Premijer Andrej Plenković objavio je na X-u sažetak svog intervjua za CNN, koji je dao povodom Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Govorio je o odnosima Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj te politici proširenja Europske unije. Osvrnuo se na pitanje narušenog jedinstva unutar NATO-a, naglasivši kako je nužno obnoviti snažno transatlantsko savezništvo. Podsjetio je da su se kroz povijest lojalnost i solidarnost među saveznicima u okviru Saveza više puta potvrdile te istaknuo kako ne vidi razlog da bi danas situacija bila drugačija ili da aktualni čelnici ne bi jedni drugima priskočili u pomoć kao i ranije.
U intervjuu za @cnni @questCNN povodom @wef osvrnuli smo se na odnose 🇪🇺🇺🇸, ekonomsku situaciju u 🇭🇷 i proširenje EU-a.
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) January 22, 2026
➡️Snažno transatlantsko savezništvo treba biti obnovljeno i vratiti se svojim temeljima.
➡️U Hrvatskoj ostvarujemo rast gospodarstva 19 kvartala zaredom,… pic.twitter.com/VoUrGq6I1G
Poručio je da je važno smiriti odnose između Sjedinjenih Američkih Država i europskih partnera te se vratiti osnovnim vrijednostima na kojima je nakon 1945. godine izgrađen slobodni svijet, naglasivši da je upravo transatlantsko partnerstvo njegova temeljna okosnica. Govoreći o drugom mandatu predsjednika Donalda Trumpa, Plenković je ocijenio da je pristup izravniji kada je riječ o zaštiti američkih interesa na međunarodnoj sceni, no smatra kako dugoročno ne postoji održiva alternativa snažnom partnerstvu Europe i SAD-a. Nakon vanjske politike, premijer se okrenuo domaćim temama, predstavivši Hrvatsku kao priču o uspjehu. Istaknuo je kako Hrvatska bilježi rast gospodarstva već devetnaest kvartala zaredom, ima investicijski kreditni rejting razine 'A' te ostvaruje kontinuirani rast plaća i mirovina. Pohvalio se i visokom zaposlenošću te niskom nezaposlenošću, slikajući pozitivnu sliku ekonomske stabilnosti i napretka zemlje.
Govoreći o proširenju Europske unije, premijer je naveo da se dosadašnji proces temeljio ponajprije na individualnim postignućima svake zemlje kandidatkinje, dok se danas sve više raspravlja o geopolitičkom pristupu koji bi mogao ubrzati ulazak novih članica, posebice Ukrajine. Takav smjer, dodao je, uvelike će ovisiti o brzini postizanja mirovnog sporazuma u Ukrajini. Ako bi se takav model primijenio na Ukrajinu, smatra Plenković, trebalo bi ga razmotriti i za države jugoistočne Europe, uključujući Bosnu i Hercegovinu, koja je Hrvatskoj od posebnog značaja jer su Hrvati jedan od njezina tri konstitutivna naroda. Na kraju razgovora, odgovarajući na pitanje voditelja Richarda Questa da jednom riječju objasni što mu daje nadu u vremenu brojnih globalnih izazova, premijer Plenković na ploču je zapisao ''zdrav razum''.
Otvori KEKS Pay
Fuj.