Nakon više od dvije godine brutalne agresije na Ukrajinu, strah od prelijevanja sukoba na teritorij NATO-a postao je stvarnost. U noći s utorka na srijedu, nebo iznad istočne Poljske postalo je poprište najozbiljnije eskalacije do sada: poljski borbeni zrakoplovi srušili su više ruskih dronova koji su narušili zračni prostor članice Sjevernoatlantskog saveza. Varšava je hitno aktivirala Članak 4. Ugovora, zatraživši konzultacije sa saveznicima, dok svijet sa strepnjom prati hoće li ovaj incident, koji poljski premijer naziva "najbližim otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata", gurnuti Rusiju i Zapad korak bliže izravnom ratu, piše Politico. Što se točno dogodilo, je li riječ o pogrešci ili namjernoj provokaciji i kako će NATO odgovoriti?
1. Što se točno dogodilo na nebu iznad Poljske?
Dramatični događaji koji su se odigrali na nebu iznad istočne Poljske u noći s utorka na srijedu predstavljaju najozbiljniju eskalaciju od početka ruske agresije na Ukrajinu. Poljske oružane snage potvrdile su da je u zračni prostor zemlje ušlo čak 19 neidentificiranih objekata tijekom masovnog ruskog napada na zapadnu Ukrajinu. U opsežnoj operaciji koja je trajala do jutarnjih sati, poljski borbeni zrakoplovi F-16, uz podršku nizozemskih F-35 i savezničkih zrakoplova za nadzor, oborili su dronove koji su predstavljali prijetnju. Posljedice su bile vidljive na tlu: jedan od dronova udario je u obiteljsku kuću u selu Wyryki-Wola, uništivši krov, dok su ostaci drugih letjelica pronađeni na više lokacija. Zbog "vojnih aktivnosti" privremeno je zatvoreno nekoliko zračnih luka, uključujući i ključnu zračnu luku Rzeszow, glavno čvorište za dopremu zapadne pomoći Ukrajini.
2. Je li riječ o pogrešci ili namjernoj provokaciji?
Iako je i ranije dolazilo do povremenih povreda zračnog prostora zemalja koje graniče s Ukrajinom, ovaj incident se po svom opsegu i prirodi smatra namjernom provokacijom. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je ovo "najbliže što smo bili otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata", dok je ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski bio jasan: "Procjena poljskih i NATO zračnih snaga je da dronovi nisu skrenuli s kursa, već su bili namjerno usmjereni." S njim se složio i njemački ministar obrane Boris Pistorius, odbacivši mogućnost slučajne pogreške. Vojni analitičari ističu da su putanje najmanje pet dronova ukazivale na to da su se kretali prema zračnoj luci Rzeszow, što sugerira da je Rusija možda testirala sposobnosti i vrijeme reakcije protuzračne obrane Saveza.
3. Kako je reagirao Zapad?
Reakcija Varšave bila je brza i odlučna. Odmah nakon incidenta, premijer Tusk je objavio da je Poljska aktivirala Članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora, koji omogućuje članicama da zatraže konzultacije kada smatraju da je ugrožena njihova sigurnost. Oštre osude stigle su od lidera Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Kanade, a američki predsjednik Donald Trump na društvenim je mrežama objavio: "Što je s Rusijom koja dronovima narušava poljski zračni prostor? Evo nas opet!", prije nego što je telefonski razgovarao s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim. Europski čelnici pozvali su na jedinstven odgovor i jačanje sankcija protiv Rusije, dok je nekoliko zemalja, uključujući Sloveniju, Dansku i Francusku, zatražilo hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a.
4. Što kaže Moskva?
Moskva, s druge strane, kategorički odbacuje odgovornost za incident. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su njihovi dronovi izveli veliki napad na vojne objekte u zapadnoj Ukrajini, ali da nisu planirali gađati ciljeve u Poljskoj. Andrej Ordaš, ruski otpravnik poslova u Varšavi, izjavio je da su optužbe "neutemeljene" i da Poljska nije pružila dokaze da su dronovi ruskog podrijetla, sugerirajući da su doletjeli iz smjera Ukrajine. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je izravno komentirati događaj, dodavši kako Europska unija i NATO "svakodnevno optužuju Rusiju za provokacije". Unatoč poricanju, poljski vojni dužnosnici vjeruju da su u napadu korišteni dronovi tipa Gerbera, koji se, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, sastavljaju u Rusiji od dijelova kineskog proizvođača.
5. Je li ovo test za NATO i uvod u širi sukob?
Ovaj incident, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao "izuzetno opasnim presedanom za Europu", smatra se do sada najozbiljnijim testom za jedinstvo i obrambene sposobnosti NATO-a. Stručnjaci upozoravaju da, iako ovo nije početak Trećeg svjetskog rata, Rusija ovakvim potezima aktivno proučava način funkcioniranja i slabosti zapadnih obrambenih sustava. Događaj je potaknuo europske lidere na pozive za hitno jačanje zajedničke obrane. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zatražila je nove sankcije, a ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je na odlučan odgovor.
6. Kako će se Europa braniti od ovakvih prijetnji?
Kao odgovor na eskalaciju, unutar Saveza se intenzivno raspravlja o konkretnim koracima za jačanje sigurnosti. Bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, general Ben Hodges, smatra da NATO mora promijeniti pravila angažmana koja bi dopustila savezničkim zrakoplovima obaranje ruskih dronova i projektila iznad Baltičkog i Crnog mora. Također je predložio uspostavu zone zabrane leta iznad zapadne Ukrajine kako bi se ruske letjelice držale podalje od teritorija NATO članica. Povjerenik EU za obranu Andrius Kubilius predložio je stvaranje "zida od dronova" duž istočne granice Unije kako bi se spriječili budući upadi. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ranije je izjavio da Savez treba peterostruko povećati svoje kapacitete protuzračne i proturaketne obrane, a ovaj incident samo je potvrdio hitnost takvih ulaganja. Dok se čeka ishod istrage, Češka je već ponudila Poljskoj slanje helikoptera za obranu od dronova na nižim visinama, signalizirajući da saveznici prijetnju shvaćaju krajnje ozbiljno
Otvori KEKS Pay
