Tradicionalna, bogatija potrošačka košarica za tročlanu obitelj, koja obuhvaća troškove prehrane na Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu, ovih će blagdana iznositi rekordnih 626,74 eura što je 15,93% više nego lani kad je iznosila 540,58 eura. Srednja košarica košta 253,03 eura ili 15,92% više (prošle godine 218,28 €), dok ona najskromnija u kojoj ćemo se i odricati nekih tradicionalnih blagdanskih delikatesa, poput bakalara i janjetine, košta 140,53 eura, 15,26% više nego lanjske godine kad je za nju trebalo izdvojiti 121,93 eura, izračunali su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS). Izabela Delfa Mišić, gospodarska savjetnica NHS-a, kaže kako je kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene, pogotovo nekoliko dana prije blagdana.
Dapače, neki proizvodi pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, ali i neki proizvodi istih proizvođača u trgovačkim lancima, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike. One su najizraženije na tržnicama kod svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća. - Slične, ali nešto manje razlike primjetne su i u trgovačkim lancima gdje se sve više pojavljuju tzv. bio proizvodi koji su značajno skuplji. I ranijih su godina građani morali napraviti dodatne napore i obići više lokacija kako bi pronašli jeftinije namirnice, ali ove godine, zbog velikog rasta cijena hrane, moraju se još više potruditi, obići puno više lokacija kako bi prošli što povoljnije. Pri tome će često morati raditi ustupke vezano za kvalitetu i zdravu prehranu - smatra Mišić, ističući kako je na tržištu i puno novih, povoljnih proizvoda, no analiza njihova sastava pokazuje kako su često slabije kvalitete i u njima je više aditiva nego prirodnih sastojaka, a zabrinjava i podatak da su današnje snižene cijene u trgovinama često više od prošlogodišnjih redovnih cijena.
Veliki broj građana, tvrdi ona, zbog neizvjesnosti i rizika od inflacije primoran je i odgoditi kupnju božićnih darova jer velik dio dohotka, u prosjeku 27%, troši na hranu. Prosječna bruto plaća u 2025. je oko 2045 eura, dok je prosječna neto plaća 1470 eura. Udio blagdanskih košarica u prosječnoj neto plaći jasno pokazuje razmjere problema: bogata košarica čini 42% neto plaće, srednja oko 17%, a skromna 9,5%. No situacija je znatno teža za većinu zaposlenih. Čak 70% radnika prima plaću nižu od prosječne, a za one s primanjima između minimalne i medijalne plaće udio troškova hrane može doseći i 50, pa i 60% prihoda. Minimalna bruto plaća koja iznosi 970 eura, u neto iznosu za poreznog obveznika iz Zagreba, samca, iznosi 754 eura, te se u njoj udio sindikalnih košarica kreće visokih 18 pa sve do 81%, a pritom u njoj nisu obuhvaćeni troškovi božićnog drvca, darova ili nekog novogodišnjeg putovanja, objašnjava Mišić, ističući kako društvo u kojem većina prihoda odlazi na troškove hrane ne može govoriti o stvarnom napretku, odnosno o realnom rastu, nego riječ je o prikrivenom siromaštvu građana.
Zabrinutost izazivaju i najave trgovaca o novom valu poskupljenja hrane do 5%, te se, poručuje Mišić, postavlja pitanje što će to ponuditi potrošačima, neke zdravije proizvode, kvalitetnije, dodatne vrijednosti, ili su odlučili povećati svojim zaposlenicima plaće u bruto iznosima, a ne kroz neoporezive primitke? Ako ništa od toga nije navedeno, nije riječ o opravdanom poskupljenju cijena, naglasila je Mišić, nego se i dalje kod nas ovakve situacije iskorištavaju za nečije vlastite interese. Iz NHS-a naglašavaju kako njihove košarice ne govore o tome koliko će pojedina kućanstva potrošiti tijekom blagdanskih dana niti na što će točno trošiti, nego koliko bi potrošila kad bi u potpunosti, dijelom ili tek minimalno (skromno) slijedila blagdansku tradiciju. Zato su, ovisno o njihovom sadržaju, košarice podijeljene na tri: bogatu (potpuna u duhu tradicije), srednju (koja ipak čini ustupke i koristi neke jeftinije sadržaje) i skromnu (za koju i sam naziv upućuje kako zbog niske kupovne moći, jest blagdanska, ali vrlo skromna).
- Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica, odojak, janjetina za Božić i/ili Novu godinu, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti. Stoga je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu istovremeno zadovoljiti i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju. Pokazalo se kako veliki broj građana zamijeni skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom – srdelama, šarunom ili manjim trljama. U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o fišu, one skuplje ribe, štuku i soma, zamijeniti šaran, babuška i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu će zamijeniti jeftinija perad - pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso - objašnjavaju.
Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirat će se jeftinija svinjska lopatica, jeftiniji naresci i salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili, umjesto svega nabrojenoga, samo sarma od jeftinijeg i manje kvalitetnog mljevenog mesa s manje mesa, a više riže. Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači, koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima, orasima ili/i drugim finim nadjevima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji će kolač biti nešto skromnijeg sadržaja, možda tek od biskvitnog ili nekog drugog tijesta, nadjeven nešto jeftinijim mljevenim rogačem ili, još jeftinije, marmeladom. Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici.
Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su, tvrde iz NHS-a, standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se kako će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su, primjerice, normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. -Ove košarice mogu poslužiti i kao svojevrsna poruka kako bi u jednom društvu bilo normalno i poželjno da si građani mogu priuštiti poštivati tradiciju blagdanskog stola, što je i dio njihovog identiteta, a ne da se zbog neimaštine čak i te tradicije moraju odricati u većoj ili manjoj mjeri - zaključili su iz NHS-a.
Otvori KEKS Pay
