Industrija profesionalnog svijeta videoigara, odnosno esportova (skraćeno od elektronički sport) doživljava snažan procvat. Uz gledanost koja se na najvećim događajima mjeri stotinama milijuna gledatelja te uz prihode od 4,3 milijarde američkih dolara u industriji za 2024. godinu, jasno je da je esports ostavio snažan, pa čak i nezaustavljiv globalni dojam.
S rastom industrije dolaze i raznolike profesionalne mogućnosti koje nadilaze samo natjecateljsko igranje. Istina, talent današnjih vrhunskih gamera zaslužuje priznanje, ali iza kulisa mnogi drugi strastveni pojedinci pridonose ovoj dinamičnoj industriji. Organizacija događanja, vođenje timova i posredovanje u medijskim ugovorima zahtijevaju puno predanog rada. Kada se tome dodaju prodaja ulaznica, merchandising industrija (prodaja odjeće, suvenira i ostalih popratnih proizvoda) te digitalni sadržaj, jasno je zašto ovaj sektor obiluje prilikama.
Esportovi prenose uzbuđenje pobjede i gorčinu poraza (elemente povezane s klasičnim sportovima na terenu) u online okruženje. Pojam je nastao prije više od dvadeset godina u Južnoj Koreji, zemlji koja se često naziva "laboratorijem esportova". Esportovi se odvijaju u obliku profesionalnih natjecanja gamera, uz prisutnost publike, a uključuju popularne igre koje bi inače mnogi povremeni igrači igrali samostalno. Među najpopularnijim primjerima su League of Legends i Dota 2. Ovaj pojam također naglašava organiziranu prirodu natjecateljskog gaminga, u kojem se timovi profesionalnih igrača međusobno nadmeću.
Iako mnogi rekreativni esport igrači imaju pristup globalnim natjecanjima, upravo snažna organizacijska struktura čini esportove posebno privlačnima iz perspektive profesionalnih igrača. Same igre uvelike pridonose toj strukturi: igrači koji se specijaliziraju za određene naslove ili discipline rijetko prelaze na druge. Osim toga, brojna udruženja, lige, timovi i organizacije osiguravaju da natjecanja budu istodobno poštena i uzbudljiva.
Lige i turniri pružaju prilike esport igračima i timovima da se natječu i postanu dio uspješne, umrežene zajednice profesionalnih entuzijasta. Iako postoji određeno preklapanje između liga i turnira, te su prilike ipak jasno razdvojene.
Od timskih iskustava poput Rocket Leaguea do borilačkih igara jedan na jedan poput Brawlhalla, lige esportova služe kao poligon za dokazivanje igrača. Sezonski raspored natjecanja kulminira doigravanjem ili završnim turnirom, na kojem se proglašava prvak. Esports lige razlikuju se po veličini i opsegu – od velikih događaja do manjih i manje rizičnih natjecanja poput onih koje u SAD-u organizira tamošnja Srednjoškolska eSports liga.
Specifični formati i kvalifikacijske faze znatno se razlikuju među vodećim svjetskim esports turnirima. Globalni događaji, poput League of Legends svjetskog prvenstva, okupljaju najbolje timove svijeta koji se natječu za nagrade vrijedne stotine tisuća dolara. Čak se i Nintendo uključio u trend esportova, organizirajući godišnje turnire u igrama kao što su Mario Kart i Super Smash Bros.
Iako gaming može biti ugodna individualna aktivnost, timska dinamika čini esports znatno uzbudljivijim. Ovakva struktura ujedno odražava i suvremenu društvenu stvarnost gaminga, jer su mnogi najpopularniji naslovi osmišljeni za grupno igranje.
U mnogočemu esports timovi funkcioniraju slično timovima u klasičnim sportovima. Pojedini članovi imaju različite uloge, iako one nisu uvijek jasno uočljive gledateljima. Općenito govoreći, timovi se mogu svrstati u dvije glavne kategorije. Profesionalni esports timovi sastavljeni su od igrača koji su se u potpunosti posvetili odabranom esportu. Njihov popis čine iznimno talentirani pojedinci koji posvećuju svoje živote timu. Samo istinska elita uspijeva doći do profesionalne razine, a njihovu izvedbu pomno prate i navijači i suparnici. Akademski timovi imaju ključnu ulogu jer pružaju amaterskim esports sportašima priliku za usavršavanje vještina. Budući da je "karijerno izgaranje" česta pojava u esports životnom stilu, na timovima je odgovornost pametno razvijati mlađe naraštaje talentiranih igrača koji mogu uskočiti kada je potrebno i zadržati se na sceni dovoljno dugo.
