Svijet bi se u narednim mjesecima mogao suočiti s novim snažnim rastom cijena hrane, a razlog ovoga puta nisu samo geopolitičke napetosti, već i vremenski fenomen koji meteorolozi pomno prate. Ekonomisti upozoravaju da bi iznimno snažan El Niño, koji se očekuje tijekom 2026. i 2027. godine, mogao ozbiljno poremetiti poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu hranom diljem svijeta, a posljedice bi se mogle osjećati sve do 2028. godine, javlja The Guardian.
Upozorenja dolaze u trenutku kada su cijene hrane već pod pritiskom zbog sukoba na Bliskom istoku. Stručnjaci ističu da bi kombinacija ratnih zbivanja i ekstremnih vremenskih prilika mogla dodatno opteretiti globalne opskrbne lance. Prema procjenama američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), postoji 63 posto vjerojatnosti da će temperature površine Tihog oceana tijekom ove godine biti više od dva Celzijeva stupnja iznad prosjeka. Takvi uvjeti povećavaju mogućnost razvoja vrlo snažnog El Niña, koji se u stručnoj literaturi povezuje s toplinskim valovima, sušama, poplavama i snažnijim olujama.
Analitičari upozoravaju da bi ekstremni vremenski uvjeti mogli izazvati novi rast inflacije, posebno kada je riječ o hrani. Iz talijanske banke UniCredit navode kako bi El Niño mogao dodatno pojačati posljedice klimatskih promjena te povećati pritisak na cijene osnovnih prehrambenih proizvoda. Procjene investicijske banke Goldman Sachs pokazuju da bi cijene poljoprivrednih sirovina na svjetskom tržištu mogle porasti za gotovo 16 posto. Posljedično bi se rast mogao preliti i na maloprodajne cijene hrane, uključujući europske zemlje, gdje bi hrana mogla poskupjeti za oko 1,3 posto.
Stručnjaci ističu da učinci El Niña neće biti vidljivi odmah. Naime, vremenske neprilike najprije pogađaju proizvodnju usjeva, a tek se nakon određenog vremena njihov utjecaj prenosi kroz cijeli prehrambeni lanac – od polja do trgovina. Zbog različitih ciklusa sjetve, rasta i žetve pojedinih kultura te logističkih izazova u prijevozu robe, puni učinak mogao bi se osjetiti tek tijekom druge polovice 2028. godine.
UniCredit procjenjuje da bi u najnepovoljnijem scenariju globalna poljoprivredna proizvodnja mogla pasti za 14,3 posto, što predstavlja gubitak veći od 340 milijardi američkih dolara. Analitičari upozoravaju kako bi cijene pojedinih ključnih poljoprivrednih proizvoda mogle porasti između 10 i 50 posto, dok bi riža, palmino ulje, šećer i kava u ekstremnom scenariju mogli poskupjeti i više od 100 posto. Stručnjaci stoga upozoravaju da će naredni mjeseci biti ključni za razvoj vremenskih prilika na Pacifiku, ali i za stabilnost globalnog tržišta hrane.
FOTO Kiša stala, a razmjeri katastrofe na Korčuli izašli na vidjelo: Spaljeni su maslinici i vinogradi,uništene kućice
Otvori KEKS Pay
Cijene imaju svojstvo ih obični propuh u Amazoniji potakne na rast.