Naslovnica Kultura Kazalište

Ne zanima me film, već strasti i suptilna erotika iz romana

Rad na predstavi oduzima mi sve vrijeme, ali to je moj život, kaže Madia koji ni ovog puta nije vidio puno od Zagreba
12. ožujka 2019. u 18:55 0 komentara 354 prikaza
Giorgio Madia, talijanski koreograf
Foto: Josip Regovic/PIXSELL

Posljednjih tjedana u Zagrebu ponovo boravi slavni talijanski koreograf Giorgio Madia koji je prije tri godine publiku Hrvatskog narodnog kazališta očarao spektakularnim uprizorenjem “Petra Pana”. I dok se za taj balet hrvatskog skladatelja Brune Bjelinskog i dalje traži karta više, kao, uostalom, i za sve ostale sjajne predstave Baleta HNK koji doživljava pravu renesansu, Madia ovaj put priprema nešto potpuno drugačije. Nakon što je u međuvremenu postavio još nekoliko baleta, ali i opereta i opera koje je režirao u kazalištima širom Europe, ovaj put priprema balet “Opasne veze”.

Metropolis - prva baletna premijera u novoj sezoni HNK Metropolis - prva baletna premijera u novoj sezoni

Kaže da se od njega i dalje traže bajke i priče za čitavu obitelj pa je svom autorskom koreografskom opusu dodao i balet “Pinocchio”, ali utoliko se s većim veseljem i žarom u Zagrebu bacio na posao uprizorenja priče o spletkama koje se vrte oko strasti, požude i seksa.

Predložak je roman, ne film

– Još dok smo radili Petra Pana razgovarali smo o toj ideji koju je HNK ubrzo pretvorio u narudžbu. Od tada se bavim tom idejom. Najprije sam pročitao knjigu i počeo pisati libreto, potom sam krenuo u potragu za pravom glazbom, a onda i za suradnicima s kojima sam razvio čitav scenski koncept – kazao nam je talijanski umjetnik, koji je u ovoj produkciji koreograf, redatelj i autor svjetla. Također s Annegret Gertz supotpisuje i dramaturgiju te kostime s Domenicom Franchijem koji je i scenograf predstave.

Madia naglašava kako predložak njegova baleta nije slavni hollywoodski film, nego izvornik, roman “Opasne veze” koji je Pierre Choderlos de Laclos napisao prije dva i pol stoljeća.

OPERA Ukleti Holandez ponovno u zagrebačkome HNK

– To je epistolarni roman u kojem nema dijaloga, nego je priča ispričana kroz pisma koja likovi pišu jedni drugima. Pretvoriti takvu priču u plesni jezik tijela nije bio nimalo lak zadatak, ali meni je jako važno da publici bude jasno što točno koji lik radi i zašto. U romanu je sva strast. To je materijal koji je inspirirao mnoge umjetnike. Na temelju romana nastajale su drame, mjuzikli i nekoliko filmova. Onaj najpoznatiji tako je nastao prema drami, a ja sam krenuo od izvornika. Napravljeno je i nekoliko baleta, ali mislim da većina njih zaobilazi pravu srž, psihološku dubinu likova i njihove motive, što je moje polazište. Stvarajući ovaj balet, nastojao sam film što je moguće više izbrisati iz sjećanja – priča Madia.

– Od početka sam znao da želim glazbu koja korespondira s glazbom razdoblja u kojem je nastao roman. Bilo mi je važno zadržati i u glazbi specifičnosti tog vremena i duha koji je vladao među ondašnjom aristokracijom, a nisam želio napraviti nekakav glazbeni kolaž od lijepih stavaka u kojima ljudi mogu uživati i zatvorenih očiju, ne gledajući balet. Želio sam snažnu cjelinu. Tako sam krenuo tražiti skladatelja čija djela sadrže svu tu dramatičnost, strast i seksepil. Preslušao sam čitave opuse niza baroknih skladatelja, a na kraju sam se zaustavio na Haydnu koji je napisao više od stotinu simfonija, mnoštvo gudačkih kvarteta, uvertira i ostalih djela. Tri mjeseca sam sjedio, slušao i radio katalog Haydnovih skladbi za koje mi se činilo da se uklapaju u ovu priču. Tako sam došao do užeg izbora od oko šest sati glazbe – kaže autor predstave koja bi trebala postati novi hit Baleta HNK.

Balerina Anamarija Marković Anamarija Marković 'U baletu mi najteže pada čekanje da izađem na scenu'

Naravno, prvi izbor glazbe koji se nametao s obzirom na razdoblje i mjesto i radnje bila je glazba francuskih baroknih majstora. Međutim, u njoj je Maida pronalazio mnogo više kićene dekorativnosti nego dramskih elemenata i tada mu je, kako kaže, prestalo biti važno da izabere upravo nekog francuskog skladatelja.

– Uostalom, ondašnji glazbenici putovali su čitavom Europom, pa tako i Haydn ima pariške simfonije. Njegova glazba ima temperament, dinamiku i stavke vrlo raznolikog ritma, što mi je također bilo vrlo važno. Silno mi se svidjela i snažno me zaokupila njegova glazba. Odabrao sam uglavnom dijelove simfonija, gudačkih kvarteta i jednu uvertiru, a i jedan ulomak iz Haydnove Misse solemnis koju sam dao reorkestrirati bez zbora, jer u izvedbi na raspolaganju imamo samo orkestar, a ta mi je glazba bila važna zbog prizora koji imaju veze s crkvom – objašnjava Maida svoj izbor austrijskog skladatelja, začetnika bečke klasike.