Prostrani svijet esportova nudi ponešto za svaku vrstu igrača ili obožavatelja. Samotnjaci koji preferiraju individualno nadmetanje mogu se posvetiti borilačkim igrama jedan na jedan, temeljnom esport formatu još od samih početaka. Oni koji žele timski surađivati kako bi pobijedili protivnike najčešće se okreću kompetitivnim MOBA i shooter žanrovima.
Već smo istaknuli popularnost timskih događanja, no i individualna natjecanja imaju poseban čar, jer se sportaši mogu osloniti isključivo na vlastite vrhunske vještine. Ovi turniri, često organizirani u sustavu ždrijeba (bracket), ponekad anonimne igrače pretvore u online senzacije preko noći.
Timska natjecanja zahtijevaju iznimnu koordinaciju i komunikaciju među talentiranim esports igračima. Ovakvi događaji često uključuju kvalifikacijske runde, nakon kojih pobjednici nastavljaju borbu za nagrade ili prestiž. Generiraju veliku pozornost i znatne prihode. Primjerice, više od šest milijuna ljudi pratilo je finale League of Legends svjetskog prvenstva 2023. godine.
Popularan žanr, RTS, zahtijeva od igrača upravljanje resursima i donošenje složenih odluka unutar strogih vremenskih ograničenja. Uspjeh u RTS-u najčešće postižu svestrani igrači sa širokim spektrom vještina: taktičkim razmišljanjem, multitaskingom, preciznom kontrolom i drugim sposobnostima.
Jedna od najočitijih poveznica između esportova i klasičnog sporta jest sezonska struktura. Timovi se natječu u unaprijed dogovorenim ligaškim susretima, a najbolji napreduju u doigravanje ili završne turnire na kraju sezone, gdje se proglašava prvak lige.
Neafirmiranim igračima često je teško istaknuti se među etabliranim esports profesionalcima, no otvoreni turniri pružaju vrijedne prilike za dokazivanje. Na takvim turnirima može sudjelovati širok raspon igrača. Nasuprot tome, pozivni turniri znatno su ekskluzivniji i često ograničeni na najbolje rangirane timove ili sportaše.
Obje vrste turnira imaju važnu ulogu u raznolikom esports ekosustavu. Početnicima je potrebna prilika za stjecanje iskustva i prepoznatljivosti, dok pozivni turniri ističu elitne sposobnosti najuspješnijih današnjih igrača.
Iako profesionalni gameri često uživaju veliku pozornost, pa čak i obožavanje, esportovi zahtijevaju širok ekosustav u kojem brojni stručni i strastveni pojedinci daju svoj doprinos. Među važnim ulogama nalaze se:
1. igrači; u esportovima poznati kao sportaši, natječu se pojedinačno ili timski, oslanjajući se na napredne vještine poput upravljanja resursima i koordinacije ruke i oka
2. treneri; zaduženi za analizu protivnika i pripremu timova za natjecanja, razvijaju strategije te procjenjuju snage i slabosti vlastite ekipe
3. menadžeri timova; ne treba ih brkati s trenerima, oni odlučuju u kojim ligama i turnirima tim sudjeluje te traže sponzorske prilike
4. kreatori sadržaja i streameri; osim natjecanja, mnogi esports igrači stvaraju sadržaj za društvene mreže i prenose svoje igre uživo, što može biti važan izvor prihoda
5. analitičari; radeći u pozadini, koriste velike količine podataka kako bi analizirali igre i izvukli ključne strategije koje timu mogu dati natjecateljsku prednost
6. komentatori i voditelji; prijenos esports događaja ne bi bio potpun bez stručnih voditelja i komentatora koji objašnjavaju akciju. Oni moraju uskladiti objašnjavanje složenih elemenata početnicima i istodobno zadovoljiti iskusne gledatelje
7. organizatori događanja; budući da se najveći esports događaji održavaju u arenama s desecima tisuća gledatelja, organizacija je iznimno zahtjevna. Ovi profesionalci brinu se o rezervaciji prostora, pozivu timova i osiguravanju sponzora.
