Naslovnica Vijesti Hrvatska

Predsjednik uprave Nexusa: U slučaju s Agrokorom postupali smo po zakonu

Lesić smatra da je krivnja nepravedno usmjerena prema Nexusu jer su uložili u važne tvrtke, a napad na društvo šteti svim FGS-ovima
01. kolovoza 2017. u 12:20 13 komentara 6485 prikaza
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

Kratkoročno posuđivanje novca Agrokoru, društvo Nexus bi moglo koštati gubitka dozvole za rad.

Ivica Todorić Fondovi za gospodarsku suradnju I drugi su radili kao i Nexus

To je društvo lani dio novca namijenjenog ulaganju u Zagreb Montažu i hotele Plat, plasirao prema Agrokoru, ali samo zato što ta dva društva u tom trenutku nisu trebala novac, a da ne bi stajao na računu, Nexus ga je odlučio ‘oploditi’. Tada analize o poslovanju Agrokora nisu naslućivale probleme pa nije niti bilo sumnje da se novac neće moći naplatiti, a i imali su dobra osiguranja. Marko Lesić, osnivač i predsjednik uprave Nexus Private Equity Partnera, kaže da je sve u skladu sa zakonom i radom fondova te da će, izgube li licenciju za rad, poduzeti pravne korake. Ako im ulagači u fond više ne daju povjerenje za upravljanje, ne mogu poduzeti ništa.

Nepotrebna suglasnost

Proziva vas se zbog pozajmice Agrokoru iako je novac bio namijenjen drugim projektima?

Povjerenički odbor odlučio je da se u Zagreb Montažu uloži 85 milijuna kuna, od čega je 32 milijuna bilo namijenjeno ulaganju u kapital i stjecanje većinskog udjela, a 53 kao konvertibilna pozajmica sukladno potrebama u Zagreb Montaži. Vremenski period za plasman pozajmica nije bio specificiran jer nije bio poznat. U rujnu prošle godine dokapitalizirali smo Zagreb Montažu te odobrili dodatnih 6 milijuna pozajmica, a kako im dodatnih sredstava tada nije trebalo, mi smo 47 milijuna imali na raspolaganju sljedeća tri mjeseca, za koji je period bilo potvrđeno da Zagreb Montaža neće trebati novac. Mi bismo u tom trenutku, da nije bilo upita od Agrokora, ta sredstva stavili u neku banku ili novčani fond. No kako su kamate pale na 0 do 0,5 posto na godišnjoj razini, odlučili smo kratkoročnom pozajmicom dati novac Agrokoru uz kamatu od šest posto i dobre instrumente osiguranja. Pritom smo analizirali sve podatke o poslovanju Agrokora i ništa nije upućivalo na to da će za pola godine koncern završiti u stečaju. To je, u tom trenutku, bila odlična poslovna prilika i odluka. Sada ispada da su svi znali. Sve je bilo uredno dokumentirano, kolaterali registrirani....

Jeste li trebali obavijestiti ulagače o toj pozajmici ili ne, različito se tumači. Nije još ni Hanfa dala konačno mišljenje. Vi smatrate da ih niste trebali obavijestiti i čekati njihovo odobrenje?

Kada se dobije suglasnost za ulaganje u pojedini projekt, operativni dio poslovanja je na društvima za upravljanje, i ne mora se tražiti suglasnost za tekuće operativne stvari.

Tako kaže zakon?

Da, tj. zakon taj dio ne regulira. Tako se tumači u pravilima fonda. Povjerenički odbor daje suglasnost na ulaganje, primjerice kakvo smo dobili za ulaganje kroz naše društvo Konsolidator za ulaganje u Dalekovod. Bi li sada Dalekovod trebao pitati ulagače treba li depozit staviti u neku banku ili napraviti transakciju?

Neki ulagači kažu da bi barem bilo fer da su obaviješteni o tome kamo se novac plasirao?

