Gazirana pića mnogima su svakodnevna navika, osvježenje uz ručak, izbor u kafiću ili zamjena za alkohol. No kardiovaskularni kirurg dr. Jeremy London, koji ima 25 godina iskustva, upozorava da ih osobno izbjegava i smatra jednim od proizvoda koje ne treba piti ni umjereno. U objavi na društvenim mrežama poručio je ljudima da budu svjesni onoga što unose u organizam, LadBible. Dr. London naveo je četiri stvari koje izbjegava kako bi zaštitio zdravlje i dugovječnost. Na prvom mjestu očekivano je istaknuo pušenje, koje je nazvao najgorom stvari koju čovjek može učiniti svom tijelu. Upozorio je da pušenje uništava pluća, povećava rizik od raka pluća, srčanog i moždanog udara te drugih kardiovaskularnih problema.
Na njegovu popisu našli su se i kruh, tjestenina, rafinirano brašno i pšenica, koje je izbacio iz prehrane. Zatim je spomenuo alkohol, koji je opisao kao toksičan za svaku stanicu tijela. No posebnu pozornost izazvala je njegova izjava o gaziranim pićima, koja je nazvao izrazito štetnima i poručio da ih jednostavno ne treba piti. Kasnije je u razgovoru za TODAY priznao da je oštra formulacija bila djelomično način da privuče pažnju. Ipak, ostao je pri stavu da su zaslađena gazirana pića velik problem jer ljudi često ne shvaćaju koliko kalorija i šećera unose kroz napitke. Upravo zato ih smatra jednim od proizvoda koje je lako podcijeniti.
Sličan stav iznio je i dr. William Li, koji je u podcastu ZOE Science & Nutrition rekao da su gazirana pića s razlogom često na meti kritika. Kao problem navodi brojne dodatke, boje, arome, konzervanse i stabilizatore koji se unose iznova i iznova. Prema njegovu mišljenju, nije riječ samo o jednom unosu, nego o dugotrajnoj i ponavljanoj izloženosti.
Jedan od glavnih problema gaziranih pića jest to što mogu sadržavati mnogo kalorija, a ne stvaraju osjećaj sitosti. Fruktoza, jednostavni šećer koji se često nalazi u takvim pićima, ne smanjuje hormon gladi na isti način kao glukoza iz škrobnih namirnica. To može pridonijeti većem unosu kalorija i, s vremenom, debljanju. Gazirana pića povezuju se i s povećanom inzulinskom rezistencijom. To znači da gušterača mora proizvoditi više inzulina, što se smatra jednim od koraka prema razvoju dijabetesa tipa 2. Jedna studija iz 2013. povezala je dnevni unos oko 150 grama šećera, što odgovara otprilike jednoj limenci gaziranog pića, s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2.
Spominju se i mogući rizici povezani s rakom. Studija iz 2010. pokazala je da su odrasli koji su pili dva ili više gaziranih pića tjedno imali veći rizik od raka gušterače u odnosu na osobe koje ih nisu pile. Takvi podaci dodatno potiču stručnjake da upozoravaju na oprez s redovitom konzumacijom. Visok unos šećera povezuje se i sa zdravljem srca. Istraživanje koje navodi Harvard Health pronašlo je vezu između prehrane bogate šećerom i bolesti srca. Osobe koje su pile najmanje pet zaslađenih gaziranih pića tjedno češće su imale rane znakove srčanih bolesti od onih koji su ih pili manje od jednom tjedno.
Što piti umjesto toga? Heart Foundation savjetuje da žeđ najbolje gasimo vodom, jer je ona najzdraviji izbor za srce. Kao bolje alternative navode se gazirana voda s komadićima voća ili začinskim biljem, nezaslađeno mlijeko, biljna mlijeka s dodanim kalcijem, čaj, kava te mala čaša stopostotnog voćnog ili povrtnog soka.
Od parizera do smokija: Zbog ovih 9 jela nutricionistima se diže kosa na glavi, a milenijalci su odrasli na njima
Otvori KEKS Pay
A mesne prerađevine? Njih nije spomenuo a najveći su otrov za organizam