Broj umirovljenika koji uz zadržavanje prava na punu mirovinu paralelno i rade posljednjih je nekoliko godina rastao po stopama od 16 do 20 posto. Prema podacima za prvih deset mjeseci prošle godine, lani je broj radno aktivnih umirovljenika u prosjeku bio 16 posto veći nego godinu prije. U listopadu su tu zakonsku mogućnost koristila 37.642 umirovljenika, a tijekom godine prosjek je bio nešto veći od 36 tisuća, što je za oko pet tisuća više nego godinu prije. U okviru lanjskih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju s početkom ove godine dodatno su proširene opcije vezane uz kombinaciju rada i korištenja mirovine.
Proširenje obuhvata
Tako je korisnicima starosne mirovine (uključujući prijevremene i one za dugogodišnje osiguranike) te obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života omogućeno da rade u punom radnom vremenu, s tim da im se u tom razdoblju isplaćuje 50 posto mirovine. Pritom se po prestanku rada, uz uvjet da je time stečena najmanje jedna godina staža osiguranja, stječe i pravo na reviziju obračuna, tj. ponovno određivanje (više) mirovine.
Također, osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost omogućeno je korištenje pola iznosa mirovine s navršenih 65 godina života bez prestanka obavljanja obrta ili profesionalne djelatnosti. Usto, i korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti te korisnici invalidske mirovine prevedene u starosnu sada mogu raditi do tri i pol sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine, kao što je predviđeno za korisnike koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.
U Matici umirovljenika Hrvatske iznijeli su procjenu da bi za opciju rada na puno radno vrijeme uz polovinu mirovine moglo biti zainteresirano oko devet tisuća umirovljenika. Na čemu se temelji ta procjena, nisu precizirali. Svakako je moguće da će dio onih koji sada rade do pola radnog vremena biti zainteresiran za mogućnost rada na puno radno vrijeme, iako su se u redovima umirovljenika oko te inovacije mogle čuti primjedbe da je 50-postotno umanjenje mirovine u toj kombinaciji preveliko. Za većinu umirovljenika to bi, kažu, značilo dvostruko više rada, uz nešto malo veći ukupni dohodak, a dodaju i da država i društvo od tog rada uz mirovinu ima samo višestruke koristi, naročito u uvjetima manjka domaće radne snage.
U resornom ministarstvu u tom su kontekstu naglasili kako su mjere poticanja duljeg ostanka starijih osoba na tržištu rada dijelom potaknute i ublažavanjem nedostatka radne snage u brojnim sektorima, ali da ne bi bilo opravdano isplaćivati punu mirovinu jer te osobe, osim mirovine, primaju i puni iznos plaće, a usto stječu i pravo na tzv. bonifikaciju od 0,45 posto po mjesecu kasnijeg umirovljenja.
Može i po starom
U konačnici, oni koji su zbog životnih (ne)prilika ili društvenih razloga načelno skloni uz mirovinu i raditi, a nova ponuda im se ne čini dovoljno poticajnom, imaju i dalje na raspolaganju i dosadašnji model rada do 20 sati tjedno, tj. pola radnog vremena, uz punu mirovinu. Prvi efekti nove regulative pokazat će se s objavom prvih podataka o njihovu broju za 2026. U prvom kvartalu lani on se kretao između 32,5 i 34 tisuće.
Otvori KEKS Pay