Suglasnost sigurno nismo trebali, a obavještavati, smatramo, isto nismo trebali jer smo smatrali da je riječ o tekućem, urednom poslovnom odnosu. To je bila transakcija od nekoliko pozajmica, neke od njih Agrokor je vratio s kamatom. Naravno, sada prevladava stav da smo trebali obavijestiti investitore, primarno zato što je Agrokor završio u problemu. Da nije, vjerojatno se to pitanje ne bi postavljalo. Iz današnje pozicije to ispada loš poslovni potez, ali ima ih onda puno u svih koji su radili s Agrokorom.

Kažete da je riječ bila o kratkoročnoj pozajmici. No, neke su dospijevale još ove godine na naplatu?

Bilo je nekoliko pozajmica i one su dospijevale na naplatu krajem prošle godine. Tada su prolongirane za kraj veljače. No kako je tada već počela kriza u koncernu, mi smo se sa Zagreb Montažom pokušali naplatiti iz sredstava osiguranja. Zbog aktivacije Lex Agrokor to je zamrznuto i naplata je bila nemoguća. Ali takvo što nitko nije mogao predvidjeti krajem prošle godine.

Na tržištu se već naveliko govori da će vam ulagači, ako ne izgubite licenciju od Hanfe, uskratiti povjerenje za daljnji rad. Hoćete li i vi poduzeti određene mjere u tom slučaju?

Licenciju nam može oduzeti Hanfa i, ako se to dogodi, mi ćemo poduzeti odgovarajuće pravne korake. Imamo pravne argumente i pravna mišljenja da nismo radili ništa protuzakonito. Što se tiče investitora, oni nam mogu, uz obrazloženje da su izgubili povjerenje u nas, oduzeti upravljanje. I to ne možemo spriječiti.

Hajku ne mogu protumačiti

I tada se upravljanje prebacuje na neko drugo društvo? Zato se i nagađa da je napad na vas ciljan, i to kako bi netko drugi došao do vašeg ne baš malog portfelja?

Da, onda upravljanje ide na drugo društvo. I to nas boli jer smo napravili puno posla u šest godina. O glasinama da se čuva naše društvo za nekoga mogu samo reći da će to vrijeme pokazati. Ali ovakvu hajku ne možemo si nikako protumačiti.

I pri ulaganju u Dalekovod imali ste višak likvidnosti određeni period prije ulaganja u ciljno društvo pa ste privremeno novac uložili. Tada Hanfa nije prigovorila?

U prošlosti smo imali dva nadzora Hanfe. Jedan od njih je bio krajem 2015. godine. Hanfa je tada vidjela da mi sve ulažemo kroz SPV-ove, da to tretiramo kao ulaganja, a ne kao fond. Praksa vani je ista. Jer to je društvo, a ne fond. Da je fond, onda bi bilo drugačije.

Petrokemija AGROKOR DOPRINIO? Unatoč povećanju proizvodnje, dobit Petrokemije pada

Kad kažete praksa vani, mislite li isključivo na fondove gospodarske suradnje ili sve alternativne investicijske fondove?

Taj je model fondova za gospodarsku suradnju replika sličnih modela na svjetskom tržištu. To je međunarodna praksa. Imamo i Hanfu, depozitnu banku koja kontrolira naše poslovanje i u njoj fond drži račun, ali banke tretiraju SPV-ove kao naša ulaganja i ne traže da račune SPV-ova držimo kod depozitne banke. Imamo pravno mišljenje i ono kaže da je sve učinjeno u skladu sa zakonom o alternativnim investicijskim fondovima, radu fondova, Zakonom o trgovačkim društvima... Prikrivenih namjera nije bilo, kako se sada predstavlja.

Neobično se gleda na činjenicu da je ulagač u fondove bio Agrokor, a onda se kroz fond ulagalo u neke njegove tvrtke? To navodi na činjenicu da je uložio svoju jednu kunu, a kada se tome pridodao državni novac, vratilo mu se uvećano?