8. sponzori i oglašivači; kako esports sportaši ulažu ogromno vrijeme u svoj razvoj, često im je teško imati stalan posao. Sponzori pomažu financirati njihov stil života osiguravajući računala, periferiju pa čak i novčanu podršku.
Industrija esportova prošla je dug put. Počeci natjecateljskog gaminga sežu čak do turnira u igri SpaceWars 1972. godine, a slijedi pojava kućnih konzola, s turnirom Space Invadersa 1980. i Donkey Konga 1981., koji su pokazali velik interes za natjecanje. Uslijedili su veliki turniri u igrama Mortal Kombat i GoldenEye tijekom 1990-ih.
Esportovi u obliku kakve ih danas poznajemo počeli su se intenzivno razvijati početkom 2000-ih, osobito s pojavom velikih organizatora turnira. Kako su se događaji prenosili na televiziji, izlazili su iz nišnog okvira i privlačili širu publiku. Streaming platforma Twitch dodatno je potaknula rast omogućivši lakšu interakciju između igrača i fanova.
Istraživanja tržišta pokazuju da se esports boom neće uskoro usporiti. Procjene govore da će globalni prihodi porasti s približno 4,3 milijarde dolara u 2024. na 5,7 milijardi do 2028. godine. Uz projekciju od 856,5 milijuna ljudi koji će na neki način sudjelovati u industriji, esports tržište nikada nije bilo zdravije.
Uključivanje u esports zajednicu nikada nije bilo jednostavnije. Od praćenja prijenosa uživo putem Twitcha do sudjelovanja na otvorenim turnirima, nizak prag ulaska znatno je pridonio rastu industrije i većem angažmanu igrača i fanova svih profila. Istodobno, tehnološki divovi, proizvođači hardvera i druge velike korporacije ulažu velika sredstva u esports, pružajući mu velik prostor za daljnji razvoj.
Svaki segment esports poslovanja spreman je za širenje, od većeg broja prijenosa i novih turnira i liga do putujućih esports turneja na kojima nastupaju najbolji igrači svijeta. Mnogi veliki izdavači također organiziraju vlastite turnire ili razvijaju nove igre s esports potencijalom.
Porast sponzorstava, događaja uživo i ugovora o medijskim pravima učinio je esports iznimno profitabilnim područjem. Riječ je o idealnom mediju za kompanije koje žele povezati svoje ime ili proizvode s najpopularnijim igrama, timovima i igračima. Neki naslovi ostvaruju znatne prihode i putem kozmetičkih dodataka i potrošnih sadržaja unutar igre.
Cijelu putanju od neozbiljno shvaćenog zanimanja do pune profesionalnosti objasnit ćemo na primjeru računalne videoigre League of Legends (LoL), jednog od predvodnika svjetske esports scene. Za one koji ne znaju, LoL je, ukratko, igra koncipirana po principu strateške borilačke arene, gdje se sučeljavaju dva tima od po pet igrača, a cilj je doći do protivničke baze i osvojiti je. Igra je nastala još tamo 2009. godine, a od 2011. godine krenuo je njezin rast na profesionalnoj razini, kad je organizirano prvo Svjetsko prvenstvo u Švedskoj. Nagradni fond je iznosio 100 tisuća dolara, a sama činjenica da najbolji igrači sada mogu zaraditi stvarne i velike nagrade uvelike je pomogla pri profesionalizaciji cijele zajednice.
Od 2013. godine u sustav su uvedene godišnje lige po kontinentima, i tu je LoL zajednica doživjela svoj najveći korak unaprijed. Igrači su potpisivali profesionalne ugovore s momčadima gdje su počeli dobivati redovite plaće, a u momčadima su plaćeni bili i treneri te analitičari. U sustavu koji je vrlo brzo postao visoko kompetitivan, uz financijsku stabilnost rasli su i zahtjevi pa je tako postalo potrebno da igrači treniraju i po osam sati dnevno. Nisu ti treninzi u počecima podrazumijevali samo igranje videoigre nego i brojne vježbe refleksa i koncentracije.
