Gotovo svi austrijski mediji prenijeli su danas poslijepodne vijest da je Hrvatska u Schengenu. I da je dobila jednoglasnu podršku Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe, dakle svih zemalja članica EU-a za ulazak u schengenski prostor od 1. siječnja 2023. godine. A to znači da će naša zemlja od Nove godine odnosno za nešto manje od mjesec dana postati 27. članica tog prostora bez kontrole unutarnjih granica, ističu mediji.
Zadovoljstvo i sreću zbog ovog velikog međunarodnog uspjeha Hrvatske danas je u Beču hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman podijelio sa svojim austrijskim kolegom, pučaninom (ÖVP) Alexanderom Schallenbergom, na marginama sastanka Europske pučke stranke (European People`s Party-EPP), najveće europske političke stranke, koji se održava u austrijskom glavnom gradu.
Ministar Grlić Radman je na sastanku EPP-a umjesto hrvatskog premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića, čiji je dolazak prvobitno najavio predsjednik europskih pučana Manfred Weber. Na bečkom sastanku u samom vrhu je tema migracije, ali i uloga Europe koja se znatno mijenja.
“U ovim kritičnim vremenima EPP frakcija nepromijenjeno radi u interesu svih Europljana”, poručio je Weber iz Beča.
I dok Hrvatska sa svih strana prima čestitke za svoj današnji veliki uspjeh, Rumunji i Bugari razočarano škrguću zubima, jer su ih Austrija i Nizozemska blokirale da uđu u Schengen, ističu austrijski mediji.
“Samo Austrija je stavila veto na ulazak Rumunjske u Schengen. Bugarsku je uz Austriju, blokirala i Nizozemska”, izvještava austrijski dnevni list “Die Presse”. List “Kleine Zeitung” piše kako je austrijski ministar unutarnjih poslova, pučanin, Gerhard Karner, koji je nedavno u Hrvatskoj napravio uzbunu izjavom da Austrija neće uopće pristati na širenje Schengena, što je njegov šef , kancelar Karl Nehammer nakon toga u Zagrebu opovrgnuo, danas austrijskim medijima potvrdio da je Austrija u Bruxellesu bila protiv ulaska Rumunjske i Bugarske u Schengen. Za razliku od Hrvatske, koja je pripuštena u schengenski prostor.
List “Der Standard” napominje kako je Austrija za veto širenja Schengena na Rumunjsku i Bugarsku više nego oštro kritizirana, s raznih strana. Isti izvor dodaje kako je Austrija zbog veta ostala “izolirana” u Bruxellesu.
“Samo Hrvatska smije pristupiti Schengenu”, piše Kronen Zeitung i dodaje kako Austrija nije samo prijetila nego je i provela svoje prijetnje vetom Rumunjskoj i Bugarskoj.
Austrijski radio i televizija ORF na svom portalu vrlo opširno izvještava o ulasku Hrvatske u Schengen i napominje kako je put prema tom prostoru bez graničnih kontrola napokon i Hrvatskoj “slobodan”.
“Sada za turiste putovanje na hrvatski Jadran postaje znatno jednostavnije”, konstatira ORF i pojašnjava:
“Hrvatska 1. siječnja 2023. ulazi u Schengen, što znači ukinute granične kontrole na kopnu i morskim graničnim prijelazima, a na proljeće, i u zračnim lukama. Uz ulazak u Schengen Hrvatska 1. siječnja 2023. uvodi i euro”. U nastavku ističe kako je blokada Rumunjske i Bugarske od strane Austrije veliko razočaranje za te dvije države članice europske obitelji.
ORF dodaje kako je češko predsjedništvo pokušavalo nagovoriti Austriju da odustane od svog veta i nudilo više kompromisnih prijedloga kako bi sve tri države ušle u Schengen, ali bez uspjeha. Austrija nije htjela popustiti i uporno je tvrdila da vanjske granice EU ne funkcioniraju. Ministar Karner je u Bruxellesu pokazivao izvješća i dokazivao da upravo iz tih dviju država u Austriju stiže najveći broj ilegalnih migranata. Zatražio jei od Europske komisije da hitno poduzme daljnje mjere, jer schengenski sustav ne funkcionira, te ga, prema njegovom mišljenju “ne treba još i širiti”. Kao dokaz je dao podatak da je u Austriju dosad stiglo 100.000 ilegalnih migranata od čega njih čak 75.000 nije evidentirano niti u jednoj državi članici EU-a.
ORF piše kako je Rumunjska posebno “duboko razočarana”. U nastavku izvještava kako se je Rumunjska u srijedu navečer bezuspješno trudila nagovoriti Austriju da popusti. Rumunjski zastupnik u Europskoj pučkoj stranci Eugen Tomac je nakon sastanka EPP-a u Beču izjavio kako je austrijski kancelar Nehammer, koji je i sam pučanin (ÖVP), “odbio svaki razumni argument”.
“To je bio jedan od najnapetijih sastanaka koje sam ikada doživio”, rekao je Tomac za Agerpres.
“On (opp. Nehammer) je odbio sve što je Europska komisija predložila, svaki izvještaj i svaku statistiku je opovrgnuo. On je zapravo donio jednu apsolutnu odluku i nje se je držao. Jednostavno, on želi Rumunjsku poniziti, na neprihvatljiv način”, napisao je Tomac na svom Facebooku. Nehammera je prema izvješću ORF-a pokušao udobrovoljiti i rumunjski premijer Nicolae Cluca. Ali bez uspjeha! Što se tiče Bugarske, ona je već uoči sastanak zaprijetila “protumjerama”, ako ju se ostavi izvan schengenskog prostora.
Predsjedavajući EPP-a Weber je, kako ističe ORF pokazao razumijevanje za brige i probleme Austrije, ali ne i za austrijski veto ulasku Rumunjske i Bugarske u Schengen.
Austrijska oporba se je također digla na noge zbog zaustavljanja ulaska Rumunjske i Bugarske u Schengen od strane Austrije. Oštru kritiku austrijskoj vladajućoj koaliciji pučana (ÖVP) i Zelenih uputila je austrijska Socijaldemokratska stranka (SPÖ) i liberali Neosa.
Oštra kritika stigla je i iz Nehammerove pučke stranke, točnije rečeno od austrijskog pučanina i potpredsjednika Europskog parlamenta Othmara Karasa. Dakle, kancelarovog stranaökog kolege. Karas je rekao kako blokada Schengena “ne doprinosi rješenju broja azilanata i izravno s time nema nikakve veze”. To dvoje pomiješati je “neodgovorno”, tvrdi Karas.
Znanstvenica za istraživanje migracija na Bečkom sveučilištu Judith Hohlenberger također je oštro kritizirala veto Austrije uz pitanje: “Zašto su Rumunjska i Bugarska proglašene krivima, a nisu i Mađarska i Hrvatska?” Kritizirala je Srbiju u koju, kako je rekla, mnogi ilegalni migranti mogu ući bez viza.
Bivši češki ministar vanjskih poslova Karl Schwarzenberg, koji živi na relaciji Beč - Prag - Murau - je austrijsko suprostavljanje ulasku Rumunjske i Bugarske u Schengen nazvao “glupim i egocentričnim”, prenose austrijski mediji.
