Danska poštanska služba 30. prosinca dostavit će svoje posljednje pismo, čime završava tradicija duga više od 400 godina. PostNord, tvrtka nastala 2009. spajanjem švedske i danske pošte, još je ranije ove godine objavila da prestaje s dostavom pisama u Danskoj. U sklopu te odluke bit će ukinuto oko 1500 radnih mjesta, a s ulica će nestati isto toliko prepoznatljivih crvenih poštanskih sandučića. Kao glavni razlog navodi se „sve veća digitalizacija“ danskog društva, prenosi Guardian. Opisujući Dansku kao „jednu od najdigitaliziranijih zemalja na svijetu“, PostNord ističe da je potražnja za pismima „drastično pala“, dok internetska kupnja i dostava paketa kontinuirano rastu. Zbog toga će se tvrtka ubuduće usredotočiti upravo na paketske pošiljke.
Interes za stare poštanske sandučiće pokazao se velikim. Tisuću komada, koji su već uklonjeni, rasprodano je u svega tri sata nakon što su ponuđeni na prodaju po cijeni od 2000 danskih kruna za bolje očuvane primjerke, odnosno 1500 kruna za one u lošijem stanju. Još 200 sandučića bit će ponuđeno na dražbi u siječnju. PostNord, koji će i dalje dostavljati pisma u Švedskoj, najavio je i povrat novca za neiskorištene danske poštanske marke, ali u ograničenom roku. Građani Danske i dalje će moći slati pisma, no putem dostavne tvrtke Dao, koja već posluje na tom tržištu. Dao planira od 1. siječnja proširiti usluge i povećati broj isporučenih pisama s oko 30 milijuna u 2025. na 80 milijuna sljedeće godine. No korisnici će pisma morati predavati u Dao poslovnicama ili dodatno platiti preuzimanje na kućnoj adresi, a poštarinu će plaćati putem interneta ili aplikacije.
Danska poštanska služba zadužena je za dostavu pisama još od 1624. godine, no u posljednjih 25 godina broj poslanih pisama smanjio se za više od 90 posto. Unatoč tome, postoje naznake da se među mlađim generacijama javlja novi interes za pisanje pisama. Istraživanje koje navodi Dao pokazuje da osobe u dobi od 18 do 34 godine šalju dva do tri puta više pisama od ostalih dobnih skupina. Trend-istraživač Mads Arlien-Soborg smatra da je riječ o potrazi mladih za „protutežom digitalnoj prezasićenosti“, pri čemu je pisanje pisama postalo svjestan izbor.
Danski zakon propisuje da mogućnost slanja pisama mora postojati, što znači da bi država, u slučaju povlačenja Daóa, morala imenovati drugog pružatelja te usluge. Iz ministarstva prometa poručuju da u praksi neće biti razlike jer će građani i dalje moći slati i primati pisma, samo putem druge tvrtke, dok je simbolična važnost promjene „prije svega sentimentalna“. No, ravnatelj muzeja pošte, telekomunikacija i komunikacija Enigma u Kopenhagenu Magnus Restofte upozorava da je povratak na fizičku poštu u izvanrednim okolnostima vrlo složen.
- Ne možemo se vratiti na staro, pogotovo u zemlji koja je među najdigitaliziranijima na svijetu - ističe. U Danskoj se većina službene komunikacije odvija putem nacionalnog digitalnog identiteta MitID, koji se koristi za bankarstvo, potpisivanje dokumenata i naručivanje kod liječnika. Iako je moguće isključiti se iz digitalne pošte i primati fizičku, to je učinilo tek pet posto građana, dok je 97 posto stanovništva starijeg od 15 godina uključeno u sustav. Restofte dodaje da su Danci promjenu prihvatili prilično pragmatično jer fizička pisma ionako rijetko stižu u poštanske sandučiće, a neki mlađi ljudi nikada nisu ni poslali klasično pismo.
Upravo zato, kaže, vrijednost fizičkog pisma danas je veća nego ikad. „Ručnim pismom pokazujete da ste uložili vrijeme i novac – i zato ono ima posebnu težinu.“ Obrazlažući odluku, zamjenik glavnog direktora PostNord Danske Kim Pedersen poručio je da je riječ o teškom, ali nužnom potezu. - Bili smo danska pošta 400 godina i zato nije lako zatvoriti to poglavlje naše povijesti. No pad broja pisama toliko je velik da tržište više nije isplativo.
Otvori KEKS Pay
