Ministarstvo gospodarstva priprema smjernice koje bi trebale razjasniti koje su obveze pojedinog vlasnika i zajednice suvlasnika oko ugradnje razdjelnika, najavio je u razgovoru za platformu Zgradonačelnik ravnatelj Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva Željko Krevzelj. Od oko 133.000 kućanstava koje se griju na toplinsku energiju, oko 57.500 nema ugrađene razdjelnike. U smjernicama će biti riječi i o rokovima, modelima obračuna i postupanju u tehnički složenim zgradama i slučajevima kada dio stanova ima ugrađene razdjelnike, a dio nema.
Inicijativa vlasnika
Kako ističe Krevzelj, razradit će se i pitanje toplinskih podstanica koje će neke zgrade morati zamijeniti na trošak vlasnika, kroz pričuvu ili druge dogovorene modele financiranja. U novom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije među obveznim zahtjevima je, naime, i zamjena direktnih toplinskih podstanica indirektnima prije nego što se uopće ugrade razdjelnici.
Neki vlasnici zgrada smatraju da bi tu zamjenu trebao financirati distributer, dakle HEP-Toplinarstvo, pa se čak najavljuje inicijativa da se vlasništvo nad toplinskim podstanicama prebaci s vlasnika zgrada na distributera. Prema neslužbenim informacijama, od 2700 toplinskih podstanica na koje je spojeno 35.500 krajnjih kupaca u Zagrebu, Osijeku, Velikoj Gorici, Zaprešiću i Osijeku, trebat će zamijeniti više od 600, a najviše ih je u Osijeku. Troškovi su po stanu višestruko veći od cijene ugradnje razdjelnika, koje se kreću oko 30 eura po radijatoru. Direktor tvrtke Enerkon Andrej Plevnik za Večernji list potvrdio je da su, po novom Pravilniku o tehničkim zahtjevima za ugradnju uređaja za obračun troškova toplinske energije, kupci dužni prije ugradnje razdjelnika ili kalorimetara direktnu toplinsku podstanicu zamijeniti indirektnom, a radove izvodi ovlašteni izvođač.
– Indirektni sustav daljinskog grijanja smatra se suvremenijim i sigurnijim rješenjem u odnosu na direktni sustav jer toplinska stanica odvaja mrežu distributera toplinske energije od unutarnjih instalacija zgrade putem izmjenjivača topline. Na taj način voda iz toplinske mreže ne ulazi izravno u radijatore i cjevovode zgrade, već se toplina prenosi preko izmjenjivača, dok svaka strana sustava ima vlastiti zatvoreni krug – pojašnjava Plevnik i dodaje kako su glavne prednosti takvog sustava i veća sigurnost, pouzdanost rada i energetska učinkovitost, a pridonosi i duljem vijeku trajanja opreme. Teško je, kaže, makar i okvirno procijeniti trošak rekonstrukcije jer on ovisi o više čimbenika, od veličine zgrade i toplinskog opterećenja do stanja postojeće podstanice, građevinskih radova, unutarnjih instalacija grijanja i drugog.
– Pitanje financiranja rekonstrukcije toplinskih podstanica jedno je od ključnih otvorenih pitanja primjene novih zakonskih odredbi. S jedne strane država kroz nove propise postavlja tehničke standarde i nameće obvezu modernizacije sustava radi veće energetske učinkovitosti, sigurnosti i pravednijeg obračuna toplinske energije. S druge strane toplinske podstanice, pripadajuća oprema i prostor u kojem se nalaze u pravilu su u vlasništvu suvlasnika zgrade, zbog čega se postavlja pitanje tko bi trebao snositi trošak njihove rekonstrukcije. Može se tvrditi da je riječ o odgovornosti vlasnika zajedničkih dijelova zgrade, ali jednako je opravdano postaviti pitanje bi li država ili distributeri toplinske energije trebali sudjelovati u financiranju kada zakonske promjene zahtijevaju ulaganja koja ranije nisu bila potrebna. Stoga se čini da odgovor nije jednoznačan i da bi održivo rješenje moglo uključivati podjelu troškova ili modele sufinanciranja koji bi uravnotežili javni interes i financijsko opterećenje suvlasnika – smatra Plevnik.
Poticajna naknada
Zakon koji propisuje obvezu ugradnje razdjelnika na ocjeni je ustavnosti na Ustavnom sudu, no odredbe se primjenjuju bez odgode. Prvog dana rujna uvodi se naknada od 50 centi po kvadratu grijanog prostora koju će morati plaćati građani koji se griju preko toplane, a nemaju ugrađen razdjelnik. Zakonom je propisano da se razdjelnici moraju ugraditi do 1. siječnja sljedeće godine, no već od 1. rujna naplaćivat će se ta "poticajna naknada" u iznosu koji u jednoj godini otprilike odgovara trošku ugradnje razdjelnika koji traju desetak godina.
Otvori KEKS Pay