Već tada je LoL počeo dobivati važan prostor u kulturi. Mediji poput ESPN-a, BBC-ja i Forbesa počeli su pratiti natjecanja, a Riot Games, osnivač igre LoL, počeo je potpisivati sponzorske ugovore za natjecanja s tvrtkama poput Coca-Cole, Red Bulla i Mastercarda. Isto tako, naveliko se počela razvijati i infrastruktura diljem svijeta, s gradnjom specijaliziranih arena u kojima su se natjecatelji sučeljavali, a publika dolazila gledati i navijati. Godinu dana kasnije, tijekom 2014., uslijedila je još jedna velika promjena paradigme i percepcije kad je finale svjetskog prvenstva na Sangam stadionu u južnokorejskom Seulu uživo pratilo 40 tisuća ljudi, a putem interneta je u prijenosu bilo 27 milijuna ljudi, što su brojke kojih se ni, recimo, jedna finalna utakmica košarkaške NBA lige ne bi posramila.
I u idućih pet-šest godina priča je rasla i percepcija se mijenjala. Momčadi su počele zapošljavati sportske psihologe i nutricioniste, stabilne poslove sve su više počeli dobivati i ljudi koji rade u produkciji prijenosa, od komentatora, preko montažera i kamermana, pa sve do ljudi zaduženih za društvene mreže. Kad zbrojimo sve profesionalne momčadi i sve ljude koji su dobili posao u produkciji prijenosa, već u kasnim 2010-ima tisuće su ljudi osigurale egzistenciju samo od LoL-a. Čak su i brojna sveučilišta diljem svijeta počela nuditi eSports stipendije za one koji se žele profesionalno baviti gamingom, što je donijelo dodatnu legitimizaciju ovakvih karijera.
U međuvremenu su LoL turniri rasprodavali mitske lokacije poput Madison Square Gardena u New Yorku ili O2 Arene u Londonu, pa čak i kultnog Olimpijskog stadiona u Pekingu, kultnog "Ptičjeg gnijezda", na kojem je 81 tisuća ljudi uživo pratila finale SP-a 2017. godine. U ovom desetljeću, u proteklih pet godina, esports scena već je polagano počela dolaziti do razine značaja u kulturi koji nadilazi i same videoigre.
Pjevači proizašli iz LoL zajednice koji pjevaju o tematikama iz videoigre imaju stotine milijuna pregleda, u LoL momčadi velike svote investiraju sportske zvijezde poput Shaquillea O'Neala, Davida Beckhama i Ronalda Nazarija, a uvelike su pomogli i brojni dokumentarni popratni sadržaji koji su gotovo pa u potpunosti razbili stereotipe o "gejmerima iz podruma".
Prije tri godine LoL je bio uvršten na Azijske igre, azijsku inačicu Olimpijskih igara, te su se najboljima dodijelile i legitimne medalje, kao i u svim ostalim tradicionalnim sportovima. A za dvije godine održavaju se Olimpijske virtualne igre u ingerenciji Međunarodnog olimpijskog odbora. Čak su u brojnim državama esportovi priznati kao službeni sportovi (SAD, Kina, Švedska, Rusija, Kanada, Južna Koreja, Indija i Grčka).
Esports ima neupitan međunarodni doseg. To se očituje ne samo u raznolikosti nacionalnosti sportaša nego i u uspjehu Global Esports Federationa (GEF), koji donosi strukturu i osjećaj zajedništva globalnoj gamerskoj zajednici. Kao i kod klasičnih sportskih događaja, esports omogućuje ljudima iz cijelog svijeta da pronađu zajednički jezik. Digitalne platforme čine te veze dostupnijima širokom krugu igrača i fanova, zbog čega globalno širenje esportova nije samo moguće nego i neizbježno.
Profesionalne sportske lige, poput košarkaške NBA lige, sve više integriraju esports u svoje medijske portfelje. NBA 2K League ima 25 timova povezanih s NBA klubovima, a neki čak igraju utakmice u dvoranama svojih NBA partnera. Engleska nogometna Premier liga također ima vlastitu esports ligu koja se igra u popularnoj igri EA Sports FC. Esports ima velik potencijal i izvan domene zabave i rekreacije. Kako škole i obrazovni programi sve više prihvaćaju gamifikaciju kao način povećanja angažmana i motivacije učenika, esports može predstavljati snažno sredstvo za usvajanje ključnih znanja i vještina.
Obrazovanje također ima važnu ulogu kao put prema ulasku u esports industriju. Danas postoje brojni studijski programi usmjereni na esports, kao i izvannastavne aktivnosti za rekreativne igrače. Bilo da se esportovima bave iz hobija ili kao mogućom karijernom opcijom, mladim ljudima nude se mnogobrojni stabilni načini da postanu dio ovog dinamičnog svijeta.
Otvori KEKS Pay
