Iran je nedavno iznio tvrdnje o posjedovanju i raspoređivanju naprednih hipersoničnih projektila usmjerenih protiv Izraela. Međutim, ove tvrdnje još uvijek nisu potkrijepljene vjerodostojnim dokazima, a vojni analitičari izražavaju sumnju u njihovu istinitost. Ukoliko bi se pokazalo da Iran doista raspolaže takvim projektilima i odluči ih upotrijebiti, to bi moglo predstavljati dosad neviđeni izazov za sofisticirani izraelski sustav proturaketne obrane, poznat kao "Željezna kupola". Ovakav potencijalni pomak u vojnim kapacitetima, ako se potvrdi, nesumnjivo bi promijenio dinamiku dugogodišnjeg i napetog sukoba između ove dvije zemlje. Iranska Revolucionarna garda u srijedu je izjavila da je prema Izraelu ispalila, kako je rekla, hipersonične rakete "Fattah 1". No, jesu li te rakete hipersonične, pitanje je o kojem se raspravlja. Jednostavno rečeno, hipersonično oružje je svaki projektil koji putuje brže od Macha 5, pet puta brže od brzine zvuka. Balistički projektili, ispaljeni visoko ili izvan Zemljine atmosfere, rutinski postižu tu brzinu.No, u modernom ratovanju, stručnjaci kažu da hipersonično oružje mora imati i napredne navigacijske sustave – što ga čini okretnim i sposobnim za promjenu putanje. To može predstavljati izazov za tradicionalne obrambene sustave, rekao je Jack Watling, viši suradnik u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi. Tradicionalne balističke rakete lete putanjom koju mogu predvidjeti sustavi proturaketne obrane poput američkog Patriota. Krstareće rakete, koje se mogu kretati uz teren, ili hipersonične rakete, koje se ispaljuju na nižu visinu, imaju manje predvidljive putanje i teže ih je zaustaviti. "Radar može vidjeti projektil na balističkoj krivulji jer je iznad radarskog horizonta. Ako se radi o hipersoničnom jedriličarskom vozilu, može letjeti niže, a brda mu smetaju", rekao je Watling. "To dodatno smanjuje vrijeme potrebno za angažman jer ako se pojavi preko horizonta, odjednom ga vidite i onda je gotovo", kazao je.
🚨 BREAKING:
— Qomordeen umar Ayinl (@Qomordeenayinla) June 18, 2025
Iran’s IRGC confirms the first-ever use of the Fattah-1 hypersonic missile in a strike on Tel Aviv.
With Mach 13-15 speed and a 1,400 km range, it reached the target in under 5 minutes, maneuvering both inside and outside the atmosphere. pic.twitter.com/DfTI2DI6BV
Tko ima hipersonične rakete ili ih razvija?
Stručnjaci kažu da su SAD i Kina jedine zemlje koje su razvile hipersonične projektile nove generacije - ali ih nijedna nije koristila u borbi. Druge zemlje poput Rusije, Sjeverne Koreje i Pakistana testirale su ili koristile projektile sa sličnom, ali manje sofisticiranom tehnologijom. "Na način na koji se trenutno koristi, izraz 'hipersonični' često ima malo ili nimalo značenja, a istovremeno potiče konkurentsku dinamiku i strah od propuštanja tehnologije", navodi se u izvješću Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu iz 2022. SAD tvrdi da postavlja hipersonične rakete na nevidljivi razarač te da razvija i testira druge programe. Kina je testirala svoju prvu hipersoničnu raketu 2017. godine i od tada je razvila niz hipersoničnog oružja za koje američko Ministarstvo obrane tvrdi da bi moglo ugroziti Havaje, Aljasku, pa čak i kontinentalni dio SAD-a. Ministar obrane Pete Hegseth upozorio je na kineska "ogromna ulaganja" u vojnu tehnologiju, uključujući hipersonično oružje, piše Independent.
Kakve su mogućnosti Irana?
Većina zemalja ne može proizvesti projektile koji bi izdržali temperaturne i momentalne naprezanja ovog nevjerojatno brzog streljiva, rekao je Watling. "Ovo je iznimno kompliciran zadatak. Iranci nemaju kapacitet za njihovu proizvodnju", rekao je.
Većina projektila koje je Iran rasporedio protiv Izraela putuju hipersoničnom brzinom, ali su jedva upravljive, pa se ne smatraju pravim hipersoničnim projektilima, rekao je Jehošua Kaliski, viši istraživač u izraelskom think tanku INSS i bivši znanstvenik u izraelskoj obrambenoj industriji. Raketa koju je lansirao, Fattah 1, imala je minimalan uspjeh. Izrael tvrdi da je Iran ispalio preko 400 raketa, od kojih je preko 40 uzrokovalo štetu ili žrtve. "Izrael je u stanju presresti više od 95% projektila jer brzina nije ključna", rekao je Kalisky. "Važna je manevarska sposobnost dolaznih projektila, a zasad je manevarska sposobnost tih projektila ograničena", kazao je. Rekao je da Iran ima dvije brze i upravljive rakete, Khorramshahr i Fattah 2, koje bi bilo "teže" presresti. Ali nijedna od njih nije raspoređena.
Kada i gdje su korištene hipersonične rakete?
Rusija tvrdi da je koristila hipersonične rakete u ratu protiv Ukrajine, ali stručnjaci kažu da iako su brze, ne manevriraju dovoljno da bi se smatrale pravim hipersoničnim oružjem. Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio se razvojem i korištenjem Orenšika u Ukrajini - tvrdeći da leti "poput meteorita" 10 puta brže od zvuka i da je imun na bilo koji sustav raketne obrane. Ukrajinski vojni dužnosnici rekli su da je dosegao 11 Machova. Pentagon je prošlog prosinca izjavio da je ispaljeni Orešnik bio eksperimentalni tip balističke rakete srednjeg dometa. Rusija je također tvrdila da je njezina raketa Kinžal hipersonična, ali Ukrajina ju je uspjela presresti američkim sustavom raketne obrane Patriot.
Tijekom nedavnih borbi između Indije i Pakistana oko spornog teritorija Kašmira, Pakistan je izjavio da je uništio ruski sustav protuzračne obrane S-400 u indijskoj pograničnoj državi Punjab hipersoničnim raketama lansiranim iz ratnog zrakoplova. Brazil, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Iran, Japan, Južna Koreja i Sjeverna Koreja imaju programe hipersoničnog oružja. Europska unija proučava kako razviti presretač za hipersonične rakete dok povećava obrambene izdatke kako bi se suprotstavila ruskoj prijetnji.
Otvori KEKS Pay
Jednostavno rečeno ne može im nitko ništa jači su i od SAD-a a pogotovo od terorista koji ih napadaju.🤣