Čarobna frula Prva operna premijera u zagrebačkome HNK

– Da, slažem se da Haydn baš i nije prva asocijacija kad pomislimo na strast i seksualnost. On je stvarno jedan dobrodušni veseljak, ali u njegovoj glazbi ima i mnogo diskretnog flerta i senzualnosti primjerene ljudima onog doba koji baš i nisu otvoreno i izravno iznosili seksualne ponude. Važno je bilo svako obaranje pogleda, svaki treptaj, sitne geste i dodiri rukama. Erotika tog vremena bila je vrlo suptilna, a umjetnost zavođenja vrlo razrađena. Osim toga, besposlena aristokracija tada je ionako imala sve vrijeme ovog svijeta i ta zavođenja su trajala ne satima, nego danima i tjednima. Nije im se nikamo žurilo – kaže Madia.

Loš kraj za sve likove

Osim glazbe, za koreografa je, dakako, bio i važan izbor koreografskog jezika. Na to je također utjecalo vrijeme i mjesto radnje “Opasnih veza”.

– U koreografiji počnete od malih pokreta koji se onda razvijaju sve dok ne počnu živjeti vlastiti život. Ovaj put koristim klasičniji jezik nego inače. Također, uz komad i glazbu tog razdoblja idu i kostimi poput krinolina koji ograničavaju pokrete i mnogo toga skrivaju. Osobito rad nogu bit će zato minimaliziran u odnosu na gornji dio tijela. Koristim i referencije na barokne plesove, osobito u prizorima dvorskih balova, a također i miješani jezik ovisno o klasnoj pripadnosti. U koreografiji likova nižih staleža zato koristim suvremenije elemente i pokrete kakvi jednostavno ne priliče ondašnjoj aristokraciji u korzetima, za razliku od mnogo nesputanijeg ponašanja sobarica i slugu.

Zagreb: Čitatelji Večernjeg lista na baletu Orašar Baletna bajka Četiristo Večernjakovih čitatelja uživalo u 'Orašaru'

Također, plesačima ovaj put zadajem i više elemenata glume nego pantomime jer koreografski jezik je ionako ograničen da bi se ispričala ovako kompleksna priča, istodobno i intelektualna i puna žudnje i strasti. U nekim aspektima, a osobito dramaturškom, “Opasne veze” su mi jedan od najvećih izazova i najzahtjevnijih projekata do sada. Ova velika priča sastavljena je od mnogo manjih koje se isprepliću. Izazov je bio i usklađivanje glazbe, plesa i videoprojekcija koje ćemo koristiti. Naposljetku, ovo je priča koja nema sretan kraj, s kakvim inače volim ispratiti publiku iz kazališta. Umjesto sretnog završetka ovaj put, uz mnogo atraktivnih scena, želim publici podariti i nešto dublje. U tome će biti ljepota koju želim da publika ponese kući s ove predstave. Jer, kao što znamo, priča završava loše za sve likove – objašnjava Madia obećavajući publici spektakl.

– U “Opasnim vezama” neće biti toliko vanjskih efekata. Naravno, ovaj put nema letenja. Sva ljepota i atraktivnost je u samom plesu.

Premijera predstave u kojoj će odabranu Haydnovu glazbu uživo izvoditi Orkestar HNK pod ravnanjem sjajnog bugarskog dirigenta Dijana Čobanova bit će 24. ožujka. U njoj je angažiran čitav baletni ansambl, a u prvim izvedbama glavnu ulogu vikonta De Valmonta pleše nacionalni prvak Baleta HNK Zagreb Tomislav Petranović. Njegova alternacija u kasnijim izvedbama bit će Guilherme Gameiro Alves. U ulozi markize De Merteuil izmjenjivat će se Natalia Kosovac, Edina Pličanić i Lucija Radić, a u ulozi gospođe De Tourvel Iva Vitić Gameiro i Mirna Miciu.

Evgenij Morozov Filozofski teatar Evgenij Morozov gostuje u HNK u Zagrebu

Za uloge Cécile de Volanges odabrane su Asuka Maruo, Saya Ikegami i Dora Kovač, a zagrebačke muške plesačke zvijezde Andrea Schiafno i Takuya Sumitomo utjelovit će viteza Dancenyja. Na kraju razgovora koji smo vodili u velikoj baletnoj dvorani između dva pokusa pitali smo slavnog talijanskog gosta je li već razgovarao s vodstvom Baleta HNK o sljedećem projektu za Zagreb.

– Ne, mislim da sam im dosadio i da me više neće pozivati – odgovorio je uz smijeh.

– Svakako će doći, samo on to još ne zna, naš novi projekt s njim još uvijek je tajna – dobacio je na to u prolazu ravnatelja Baleta HNK Zagreb Leonard Jakovina.

Nakon “Opasnih veza” Madiju čeka režija “Vesele udovice” u Sankt Peterburgu. Madia je odmah odgovorio i na zavidni uzdah, koji mi se oteo na spomen veličanstvene sjeverne ruske prijestolnice:

– Da, to je još predivan grad od kojeg također uglavnom neću vidjeti ništa jer, kad se radi novi projekt, uglavnom sve vrijeme provodim u kazalištu na pokusima. Tako je i u Zagrebu. Rad na predstavi oduzima većinu vremena. Ali to je moj život, to je ono što volim.

>>Dugačak red ispred zgrade HNK

[video: 27696 / ]
Nesanica
Nesanica
Ako imate problema sa spavanjem, ne zanemarujte pravila odabira najbitnijeg čimbenika

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.