Hrvatska će, prema najnovijoj dugoročnoj sezonskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda i ove godine imati zimu topliju od uobičajene. Klimatološka zima, koja traje od 1. prosinca do kraja veljače, prema dostupnim modelima pokazuje umjerenu do veliku vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje sezonske temperature od višegodišnjeg prosjeka (1991.–2020.), i to u sva tri mjeseca.
Meteorolozi ipak napominju kako će unatoč toplijoj sezoni biti prodora hladnog zraka. Oni mogu donijeti kratkotrajne, ali izraženije padove temperature, osobito u unutrašnjosti zemlje. Prema najavama, prosinac će započeti uz temperaturu oko prosječnih vrijednosti ili nešto višu, no već potom slijedi hladnije razdoblje. Što se tiče oborine, modeli predviđaju ukupne količine oko prosjeka, uz umjerenu pouzdanost prognoze. To znači da se tijekom zime očekuju izmjene razdoblja bez oborine i onih u kojima je moguća obilnija kiša ili snijeg, ne samo lokalno.
Za prosinac postoji signal za iznadprosječnu količinu oborine, posebno na Jadranu i u njegovom zaleđu. No iz DHMZ-a podsjećaju kako je dugoročna prognoza oborine znatno manje pouzdana od one za temperaturu. Uz to, sezonska prognoza ne može odrediti tip oborine, hoće li padati kiša, snijeg, susnježica ili kiša koja se smrzava na tlu. Za takve detalje građani trebaju pratiti kratkoročne prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave.
Dugoročna prognoza DHMZ-a izrađena je u Sektoru za vremenske analize i prognoze, a u skladu je s procjenama Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Mediteranskog klimatskog foruma (MedCOF), čija je Hrvatska članica. Oba foruma već neko vrijeme upozoravaju na trend sve toplijih zima u regiji.
Prognostičke karte otkrivaju moguće količine snijega za Europu: Evo što čeka Hrvatsku
Prije deset dana najavljivala se hladna zima!