Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

10 ključnih pitanja o otpisu poreza i plaćama

Večernji list donosi odgovore na pitanja o drugom paketu Vladinih mjera za spas gospodarstva vezanih uz oprost javnih davanja državi i čuvanje radnih mjesta
02. travnja 2020. u 21:29 31 komentara 15412 prikaza
Zagreb: Premijer Andrej Plenković predstavio novi paket mjera za gospodarstvo
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Dvije najvažnije državne mjere za pomoć gospodarstvu koje bi u tri mjeseca mogle biti teške najmanje trideset milijardi kuna, ako ne i koju milijardu kuna više, jesu isplata minimalne plaće, odnosno potpore za čuvanje zaposlenosti te otpis ili odgoda plaćanja poreznih obaveza. Donosimo odgovore na najčešća pitanja vezana uz njihovo korištenje.

Zagreb: Premijer Andrej Plenković predstavio novi paket mjera za gospodarstvo PREMIJER PLENKOVIĆ: 'Radnicima plaće od 4.000 kn, većina poduzeća oslobađa se plaćanja poreza'

1. Kako teče isplata minimalnih plaća?
Državna potpora isplaćuje se u tekućem mjesecu i uključuje trošak plaće prethodnog mjeseca u cijelosti ili djelomično, ovisno o visini ugovorene plaće radnika. Ugovor s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje obvezuje poslodavca da najkasnije do petog u mjesecu dostavi dokaze da je isplatio plaću za mjesec za koji mu je isplaćen iznos potpore. Zaključno do 10. travnja isplaćuje se iznos potpore koji uključuje trošak plaće za ožujak. Da bi poslodavac dobio novac i za travanjsku plaću, mora najkasnije do 5. svibnja 2020. dostaviti dokaze da je isplatio plaću za ožujak. Dokazi su financijska dokumentacija iz koje je vidljiva isplata plaće ili izjava poslodavaca pod kaznenom i materijalnom odgovornosti da je isplatio plaću ili lista/tablica s potpisom radnika kojim potvrđuje primitak plaće. Zadržavanje stupnja zaposlenosti također je regulirano ugovorom i obveza je javiti svaku promjenu. U slučaju sumnje postoji mogućnost provjere broja osiguranika u sustavu HZMO-a. Od 39.552 dosad odrađena zahtjeva samo 160 ocijenjeno je negativno, što upućuje da je procedura razumljiva i da nije komplicirana.  Dosad je stiglo 70 tisuća zahtjeva za 415 tisuća radnika

2. Kakvo je dosadašnje iskustvo s predajom zahtjeva poreznoj upravi?
Već obrađeni zahtjevi za odgodu plaćanja poreznih davanja pokazuju da su tvrtke i njihovi računovodstveni uredi prilično dobro svladali tehnologiju predaje zahtjeva, ali i da je država maksimalno pojednostavnila proceduru te osigurala dobru podlogu za komunikaciju s poduzetnicima, poreznim obveznicima. Na svakih 100 obrađenih zahtjeva za odgodu plaćanja poreza, koji su pristigli do odluke o oprostu dugova, prihvaćena su 92, a preostalih osam nije ispunilo predviđene uvjete. Za poduzetnike kojima je zabranjen rad odlukama nacionalnog ili lokalnih stožera nije ni potrebna prevelika papirologija jer oni lako mogu dokazati da im je obustavljen rad. Zavodu za zapošljavanje svakodnevno stiže tisuće novih zahtjeva za isplatu minimalaca, većinom preko online platforme, ali zahtjevi pristižu i mailom te putem pošte. Na obradi podataka radi se u dvije smjene svaki dan, zbog čega je već nakon nekoliko dana krenula isplata prvih sredstava poduzećima.  

