Kremlj je rekao u ponedjeljak da američke obavještajne službe griješe ako vjeruju da ruski predsjednik Vladimir Putin želi zauzeti cijelu Ukrajinu i dijelove Europe koji su nekoć bili dio bivšeg Sovjetskog Saveza. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Moskva ne zna koliko su pouzdani izvori na koje se poziva Reuters. Ako je to izvješće točno, onda su zaključci američkih obavještajnih službi pogrešni, dodao je. "To apsolutno nije istina", rekao je Peskov o zaključcima obavještajnih službi.
Podsjetimo, američke obavještajne službe izdale su novo upozorenje da Putin nije odustao od svojih ambicija da osvoji cijelu Ukrajinu i povrati teritorije bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući dijelove zemalja članica NATO-a, prema šest izvora upoznatih s najnovijim izvješćima, javlja Reuters. Ovi nalazi, od kojih je posljednje izvješće datirano krajem rujna 2025., u suprotnosti su s optimističnim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih pregovarača, koji tvrde da Putin želi okončati rat u Ukrajini. U isto vrijeme, europski čelnici i obavještajne agencije dijele zabrinutost da Rusija predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i široj europskoj sigurnosti. Američka obavještajna zajednica dosljedno izvještava od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. da Putin teži potpunoj kontroli nad Ukrajinom te teritorijima bivših sovjetskih republika, uključujući članice NATO-a poput baltičkih zemalja. "Obavještajni podaci uvijek govore isto: 'Putin želi više'", izjavio je Mike Quigley, demokratski član Obavještajnog odbora Zastupničkog doma, naglašavajući uvjerenje Poljske i baltičkih zemalja da su potencijalne sljedeće mete Rusije. Trenutačno Rusija kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući veći dio Luhanske i Donecke oblasti, dijelove Zaporiške i Hersonske oblasti te poluotok Krim. Putin inzistira da te četiri pokrajine i Krim pripadaju Rusiji, dok Trump vrši pritisak na Kijev da prepusti mali dio Donecka koji još uvijek kontrolira Ukrajina, kao dio predloženog mirovnog plana, prema dvojici izvora upoznatih s pregovorima.
Putin je poslao desetke tisuća vojnika u Ukrajinu u veljači 2022., a ruske snage sada kontroliraju oko petinu zemlje. Neki europski i ukrajinski čelnici optužili su Putina da ima ambicije i izvan Ukrajine. Ruski predsjednik nikad nije javno rekao da želi osvojiti cijelu Ukrajinu, ali je više puta rekao da će ruske snage zauzeti još više dijelova Ukrajine ako Kijev ne pristane ustupiti preostali dio Donbasa u istočnoj Ukrajini koji je još uvijek pod kontrolom ukrajinskih snaga. Moskva širenje NATO-a prema istoku, koji sada uključuje države u istočnoj Europi koje su bile dio sovjetskog bloka nakon Drugog svjetskog rata, vidi kao prijetnju Rusiji. Putin je rekao da ne želi obnoviti Sovjetski Savez niti napasti članicu NATO-a. Ovog je mjeseca rekao da Rusija ne želi rat s Europom, ali da će Rusija, ako ga Europa započne, pobijediti.
Podsjetimo, prema riječima šefa ukrajinske obrambene obavještajne službe Kirila Budanova, Rusija je ubrzala svoj vremenski okvir za potencijalnu vojnu akciju protiv europskih država, pomaknuvši svoje planove spremnosti s 2030. na čak 2027. Budanov je rekao da bi primarni cilj Kremlja u takvom scenariju bile baltičke države. Kao najvjerojatnije početne ciljeve naveo je Litvu, Latviju i Estoniju.
"Prema izvornom planu, Rusija je trebala biti spremna za početak operacija 2030. Sada su planovi prilagođeni i revidirani kako bi se rok pomaknuo na 2027.", rekao je. Budanov tvrdi da je rusko strateško razmišljanje manje vođeno neposrednim taktičkim razmatranjima, a više duboko ukorijenjenim imperijalnim svjetonazorima. Prema Budanovu, Rusija ne vidi održive mogućnosti širenja na sjever ili istok zbog prisutnosti Sjedinjenih Država, niti na jug zbog Kine. To ostavlja zapadne zemlje, posebno baltičku regiju, kao najvjerojatniji smjer buduće agresije, javlja united24media.
Najviši dužnosnik Vladimira Putina za vanjsku politiku odbacio je najnovije amandmane na mirovni plan koji podržava Donald Trump - unatoč priznanju da ih zapravo nije pročitao. Jurij Ušakov, koji je odigrao ključnu ulogu u izradi izvorne verzije plana, koja je široko odbačena kao previše proruska , također je umanjio mogućnost trostranog summita između SAD-a, Moskve i Kijeva. "Siguran sam da prijedlozi koje su Europljani i Ukrajinci dali ili pokušavaju dati definitivno ne poboljšavaju dokument i ne povećavaju mogućnost postizanja dugoročnog mira", rekao je Jurij Ušakov, javlja Independent.
Otvori KEKS Pay
2022 Prije napada na Ukrajinu je Putin izjavio da neće napasti i da je to vježba. Ali jedini koji mu vjeruje je naš veleumni predsjednik. On je prospavao napad Rusa zato misli da tamo još nije ništa ozbiljno.