Još jedan rat između Irana i Izraela više nije pitanje “hoće li”, nego “kada”. Nakon već viđenog sukoba koji je trajao 12 dana i pokazao koliko brzo Bliski istok može skliznuti u otvoreni rat, regija danas stoji na rubu daleko opasnijeg scenarija. Propali nuklearni sporazum, obnovljene sankcije, zastali pregovori i naglo jačanje vojnih kapaciteta s obje strane stvaraju zapaljivu kombinaciju u kojoj bi sljedeći obračun mogao biti kraći, ali neusporedivo razorniji.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu 29. prosinca trebao bi se sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Mar-a-Lagu na Floridi, gdje namjerava predstaviti plan za mogući napad na Iran. Prema NBC Newsu, Izrael smatra da iranski program balističkih raketa ulazi u fazu koja predstavlja izravnu i hitnu prijetnju, ne samo izraelskoj sigurnosti nego i interesima Sjedinjenih Država i stabilnosti cijele regije. Tel Aviv ne demantira postojanje plana, ali umanjuje njegovu formalnu težinu, ističući da će se konkretne teme definirati tijekom samog sastanka.
Netanyahu Trumpu namjerava izložiti više mogućih scenarija vojne akcije, uključujući samostalni izraelski napad, operaciju uz ograničenu američku potporu, zajedničku američko-izraelsku akciju ili potpuno neovisnu američku operaciju. Izraelski sigurnosni krugovi upozoravaju da bi Iran, ako se ne zaustavi, mogao dosegnuti proizvodnju do 3000 raketa mjesečno, čime bi dodatno ojačao zaštitu svojih nuklearnih postrojenja i znatno podigao prag odvraćanja.
U tom kontekstu, iranski vojni dužnosnici otvoreno ističu nove kapacitete. Prema tvrdnjama iz Teherana, Iran danas ima sposobnost u jednom valu lansirati i do 1500 balističkih projektila prema Izraelu. Glasnogovornik Iranske revolucionarne garde, brigadni general Ali Mohammad Naeini, izjavio je da je Iran nakon posljednjeg rata sustavno radio na povećanju preciznosti i učinkovitosti projektila te da bi bez balističkih raketa dugog dometa rat trajao godinama, a ne svega nekoliko dana.
Te poruke popraćene su velikom vojnom izložbom na kojoj su predstavljeni balistički i hipersonični projektili, dronovi, oklopna vozila te ostaci izraelskog drona za koji Iran tvrdi da je oboren tijekom sukoba. Iranski dužnosnici naglašavaju da je riječ o domaćoj proizvodnji i dokazima tehnološke samodostatnosti. Unatoč procjenama zapadnih analitičara da su izraelski udari možda oštetili dio podzemne infrastrukture, Teheran tvrdi da je uništeno manje od tri posto lansirnih položaja te da se nova lansirna mjesta mogu brzo uspostaviti.
Zapadni diplomatski izvori upozoravaju da bi Iran mogao dodatno premjestiti raketne kapacitete dublje u unutrašnjost zemlje, izvan dosega izraelskog i američkog zrakoplovstva. Poruka iz Teherana pritom ostaje jasna: ako cijena napada postane previsoka, rat će se izbjeći, ali ako do njega dođe, razmjeri i intenzitet sukoba nadmašit će sve dosadašnje izraelsko-iranske obračune.
Otvori KEKS Pay
Šta kaže pravednik Goldštajn end femili ? Jeste ih pitali za 60.000 ubijenih civila ? A mislim znam da on voli o duhu iz boce u Hrvatskoj ,a kaj veli na duha iz cisterne u Izraelu. ?