Jedna od konstanti koja se baš svake godine otkad je mjerenja pojavljuje u rezultatima istraživanja o čitanju u Hrvata u povodu Noći knjige, jest da vjerojatnost da razgovarate s nekim tko je u posljednjih godinu dana pročitao barem jednu knjigu raste ako je ta osoba žena. Nisu Hrvatice u tome same, jer žene čitaju više u cijeloj Europskoj uniji, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i gotovo svim ostalim zemljama zapadnoga svijeta. A žene koje vole čitati, vole se i udruživati – u čitateljske klubove.
Početke takvih zajednica pronaći možemo još u 17. stoljeću, posebno su zaživjeli u Americi 19. stoljeća, ali pravi boom doživjeli su kada je jedna od najpoznatijih i najutjecajnijih žena na svijetu, televizijska voditeljica Oprah Winfrey 1996. godine osnovala svoj čitateljski klub. Od tada, takozvani "celebrity book clubovi" krenuli su nicati kao gljive poslije kiše. Danas, celebrity klubove poput Oprahina ili onog glumice Reese Witherspoon prate milijuni ljudi diljem svijeta i njihove preporuke imaju moć od nepoznatih autora stvoriti zvijezde, a od debitantskih romana bestselere.
Iako svim srcem podržavam sve inicijative koje ljude potiču na čitanje – od Oprah i Reese do Bookstagrama i Booktoka – moram priznati kako nikada nisam imala želju pripadati nekom čitateljskom klubu niti me zanimalo što neka slavna osoba misli da bih trebala pročitati. Sve dok, sasvim slučajno, prije nekoliko dana nisam naletjela na čitateljski klub koji vodi pop zvijezda Dua Lipa, Service95, na kojem svakog mjeseca preporuči po jednu knjigu i koji me potaknuo da o ovoj temi uopće razmišljam i pišem. I unatoč tome što sam prilično sigurna da bih pjesme Due Lipa koje sam do sada čula mogla nabrojiti na prste jedne ruke, osvojio me njezin eklektični književni ukus, ali najviše njezini šarmantni i inteligentni intervjui koje vodi s izabranim piscima iz cijelog svijeta, među kojima su i nobelovka Olga Tokarczuk, kuma punka Patti Smith i genijalni mladi pisac Ocean Vuong.
Osim Due Lipa, saznala sam, svoje ozbiljne book clubove vode i druge zvijezde mlađe generacije, poput glumica Emme Watson i Dakote Johnson te manekenke Kaie Gerber. Kažem ozbiljne, jer upravo zbog toga što su čitateljski klubovi predominantno mjesto okupljanja žena, njihova uloga često se umanjuje kao bedasta zabava za kućanice, a knjige koje se u njima čitaju smatrane su lakim štivom i šundom, ilitiga "chick-litom". Stoga me nije začudilo i što mnogi komentari na koje sam naišla frkću na ideju da gorespomenute slavne žene "zapravo čitaju".
"Kada čitam knjigu na setu, ljudi mi znaju priči i pitati me: 'Ti čitaš'? Što je u tome iznenađujuće? To što sam glumica? To što imam plavu kosu? Što ih to tjera da zastanu i budu šokirani činjenicom da znam čitati i čitam?", sjajno je na takve kritike odgovorila glumica Emma Roberts, koja pak svoj čitateljski klub Belletrist vodi od 2017. godine.
Sve to natjeralo me da razmislim i o tome koja bi od naših zvijezda mogla imati svoj čitateljski klub. No, čini se da kod nas taj posao već najbolje obavljaju – političari. Bonus ako su pritom optuženi za korupciju ili gospodarski kriminal. Jedan od njih je svakako bivši ministar zdravstva Vili Beroš koji je svoje zatvorsko štivo, knjigu "Faktologija" Hansa Roslinga izreklamirao ispred Remetinca, a izdavač V.B.Z. nedugo potom prijavio da su svi primjerci u rekordnom roku odletjeli s polica. Štoviše, u online knjižarama više na zalihama nema ni knjige "Dobar i zao" Erika Larssona, biografije Winstona Churchilla s kojom je u rukama nedavno uhićen bivši šef Hrvatskih autocesta, HDZ-ovac Ivan Škorić. A čitateljski klub bi zasigurno odlično vodio i Ivo Sanader, moj kolega komparatist, koji je ionako već postao šef svoje zatvorske knjižnice u Lipovici.
Kod nas su političari celebrity stoga se prati šund, što je tko rekao i pročitao. Dobar članak. Da, neki se još čude što bi žene mogle čitati.