Masovni prekidi mobilnog interneta koji već više od tjedan dana pogađaju Moskvu ozbiljno su uzdrmali svakodnevicu građana i poslovanje tvrtki, a istodobno otvorili pitanje daljnjeg smjera državne kontrole interneta pod vodstvom Vladimira Putina. U gradu s oko 12 milijuna stanovnika problemi su zahvatili gotovo sve segmente života, od nemogućnosti online plaćanja do poteškoća u korištenju aplikacija za prijevoz i navigaciju. Kao posljedica, bilježi se iznenadan povratak “analognim” rješenjima poput dojavljivača, voki-tokija i papirnatih karata, i to u jednoj od digitalno najrazvijenijih metropola Rusije.
Poremećaji su započeli 7. ožujka i od tada se postupno intenziviraju. Čak su i stranice s tzv. “bijelog popisa”, koje bi trebale ostati dostupne, povremeno nedostupne, prenosi Radio Slobodna Europa. Službene vlasti razloge vide u sigurnosti, ali bez konkretnih detalja. "Kijev koristi sve sofisticiranije metode napada pa Rusiji trebaju sve naprednije tehnološke mjere zaštite", rekao je prošlog četvrtka glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
😌 Muscovites were asked what they think about a full shutdown of mobile internet. “We wouldn’t want it to be like in North Korea.”
— NEXTA (@nexta_tv) March 18, 2026
But no matter how much Russians kick and joke it off, it will soon be exactly like in the DPRK.
The main thing is the tsar’s safety. The serfs… pic.twitter.com/tj9zIDMCOy
Prema dostupnim informacijama, jedan od ključnih razloga je obrana od ukrajinskih dronova, kojima se želi otežati navigacija. Takve mjere već su se primjenjivale u drugim dijelovima zemlje, no tek je njihova primjena u Moskvi izazvala širi odjek. "Mobilni internet u Rusiji se isključuje još od lipnja 2025. I tek sada je to stiglo u Moskvu", rekao je Klimarev za Current Time.
S druge strane, kritičari upozoravaju na moguće zlouporabe sigurnosnih argumenata za ograničavanje sloboda. "Rusko vodstvo je naprosto vrlo kukavičko. Toliko kukavičko da ne mari za građanske slobode, gospodarstvo ili podobnost ljudi. Uopće ih nije briga ni za što od toga", kaže Mihail Klimarev, aktivist i direktor Društva za zaštitu interneta.
Stanovnici potvrđuju ozbiljnost situacije, mobilni internet često ne funkcionira ni u centru grada. "Radim kao freelancer i potreban mi je dobar internet. Morala sam klijentu dati popust jer nisam mogla ispoštovati rok", požalila se Alina. Nezadovoljstvo među građanima raste. "Nitko nije sretan zbog ovoga. Nitko ne razumije zašto se to događa, ili bolje rečeno, čini se da svi razumiju zašto", rekla je Lera, stanovnica Moskve, dodajući: "Osjećamo se nemoćno i nesposobno utjecati na to. Očekujemo potpuni nestanak u roku od šest mjeseci," prenosi NBC.
Kremlj već dulje ograničava pristup globalnim platformama poput Facebooka, Googlea, Applea i Amazona te razvija domaće alternative pod državnim nadzorom. Dio analitičara smatra da aktualni prekidi služe i kao test sustava dopuštenih internetskih stranica. Problemi su zahvatili i komunikacijske aplikacije. Telegram i WhatsApp bilježe ozbiljne smetnje, a kako navodi Klimarev: "Dostupnost Telegrama pala je za 80 posto".
Russian papers report the consequences of Moscow’s week-long mobile internet blackout. “Sales of walkie-talkies are up 27%, sales of pagers up 73%...sales of road atlases up 170%.” Meanwhile, high oil prices mean that
— Steve Rosenberg (@BBCSteveR) March 13, 2026
Russia’s “export revenues are growing.” #ReadingRussia pic.twitter.com/fE9dAJQD5b
Neovisni mediji navode da su građani već očekivali potpunu blokadu Telegrama početkom travnja, no čini se da su vlasti ubrzale proces nakon nedavnih prekida u više regija. U međuvremenu, država promovira vlastitu aplikaciju Max kao zamjenu za strane servise, no korisnici izražavaju zabrinutost zbog mogućeg nadzora.
Dodatne kontroverze izazvao je zakon potpisan 20. veljače, kojim se telekomima nalaže prekid usluga na zahtjev FSB-a, uz oslobađanje od odgovornosti prema korisnicima. Rusija već godinama pojačava kontrolu nad internetom, osobito nakon 2012., a dodatno od početka rata u Ukrajini 2022. Analitičar Mark Galeotti odbacuje teorije o unutarnjim prijetnjama poput puča te ističe da je riječ o pokušaju sprječavanja navigacije dronova, što smatra stvarnim sigurnosnim problemom.
S druge strane, dužnosnik Andrej Svincov tvrdi da su poteškoće tehničke prirode. Prema njegovim riječima, riječ je o "promjena u usmjeravanju prometa", kako bi se omogućilo vlastima da "blokirati tehnologiju ciljanja u slučaju mogućeg terorističkog napada", uz procjenu da bi problemi mogli trajati još "najviše tjedan ili dva".
Ekonomske posljedice već su vidljive. Prema procjenama Kommersanta, dnevni gubici dosežu i do milijardu rubalja, odnosno više od 10 milijuna eura. Najviše trpe dostava, prijevoz i trgovina, dok su zakazali i sustavi naplate parkiranja. Građani su se djelomično prilagodili, prodaja voki-tokija i dojavljivača porasla je za 73 posto, no takva rješenja ne mogu nadoknaditi ovisnost o digitalnim uslugama. Galeotti upozorava da postoji mogućnost da se privremene mjere pretvore u trajni sustav nadzora i cenzure, posebno uz najave blokade VPN-ova koji omogućuju pristup zabranjenim platformama.
Zaključno, sve snažnija kontrola interneta, bez obzira na razloge, izaziva ozbiljne poremećaje i rastuće nezadovoljstvo. Kako ističe Galeotti, riječ je o još jednom pokazatelju da se posljedice rata u Ukrajini sve više osjećaju unutar same Rusije i to na način koji vlasti sve teže drže pod kontrolom.
Otvori KEKS Pay
Kaj veli petković?