Agrokor je preuzeo obvezu ulaganja u FGS-ove još na početku osnivanja, krajem 2010. godine. Ne znam kakva je tada bila situacija u njihovu poslovanju. Kroz FGS-ove pod našim upravljanjem nije se ulagalo u Agrokorove tvrtke, već su napravljena dva zajednička ulaganja s Agrokorom (i drugim partnerima) u dominantno nove projekte. Odluku o ulaganju u FGS-ove donio je Agrokor i zaradit će na tome isto kao i svi drugi ulagači, pa i država. Ali ovo sada je otišlo u drugu sferu i traže se krivci. A mi smo žrtva.

Prigovaralo se i zbog visokih naknada?

Te su naknade na početku bile dva posto, što je zapravo donja granica u odnosu na praksu kakva je vani za fondove te veličine, a danas je 1,6 posto na uložena sredstva. Na kraju, kada se završi ciklus ulaganja i ostvari godišnji povrat od osam posto u 10 godina, tek onda društva za upravljanje imaju naknadu za uspješnost. Primjerice, ako je ulaganje 10 milijuna kuna, naknada za upravljanje dva milijuna, tada mi ulagaču moramo vratiti 12 milijuna, a onda na taj iznos osam posto godišnje, ako želimo dobiti naknadu za uspješnost.

Dakle, model FGS-ova je dobar?

Da, jer naše tržište ima velik problem prezaduženosti tvrtki, a nemaju pristup kapitalu. Banke ih ne mogu financirati jer su prezaduženi, a budući da nisu izlistani na burzi, ni mirovinski fondovi u njih ne mogu ulagati. Zato takvih fondova treba još na tržištu. A za strane fondove te su tvrtke u pravilu premalene.

Podravka PODRAVKA Agrokor im dužan 97,4 milijuna kuna Obitelj Todorić ULOGA FONDOVA Kako je novac za pomoć ‘malima’ dospio u Agrokor Ante Ramljak Povjerenik za Agrokor Ramljak u Sarajevu: U tijeku je likvidacija tvrtke Velpro u BiH

Uspješno ulaganje u sedam izvoznih tvrtki

Kroz naša dva fonda uložili smo u sedam tvrtki, u šest kroz tzv. SPV-ove, tvrtke posebne namjene, u koje fond ulaže sredstva, a onda ta tvrtka ulaže u ciljano društvo. Uložili smo u izvozne i proizvodne tvrtke. Najveće je ulaganje bilo u Dalekovod, a 2012. je završilo u predstečaju. Da tada nismo mi uložili, ne bi nitko drugi, i društvo bi završilo u stečaju. Uložili smo i u Požgaj grupu, koja je danas uspješna tvrtka. Pa u Energiju Gradec, zajedno s Agrokorom i Prosperusom. Imamo pet bioplinskih elektrana s prihodima od 100 milijuna kuna. Uložili smo i u Podatkovni centar Križ, IT infrastrukturu. Pa u Zagreb Montažu te hotele Plat, zajedno s Karismom i Agrokorom. Razmišljali smo i o ulaganju u Imunološki zavod i Badel 1862. U tvrtkama u koje smo uložili zaposleno je 3000 ljudi i one imaju dvije milijarde kuna prihoda.

  • Sve je uzalud:

    ..............Hrvatski zakoni ozakonjuju kriminal i to je točno............................ inače 90% hrvatskih zakona je prilagođeno eklantatnom kriminalu i oni su negativnim predzankom .....znači pozitivni zakoni sa negativnim predznakom...............kad se to preveda u sferu suda to znači da svaki političar može biti ... prikaži još!i i je oslobođen od bilo kakve odgovornosti a u normalnoj zemlji prožeto zakonima naši političarima i likovima na bilo kakvoj funkciji koja odlučuje možeš bez suđenja uzdogovor dati 40 godina zatvora a ako se idemo suditi 50 godina zatvora..............samo jedno ili drugo...................................

  • dopizdilomi:

    Kod nas je uvijek sve po zakonu, nitko se ne osjeća kriv, nitko nije proglašen krivim, nitko nije vratio lovu a lova bezobrazno nestaje.

  • Gastarbeiter2:

    Priča za malu djecu i ovce!