pregovora te će tempo sazivanja međuvladinih konferencija, odnosno otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja ovisiti o brzini i kvaliteti ispunjavanja zadanih uvjeta.

Pozornost je izazvala izjava da se, u slučaju Mađarske i Poljske i postupka oko članka 7. zbog kršenja vladavine prava, treba naći inkluzivan proces koji ne stvara tenzije kao ovaj sada, što su neki protumačili kao nevoljkost Hrvatske da kazni te dvije države i kritike da Zagreb ignorira vladavinu prava.

Jačanje i promicanje vladavine prava te učinkoviti odgovor na eventualna kršenja ovog načela zadatak je cijele Unije, pa tako i Hrvatske. Tijekom predsjedanja Vijećem EU mi ćemo toj temi posvetiti posebnu pozornost pri izradi Strateških smjernica za područje slobode, sigurnosti i pravde. Zalažemo se za sveobuhvatan pristup vladavini prava radi jačanja i zaštite temeljnih vrijednosti Unije, ali i uz jačanje dijaloga i europskog jedinstva.

Svjesni smo da u EU već niz godina postoje određene zabrinutosti vezane za Mađarsku kao i za Poljsku, a koje se odnose na funkcioniranje ustavnog poretka, pravosuđe, akademske slobode, prava migranata, tražitelja azila kao i na druga područja. No, treba imati na umu da se članak 7. još od vremena donošenja Ugovora smatrao tzv. „nuklearnom opcijom“, odnosno zadnjim sredstvom koje bi se trebalo primijeniti protiv država članica.

Zato smo stava da prije primijene preventivnih mehanizma i sankcija, propisane odredbom čl. 7. treba iskoristiti sve postojeće mehanizme EU te uložiti maksimalne napore kako bismo u dijalogu s Mađarskom i Poljskom pokušali postići zadovoljavajuće rješenje.

Sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a KADA ĆE BITI IZBORI Plenković ima trojicu izazivača, ali i dalje je favorit u HDZ-u


Francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je iznio mračnu sliku Europe, govorio o njezinoj fragilnosti, izgubljenosti i nemoći. Kako vi vidite EU, sada i u budućnosti?

Upozoravanje na slabosti Europe put je prema mijenjanju nabolje. Macronove opaske nisu mračni pesimizam, već poticaj na kreativne promjene koje su dio i programa hrvatskog predsjedništva. Staro je pravilo EU da iz svake krize ona izađe još jača. EU je kompleksan, slojevit i dinamičan  mehanizam koji se ne može promatrati, a još manje rješavati binarnom logikom. Jedinstvo koje EU-27 pokazuje u slučaju Brexita najbolje govori o snazi i potencijalima EU. Vidim EU kao snažan globalni čimbenik koji ima snage mijenjati se s vremenom i potrebama. Hrvatsko predsjedništvo dolazi u ključnom trenutku za odabir daljnjeg smjera Europske unije, a Hrvatska ima priliku dati Europi svoj doprinos i novi zamah. Cilj nam treba biti daljnja demokratizacija procesa donošenja odluka i približavanje europskih politika građanima kako bismo bolje odgovorili na njihova očekivanja i potrebe. Naš je slogan: “Snažna Europa u svijetu punom izazova”, a ono što Europu čini snažnom vrijednosti su koje dijelimo, ciljevi koje želimo postići i svijest da smo ujedinjeni jači i spremniji odgovoriti na sve suvremene izazove.

Snijeg u Zagrebu 14. 1. 2013.
BIT ĆE SVEGA
Objavljena velika prognoza: Ovakvoj zimi nismo se nadali, evo što nas sve čeka
RIT Croatia
PROMO
Svakodnevno mjerimo razinu sigurnosti na našim kampusima
  • barbaizamerike:

    Anketa::narod bi vise volio Stiera nego Plenkija

  • opapara:

    potpuni raspad sistema, plenković je grobar adezeja

  • Filipoo:

    (NE)draga gospodo narod se polako budi, dosta je bilo pljackanja hrvatske pod krilima hdz-sdp klaunova. Bit ce opet HRVATSKA!