Samo oko 15 metara široka ničija zemlja čini granicu između Litve i Bjelorusije, koja se smatra saveznikom Rusije. Pojas zemlje dug 600 kilometara omeđen je s dvije metalne ograde. Ona na litavskoj strani okrunjena je bodljikavom žicom. Iznad nje stoje nadzorne kamere koje se u pravilnim razmacima uz zujanje okreću s lijeva na desno, približavaju i udaljavaju.
Jer Litva se brine zbog mogućih povreda granice – osobito od početka ruske agresije protiv Ukrajineu veljači 2022. Ta se briga sada pojačava zbog takozvanih „Zapad“ vježbi.Od 12. do 16. rujna u njima će sudjelovati nekoliko desetaka tisuća vojnika iz Rusije i Bjelorusije.
Oni bi trebali uvježbavati tenkove i strojnice, ali i rusku novu hipersoničnu raketu Orešnik, koja navodno može biti opremljena i nuklearnim bojnim glavama. Takve zajedničke vježbe organizirale su se doduše redovito od 2009. godine. Ipak, to su prve takve manevre od početka invazije na Ukrajinu. A i prve nakon incidenta od 10. rujna kada je NATO iznad Poljske oborio nekoliko ruskih dronova.
Rusija kao mogući agresor
Kao reakciju na predstojeću vojnu vježbu, litavski graničari su proteklih tjedana prošli dodatne obuke; tijekom vježbi provodit će i dodatne patrole, objašnjava general Rustamas Liubajevas iz državne granične službe. „Rusiju od rata u Ukrajini još više vidimo kao mogućeg napadača“, kaže on za DW. „Računamo s povredama granice – primjerice tako da se instrumentaliziraju migranti, kao što se to već događalo u prošlosti.“
Prema izvještajima, Rusija je 2022. dovela tisuće migranata u Bjelorusiju kako bi ih slala preko granice, između ostalog u Poljsku. Moskva je, pretpostavlja se, na taj način htjela destabilizirati europske zemlje.
Osim toga, Litva se priprema i na to da bi vojnici u nadolazećim danima mogli bez dozvole prijeći granicu ili poslati dronove, kaže Liubajevas: „Takvih hibridnih napada već je bilo.“ Baltičke države uvijek iznova izvještavaju o dronovima koji povrjeđuju njihov zračni prostor. Tek u srpnju ove godine dva su drona iz Bjelorusije uletjela u Litvu i srušila se.
Litva se naoružava
Litva, u međuvremenu, pokazuje i vlastitu vojnu snagu. Zemlja u nadolazećim danima organizira s Poljskom, Estonijom i Latvijom vlastite vojne vježbe u kojima bi trebalo sudjelovati do 40.000 vojnika. Osim toga, Litva planira 2026. povećati svoj vojni proračun na više od pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Još 2021. proračun za obranu bio je ispod dva posto BDP-a. Linas Kojala, šef Centra za geopolitiku i sigurnost, think tanka u litavskoj prijestolnici Vilniusu, vjeruje da ponajprije dugoročno postoji opasnost.
„Rusija nas promatra kao teritorije koji bi trebali biti pod kontrolom Kremlja“, kaže on za DW. „Ne mislim doduše da će Rusija u neposrednoj budućnosti napasti Litvu. Ali pratit ćemo ostanu li trupe koje su sada stacionirane u Bjelorusiji ondje i hoće li Moskva ondje izgraditi dugoročnu infrastrukturu koja bi mogla poslužiti kao baza za scenarij napada za sedam ili deset godina.“
Baltičke države „sjede u istom čamcu“
Takve brige dijeli i Karlis Bukovskis, direktor Instituta za međunarodna pitanja u Rigi, glavnom gradu Latvije, koja je također susjedna Bjelorusiji. Tri baltičke države, u koje spada i Estonija, „sjede u istom čamcu“. „Vidimo se kao cjelina kad je riječ o Rusiji“, kaže on za DW i govori o „zajedničkoj traumi“. „Kroz isprva tajni Hitler-Staljin pakt 1939. nacistička Njemačka prepustila je baltičke države Sovjetskom Savezu, koji je kasnije između 1944. i 1991. okupirao naše zemlje.“ Tim je sporazumom Njemački Reich zajedno sa Sovjetskim Savezom tada podijelio Baltik i Poljsku na njemačku i rusku interesnu sferu. Jedan dio Poljske trebao je pripasti Njemačkoj.
„Zbog toga nas sve takve ruske vojne vježbe zabrinjavaju“, kaže Bukovskis. Ipak, danas ima i razloga za optimizam, dodaje politolog: „Procjenjuje se da će ove godine na vježbama sudjelovati manje vojnika nego u prošlosti – i zato što je ruska vojska zaokupljena u Ukrajini. Osim toga, danas su tisuće NATO-trupa – iz Velike Britanije, Njemačke ili i Francuske – stacionirane u Baltiku. To nam daje nadu. Više nismo sami!“
Život na opasnoj granici
Aida i Mečislav Taraškevič ipak se boje predstojećih vojnih vježbi. Bračni par živi već gotovo dva desetljeća u jednoj od sedam kuća litavskog sela Gulbine, udaljenog samo sedam kilometara od bjeloruske granice. „Vojne vježbe su odmah iza ugla – zato su u našem selu svi jako zabrinuti. Utoliko više što vidimo što Rusija radi u Ukrajini“, kaže 59-godišnji Mečislav, koji poput svoje žene radi u tvornici za preradu pilećeg mesa u okolici, za DW. A njegova supruga Aida dodaje: „Ne razumijem zašto ljudi moraju ratovati. Svi mi želimo samo imati normalan život, raditi svoj posao i mirno živjeti u svojoj kući.“
Otvori KEKS Pay
Sve tri baltičke države imaju niti 20.000 vojnika, ukupan broj stanovnika ko sankt peterburg. Da, strah ih je. I treba ih biti. Moćnom sushedu6na granicu dovode neprijatelja. Pa nije valjda da bi rusi trebali tome nazdravljati, ili polje tulipana posaditi. Nek se skockaju čim prije. Rusi ne budu nikud otišli, a tzv. saveznici budu sigurno otišli.