VIDEO Premijer Andrej Plenković o gospodarskim mjerama

Novac Jedino mirovine sigurne Plenković: Pravi rezovi slijede s plaćom u svibnju

3. Kako dokazati pad prihoda?
Kad je riječ o smanjenju prihoda, u zahtjevu koji je dostupan na stranicama Porezne uprava (ili HZZ-a za novčane potpore) potrebno je unijeti podatke o padu prometa prethodnog mjeseca u odnosu na isti mjesec 2019. i to bi trebalo biti dovoljno. No kako ima tvrtki kojima su sjedale uplate iz prijašnjeg razdoblja, ali nemaju novih ugovorenih poslova te će im se pad prihoda prikazati nešto kasnije, ostavljena je mogućnost da i takve tvrtke mogu tražiti bilo odgodu, bilo otpis. U tom slučaju tvrtke trebaju opisati i obrazložiti u bitnome zašto očekuju pad prometa u iduća tri mjeseca.

4. Što ako je pad prihoda manji od 20 posto?
U ovom slučaju poduzetnici nemaju pravo ni na potporu za zadržavanje zaposlenosti preko Zavoda za zapošljavanje, ali ni na oprost ili odgodu plaćanja poreznih obaveza. Teško je u ovoj situaciji procijeniti koliko je takvih poduzetnika, no zacijelo su to  prvenstveno tvrtke iz maloprodaje koje slobodno rade, kiosci, ljekarne, znatan dio prehrambene industrije, farmaceutska industrija i svi koji su oslonjeni na potrošnju u zdravstvu ili ostalim javnim uslugama koje ovih dana pojačano rade. Tko god je mogao, organizirao je rad od kuće, banke su zatvorile mnoge poslovnice, no proizvodnja se nije prekidala, građevinski je sektor također u pogonu. To ipak ne znači da i te tvrtke neće imati pad prihoda, možda i veći od 20 posto ako su im prekinuti robni tokovi s inozemnim poslovnim partnerima.

Zagreb: Premijer Andrej Plenković predstavio novi paket mjera za gospodarstvo Hrvatske mjere prednjače u EU Velika analiza Vladinih mjera: Poduzetnici dobili značajnu pomoć

5. Kakvo pravo imaju tvrtke s padom prihoda od 20 do 50 posto?
Prema izjavi premijera i ministra financija, u tom slučaju tvrtke mogu tražiti samo odgodu plaćanja poreznih davanja za iduća tri mjeseca, konkretno za porez na dobit, dohodak i doprinose, a nakon ta tri mjeseca dug će moći otplaćivati iduće dvije godine bez zaračunavanja kamata. To pravilo o odgodi vrijedi i za male poduzetnike i za velike sustave.

6. Komu se i kako otpisuje porez?
Da biste ušli u kombinaciju trenutačnog otpisa poreznih obaveza, morate imati pad prihoda veći od 50 posto. Za male poduzetnike čiji je godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna, a takvih je u Hrvatskoj 93 posto, tri će spomenuta poreza biti otpisana u cijelosti. Kod velikih tvrtki išlo se s kombinacijom otpisa i odgode. Sve do 50 posto pada je odgoda, a preko 50 posto vrijednost oprosta bit će proporcionalna padu prihoda. Ako je nekome od velikih pao prihod 55 posto, toliki udio javnih davanja će mu se otpisati, a za preostalih 45 posto dobit će odgodu plaćanja. Ima prigovora da su ovi limiti nepravedni te da velike sustave ili one s padom prihoda između 20 i 50 posto stavljaju u neravnopravan položaj, ali teško je oko toga arbitrirati. Država je procijenila da se veći sustavi kao i oni koji rade s barem pola kapaciteta mogu lakše snaći.

