Gust crni dim, praćen smradom spaljenih guma, uzdizao se prošlog mjeseca nad Svetom Nedeljom. Vatrogasci su uspjeli svladati požar tog skladišta guma, zrak se u međuvremenu pročistio, a šteta je ogromna. Podsjetimo, tada se zapalilo oko 200.000 guma. Nedugo nakon tog događaja, kao po dogovoru, kontaktiralo nas je više servisera i vulkanizera, svi s istom informacijom: obustavljen je prikup otpadnih guma u Hrvatskoj! Nitko ih ne odvozi iz skladišta u kojima one, kako nam kazuju vulkanizeri, još od ljeta čekaju odvoz na reciklažu. "Od Dubrovnika pa do Osijeka i Rijeke, svugdje je ista situacija. Zovem posvuda, nitko neće preuzeti stare gume. Zamislite da sad tijekom blagdana netko baci petardu, pa to bi 15 dana gorjelo!" kazao nam je jedan vulkanizer. Drugi, pak, serviser pojašnjava da se pokušava snaći tako da 'razdužuje' doslovno po 3-4 gume uz svaki stari akumulator koji mu netko od prikupljača dođe preuzeti. "Kažem im da uzmu akumulator ako će odmah ukrcati i četiri gume. Nekamo ih odvezu...", rezignirano govori.
S kime smo god od ljudi s terena razgovarali, svi kazuju isto: nemaju kome predati islužene gume. Oni ih, pak, moraju uzeti od vozača kojima više ne trebaju. U Hrvatskoj je propisano da vozači stare automobilske gume mogu odložiti u reciklažnom dvorištu, u radionici u kojoj se vrši zamjena guma ili kod ovlaštenog sakupljača otpadnih guma. Jasno je što to znači: nakon što je završila sezonska zamjena guma, kad su mnogi vozači svoje islužene pneumatike ostavljali u radionicama odakle su trebali biti upućeni na reciklažu, skladišta su puna otpadnih guma. Pri kupnji nove gume svaki je vozač unaprijed platio i iznos za njezino recikliranje – konkretno, 0,142 eura po kilogramu. Prosječna guma teži između 10 i 30 kg (auti i LKV), pa za prosječnu težinu uzmimo 20 kg po gumi. To je 100 kg za set od četiri gume. Dakle, u cijenu svakog novog seta guma uključena je i ekološka naknada od 14,2 eura, koju kupci zapravo plaćaju za njihovo buduće zbrinjavanje i recikliranje. Vozač je to platio trgovcu, odnosno vulkanizeru, a ovaj je pak novac uplatio Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), koji skuplja naknadu i distribuira je dalje tvrtkama koje sudjeluju u procesu recikliranja. Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o 4,3 milijuna eura godišnje, za više od 30.000 tona novih guma pristiglih na naše tržište. Jasno je kao dan – guma koja se danas uveze u Hrvatsku za dvije će godine doći na reciklažu. Po tome bi trebalo planirati potrebne kapacitete. No sada ipak sjedimo na problemu za čije su rješavanje vozači unaprijed platili solidnu količinu novca. "Nije to od jučer i nije to samo naš problem. Količina otpadnih guma u Europskoj uniji narasla je za 30 posto", kazuju nam dalje akteri iste priče, ali s druge strane, iz tabora onih koji bi gume trebali prikupljati i reciklirati. No sve su to neslužbene izjave, ne žele upasti u probleme, a opet ne mogu dalje ni šutjeti. Dvije suprotstavljene strane – oni koji trenutno imaju stare gume kojih se moraju riješiti i oni koji bi ih trebali preuzeti, ali nemaju kamo s njima jer su i njihova skladišta puna – ne slažu se oko toga ima li ove godine u Hrvatskoj jednako starih guma kao i prijašnjih godina ili ih je 30 posto više kako je spomenuto. Vulkanizeri kažu da ih nema više, da su se nagomilale jer ih nitko ne preuzima. Skupljači kažu da ih nemaju kome predati na oporabu. Oporabitelji da guma ima više, da su veće i teže, te da oni rade punim kapacitetom i da više od toga ne mogu, već da bi Fond trebao naći neko rješenje da se kapaciteti povećaju, bilo u Hrvatskoj, bilo izvan nje. Iz Fonda nam, pak, odgovaraju da već rade na tome i da nema potrebe za traženjem alternativnih rješenja izvan zemlje.
