Novootkriveni egzoplanet preuzeo je titulu najčudnijeg svijeta koji smo ikada uočili u galaksiji Mliječni put. Zove se PSR J2322-2650b, a sve na njemu djeluje potpuno nevjerojatno. Riječ je o „vrućem Jupiteru”, a zbog snažne gravitacije zvijezde izdužen je u oblik limuna. U njegovoj se atmosferi nalazi ugljična para, a moguće je da mu je unutrašnjost dominantno sastavljena od helija. Još bizarnije, cijela atmosfera kruži nevjerojatnom brzinom, i to u suprotnom smjeru od rotacije samog planeta, piše Science Alert.
– Ovo je bilo apsolutno iznenađenje – rekao je astronom Peter Gao iz Carnegie Earth and Planets Laboratoryja. – Sjećam se da smo, nakon što su stigli podaci, svi reagirali s: “Što je, dovraga, ovo?” Sva obilježja PSR J2322-2650b, međutim, izmiču jednostavnom tumačenju jer se njegova obilježja ne uklapaju ni u jedan poznati model planetarne evolucije.
🪐 @NASAWebb has found an exoplanet that defies explanation.
— NASA Marshall (@NASA_Marshall) December 19, 2025
PSR J2322-2650b appears to have an exotic helium-and-carbon-dominated atmosphere potentially with clouds that can condense and form diamonds. Scientists have never seen anything like it before: https://t.co/Flb6hThLjo pic.twitter.com/6L2GA87QlC
– Izuzetno je teško zamisliti kako nastaje planet ekstremno obogaćen ugljikom – kaže astronom Michael Zhang sa Sveučilišta u Chicagu. – Čini se da isključuje sve poznate mehanizme nastanka planeta.
Otkrića egzoplaneta dogodilo se još 2017. Astronomi su primijetili da preciznost radijskih impulsa pulsara nije bila savršena. Detaljnijom analizom utvrđeno je da poremećaj uzrokuje nevidljivi planetarni pratitelj, mase oko 80 posto Jupitera, koji kruži oko pulsara svakih 7,8 sati. To je bilo sve što smo znali dok svemirski teleskop James Webb (JWST) nije detaljnije proučio sustav. Budući da JWST promatra svemir u infracrvenom spektru, a ne u radijskom i gama području, mogao je jasno „vidjeti” planet, dok je pulsar ostao nevidljiv.
– Ovaj je sustav jedinstven jer vidimo planet osvijetljen svojom zvijezdom, ali samu zvijezdu uopće ne vidimo – kaže astronomkinja Maya Beleznay sa Sveučilišta Stanford. – Dobivamo izuzetno čist spektar i možemo ga proučavati detaljnije nego većinu egzoplaneta. To je omogućilo niz mjerenja atmosferskih uvjeta, uključujući brzinu i smjer vjetrova, temperaturu i kemijski sastav.
Znanstvenici imaju okvirnu predodžbu kako bi atmosfera egzoplaneta trebala izgledati. Očekivalo se da bi prvi pulsarski planet s analiziranom atmosferom mogao biti neobičan, ali nitko nije bio spreman na ono što je JWST otkrio. Zbog blizine zvijezde, atmosfera planeta je gravitacijski rastegnuta, a izložena je i snažnom gama zračenju koje je zagrijava na oko 1900 Kelvina, znatno više nego što bi to učinilo samo zvjezdano zračenje. Atmosfera se pritom giba zapadno, suprotno od istočne rotacije planeta, koja je zaključana uz njegovu orbitu. Sastav planeta posebno je zapanjujući: sadrži ogromne količine ugljičnih spojeva, koji bi se na odreženim visinama mogli kristalizirati u kišu dijamanata.
– Ovo je potpuno nova vrsta planetarne atmosfere kakvu još nitko nije vidio – kaže Zhang. – Umjesto uobičajenih molekula poput vode, metana ili ugljikova dioksida, detektirali smo molekularni ugljik. Odgovor na pitanje možda leži u samom nastanku sustava: kako planet preživi supernovu koja stvara neutronsku zvijezdu? Znanstvenici tvrde – ne preživi. Zhang i njegovi kolege smatraju da PSR J2322-2650b uopće nije započeo kao planet, već kao helijeva zvijezda. Pulsari poznati kao „crne udovice” nalaze se u binarnim sustavima i postupno „proždiru” svoje zvjezdane pratitelje, slično pauku crnoj udovici. Taj proces mogao bi objasniti helijevu unutrašnjost i ugljičnu atmosferu ovog tijela.
Otvori KEKS Pay
Dragi su mi ovi s interesantnim idejama. Još uvijek ne znamo što se krije u dubinama oceana, a znamo što se događa tisućama svjetlosnih godina daleko. Ako i znamo to je po fizici daleka prošlost. Čestit Božić svima