VIDEO Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kad bi mogla završiti pandemija

Oprezni ministar Zdravko Marić šalje umirujuće poruke Reakcije na Vladine mjere Poduzetnici zadovoljni otpisom poreza i doprinosa, sindikati podizanjem potpore na 4000 kuna

7. Kako će se kontrolirati odlazi li novac koji Zavod za zapošljavanje isplaćuje tvrtkama doista na plaće?
Sindikati se boje da će radnici ostati bez plaća, no država uvjerava da radnici neće i ne smiju ostati bez plaće. Tvrtke su dužne isplatiti plaću radnicima do 15. u mjesecu za prethodni mjesec i te se uplate redovito evidentiraju i kontroliraju. Od početka je rečeno da tvrtke koje koriste tu mjeru ne smiju otpuštati te da moraju zadržati postojeću zaposlenost dvostruko dulje od trajanja mjere. Kako su neke tvrtke otpuštale radnike prije nego što je država objavila mjere za pomoć, u kriterijima su propisani i dopušteni udjeli smanjenja zaposlenosti nakon 1. ožujka, ali ne veći od 40 posto za mikrotvrtke, 20 posto za mala poduzeća, 15 posto za srednja i 10 posto za velika. Prema uvjetima koji su izmijenjeni 26. ožujka, pravo na potpore imaju i svi korisnici mjera za samozapošljavanje, uključujući vlasnike i zaposlene kod njih, zatim svi novi poslodavci prijavljeni na HZMO do 29. ožujka te svi kod njih zaposleni radnici do tog datuma. Od travnja potpora se diže na 4000 kuna, a država će za radnike uplatiti i doprinose do iznosa od 1460 kuna po zaposlenom.

8. Što je s PDV-om?
Prvi krug mjera oslobodio je male poduzetnike obaveze plaćanja nenaplaćenog PDV-a, a izmjenama to je pravo prošireno na sve. Ogroman je to ustupak tvrtkama, posebno velikima jer će im znatno popraviti likvidnost i omogućiti da lakše prebrode krizni period. Državi trebati 42 do 45 milijardi kuna da pokrije novonastale troškove i gubitke u iduća tri mjeseca.

Vlada donosi travanjski paket mjera za pomoć gospodarstvu Vlada usvojila mjere Plenković najavio odricanja: Privatni i javni sektor teret moraju iznijeti solidarno

9. Može li porezni obveznik koji ima reprogramirane porezne obveze podnijeti zahtjev za odgodu ili otpis dospjelih obveza?
Poreznici vele da postojanje ranije sklopljenog upravnog ugovora, predstečaja i slično, nije zapreka za odgodu plaćanja pod uvjetom da su već dospjele obveze po anuitetnom planu podmirene i da na poreznoj knjigovodstvenoj kartici nema dospjelog poreznog duga većeg od 200 kuna u trenutku podnošenja zahtjeva.

10. Što je s onima koji imaju porezni dug i zašto je postavljena granica na dug od 200 kn kao preduvjet za korištenje mjera?
Iznos duga od 200 kn najmanji je trošak ovršnog postupka, no Porezna uprava tvrdi da se i za stare dužnike može naći rješenje. Ako porezni obveznik ima dug koji nije još bio obuhvaćen postupcima naplate, može prići sklapanju upravnog ugovora te tako osigurati ispunjenje uvjeta za ulazak u mjere.

ZADIRANJE U PRIVATNOST
Skandal na granici: Novinara Večernjeg lista policija skinula do gola zbog filtera za cigarete
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata
ALAT ZA PRAVE MAJSTORE
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata, imate li ih sve doma?
  • manipulacija:

    Svake pohvale! Jucer izdane nove i kvalitetne mjere za gospodarstvo, danas najmanji broj oboljelih u zadnjih tjedan dana... Nista mi nece ovi dan pokvarit

  • zubalo_ankica:

    Vrlo komplekasan paket reformi za kojeg se moralo uci u dubinu problema i mnogo aspekata uzeti u obzir. Sigurno je dobar osjecaj kad dobijes pozitivan feedback od poduzetnika zbog kojih i donosis ovakve mjere.

  • Avatar Dipsy
    Dipsy:

    Cini se da prvi put postoji konsenzus izmedju vlade, sindikata, oporbe i poslodavaca oko Vladinih mjera za spas gospodarstva