"Trenutno se na tržištu Republike Hrvatske bilježe povećane količine otpadnih guma, što je privremeno preopteretilo kapacitete postojećeg ugovornog obrađivača materijalne oporabe. Zbog toga povremeno dolazi do privremenog usporavanja preuzimanja guma kod jednog dijela većih posjednika. Kako bi se osigurali kontinuitet i učinkovitost sustava, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo je nova ovlaštenja za obavljanje poslova obrade otpadnih guma. Fond je u završnoj fazi sklapanja ugovora s novim ovlaštenicima, čime će se povećati ukupni kapacitet za obradu i ubrzati dinamika njihova sakupljanja", kažu iz Fonda. Dakle, do privremenih zastoja u sustavu gospodarenja otpadnim gumama došlo je zbog povećane količine otpadnih guma u Hrvatskoj, ali s novopotpisanim ugovorima to bismo trebali prevladati. Iz Fonda dalje pojašnjavaju da je zbog važnosti pravilnog zbrinjavanja, ali i mogućnosti njihova daljnjeg korištenja u Hrvatskoj od 2006. razvijen sustav koji omogućuje efikasno i sustavno prikupljanje, obradu i reciklažu otpadnih guma. Organizira ga FZOEU, a organizacija sustava temelji se na Pravilniku o posebnim kategorijama otpada i uputama Fonda, gdje se jasno definiraju rokovi i količine za preuzimanje guma. Otpadne gume se po pozivu posjednika preuzimaju u roku od 20 do 60 dana – ovisno o njihovoj količini. To podrazumijeva da manje količine guma mogu na prikup pričekati i do 60 dana, dok bi po količinu otpadnih guma veću od 2,5 tona trebali doći najkasnije u roku od 20 dana.
U Hrvatskoj imamo deset ovlaštenih sakupljača i tri oporabitelja – dvije cementare koje tek manji dio guma spaljuju, no to nije ekološko rješenje pa se izbjegava, te Gumiimpex – GRP kao jedinu hrvatsku tvrtku koja se bavi mehaničkim recikliranjem. Oni gume prerađuju u granulat/niti. Od dijela gumenog granulata/niti proizvode finalne proizvode kao što su podne obloge, dječja igrališta, dekorativne podloge i sl, pojašnjavaju iz Gumiimpexa. "Gumiimpex - GRP d.o.o. je jedan od sakupljača/oporabitelja u sustavu gospodarenja otpadnim gumama (...). Posjedujemo Dozvolu za gospodarenje otpadnim gumama u kojoj je definirana količina koju smijemo imati na skladištu, kao i količina koju možemo preraditi. U skladu s dozvolom sakupljamo otpadne gume, a prerađujemo ih maksimalnim kapacitetom koji imamo. Razmatramo daljnje povećanje kapaciteta, ali to iziskuje pomnu analizu okruženja u kojem se nalazimo, kao i znatna ulaganja u sljedećim godinama", odgovorili su nam iz tvrtke Gumiimpex – GRP. Svi se akteri ove priče slažu da su hrvatske potrebe za recikliranjem otpadnih guma prerasle trenutačne kapacitete. Da se ne shvati pogrešno, u Hrvatskoj se 80% guma reciklira mehanički, po čemu smo mi, uz Dansku, jedinstveni u Europi. Hrvatska reciklira daleko najviše guma. Toliki udio mehaničkog recikliranja, umjesto spaljivanja, svakako je dobra praksa, ali za to su potrebni kapaciteti koje mi trenutačno nemamo. "Tijekom 2024. u Republici Hrvatskoj reciklirane su 23.054 tone otpadnih guma. Budući da su postojeći kapaciteti ugovornih obrađivača dosegnuti, Ministarstvo je pravodobno reagiralo te provelo postupak dodjele novih ovlaštenja. Time će se osigurati dodatni kapaciteti, a sve s ciljem da sustav gospodarenja otpadnim gumama i dalje funkcionira učinkovito, stabilno i bez prekida", potvrdili su iz Fonda.
Otvori KEKS Pay
Ne znam zašto Hrvatska nema nijednu tvornicu autoguma.